27
27:1-10 Yi Judas-Kene Ulu Te Wendu Urum Temanele
Ulsulam-ui muni-pokuna kolea tangurum kene Pulu Yili popu tunjuring yi-aulima kene, Juda-yambumanga tápu-yima kene pali ⸤Yesos-nga kotele piliiku pora siku kene⸥ ‘Yu topu konjamili.’ niku, niku panjiring. Aku niku panjiku kene yunu liiku, ka siku, meku puku, ⸤Rom-⸥gapman yi-nuim Paillet mulurumna meku puku kot tinjiring.
Kanu-kene Judas, yu Yesos liipa yunga ele-túma sirim yi kanili, Yesos-nga kotele piliiku kene “Kulupili, toku konjangi.” niring-na piliipa kene yu-ni Yesos liipa sirimeliinga piliipa kis piliipa kene kelepa numanu topele topa eninga ku-sillipa wan paon ten ui yunu siringma kelepa memba pupa Pulu Yili popu tunjuring yi-aulima kene Juda-yambumanga tápu-yima kene sipa kene nimba mele: “Na-ni yi eni liipu sindu yi kanili yunu ulu te tepa kis naa sili yili ‘Toku konjangi.’ nimbu liipu síndele aima ulu-pulu-kis te tindu.” nirim.
Akiliinga-pe enini pundu toku niku mele: “Akili oliunga ung te mólu. ⸤Nu-nunu mindi oliu liiku sinu.⸥ Akili nunga kongunale.” niring.
Kanu-kene Judas yu-ni ku-sillipa kanuma memba pupa ⸤Pulu Yili popu turing⸥ lku-temboll palana topa anjukundu mundupa yunu enini mundupa kelepa anju purum. Anju pupa kene ‘Ka nombu kolambu.’ nimba ka te liipa memba pupa kene ka nomba kulurum.
Pulu Yili popu tunjuring yi-aulima-ni ku-moni kanuma ⸤mania-poluna⸥ lirim kanuku liiku kene niku mele: “Ku-moni ima yambu topu konjumulundu símuluma akiliinga lku-temboll ku-monima kene tere lepu nosimulú kene kapula naa temba. Akiliinga ung-mani te pelemú akiliinga naa nosamili.” niku kene ung te niku panjiku kene niku mele: “Ku-moni ima-ni mingi-sospen ma-ni tepa mimi telemú yilinga male taropu topu liamili. Yambu te ma te naa lemba eninga kolea suluna yambu lku-poning ya oku molemelemanga yambu kulungíma akuna ónu teangi.” niku kene aku-siku taropu toku liiring. ⸤Ku-moni kanuma-ni yi te toku kunjingí kupulanumele akisinjiring kúma-ni⸥ aku tiringeliinga ma kanili bi leku ‘Yambu Toku Memi Onde Liring Male’ niring akili ekupu kepe aku-sipu nilimulu.
9-10 ⸤Juda yi aulima-ni⸥ aku-siku tiringeliinga Pulu Yili-ni “Ninjui!” nimba ung nimba sirimuma piliipa yambuma nimba sirim yi Jeremaya-ni ulu te penga wendu ombá nimba ui nirim mele kamu wendu urum. Yu-ni nimba mele:
“Auliele-ni nandu “Ti.” nirim mele
enini aku-siku tingíndu
Isrel-yambuma-ni “Yi akili ku-sillipa
wan paon ten-ni taropu toku liangi.”
niring kuma liiku kene,
ku kanuma-ni mingi-sospen
ma-ni mimi tirim yilinga male
taropu toku liiring.”
nirim kanili mele kamu wendu urum.
27:(1-2),11-26 Rom-Gapman Yi-Nuim Paillet-ni Yesos-nga Kotele Piliipa Kene “Kulupili.” Nirim Temanele
11 Judas aku-sipa tepa mulupili Yesos Rom-gapman yi-nuim ⸤Paillet⸥ mulurum kumbi-kerina angiliirim kene yi-nuim kanili-ni ⸤yunga kotele piliipa kene⸥ yu walsipa piliipa kene nimba mele: “Nu Juda-yambumanga yi nuim kingele mola móluye?” nirim. Yesos-ni pundu topa nimba mele: “Sika nikinu. Akili na.” nirim.
12 Pulu Yili popu tunjuring yi-aulima kene, ⸤Juda-yambumanga⸥ tápu-yima kene, enini Yesos kot tenjiku Paillet-ndu ⸤gólu toku⸥ ung pulele ningindu niku mele: “Yesos yunu tepa kis-silimú.” niku yu kot tinjiring kene Yesos yunu ung te naa nimba we angiliirim.
13 ⸤Yesos-ni ung te naa nirim kanupa kene⸥ Paillet-ni yunundu nimba mele: “Nu ulu-kis pulele tirinu nikimelale nu naa piliikunuye?” nirim kene 14 Yesos ⸤yu tepa kis-sirim niring mele⸥ pundu topa ung tiluri kepe naa nimba ⸤we angiliirim-na kanupa kene Rom-⸥ gapman yi-nuim kanili-ni aima mini-wale mundupa numanu pulele liipa mundurum.
15-16 ⸤Yesos kot tenjiku molangi,⸥ yi te, yunga bi Barapas, yu mong liirim mele yambuma-ni pali piliiku muluring yi kanili yu ka-lkuna pirim. ⸤Punie tilu-tilu niku, Juda-yambuma-ni kolea-auli Jerusallem oku akuna suku⸥ Pulu Yili-ni eninga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purum mele piliingíndu langi nuring enama wendu urum kanu-kene enini ka-lkuna pirim yi te bi leku “Wendu liiku mundui.” niku mawa tiring mele ⸤Rom-⸥gapman yi-nuimele-ni yi kanili wendu liipa yambuma sirim. 17 ⸤Aku-siku ti-pui-upui tiring enale kamu wendu omba pípili Yesos kot tinjiring piliipa kene,⸥ Juda-yambuma liiku máku toku muluring kene Paillet-ni enini walsipa nimba mele: “Yi nae ka-lkuna wendu liipu eni sambu niku piliikimiliye? Yi Barapas wendu liipu sambu, mola “Pulu Yili-ni “Eni nokupa konjumba yi te liipu mundumbu.” nimba ui nimba makó turum yi-nuim Kraisele.” nilimele yi Yesos wendu liipu sambuye?” nirim. 18 ⸤We-yambuma Juda-yambumanga yi-aulima munduku kelku eninga ungma liiku su siku Yesos-nga ungele piliiku yunu lumbili anduringeliinga Juda-yambumanga yi-aulima⸥ Yesos-kene numanu kis panjiku kene kot tinjiring-na piliipa kene Paillet-ni aku-sipa nirim.
19 Paillet kot piliirim poluna ⸤molupa kene ‘Juda-yi aulima-ni pundu toku ung te ningínje.’ nimba nokupa⸥ mulurum kene yunga ambu-mínele-ni ung te yunu mulurumna nimba mundupa kene nimba mele: “Nu-ni andi yi sumbi niliele ulu te naa ti. Ekupu yu uru-kumbu tepu kanundeliinga nanga numanuna buni pulele wendu úmeliinga yu ulu te aima naa ti.” nirim.
20 ⸤Paillet-ni “Ka-yi nae wendu liipu sambuye?” nirim-na piliiku kene⸥ Pulu Yili popu tunjuring yi-aulima kene, ⸤Juda-yambumanga⸥ tápu-yima kene, enini we-yambuma kundi toku kene “ “Yesos topa kunjupili. Barapas wendu liipa sipili.” niai.” niring.
21 ⸤Aku-siku niring kene piliipa kene Rom-⸥gapman yi-nuimele-ni eninindu “Yiselenga ‘nae wendu liipu sambu.’ niku piliikimiliye?” nimba walsurum kene enini pundu toku niku mele: “Yi Barapas ⸤wendu liiku si⸥.” niring.
22 Aku-siku niring-na piliipa kene Paillet-ni eninindu nimba mele: “Aku lem, enini “Pulu Yili-ni “Eni nokupa konjumba yi te liipu mundumbu.” ui nimba makó turum yi-nuim Kraisele.” nilimele yi Yesos, nambi teambuye?” nimba walsurum kene enini pali “Yunu kulupili, unji-perana ⸤toku⸥ ku tokunu panjui!” niring.
23 Aku-siku niringeliinga piliipa kene yu-ni eninindu nimba mele: “Akili nambimunaye? Yu nambulka mong te líímuye?” nirim. Akiliinga-pe enini ⸤alsuku⸥ aima tondulu munduku niku mele: “Mólu! Yu kulupili, unji-perana ⸤toku⸥ ku tokunu panjui!” niring.
24 Yunga ungele naa piliiku, ele tingí tiring kanupa kene Paillet-ni no kolupa liipa, yambu liiku máku toku muluringma kanuku molangi yunga ki lumaye topa kene nimba mele: “Yi ili toku kunjingí kolumba kene eni-kene ung pemba; nanga ung te naa pemba.” nirim.
25 ⸤Aku-sipa nirim-na piliiku kene⸥ yambuma-ni pundu toku niku mele: “Yu tungí kolumbaliinga buni pembale oliu kene oliunga kangambulama kene pípili.” niring.
26 Kanu-kene yi Barapas ka-lkuna wendu liipa enini sirim. ⸤Aku tepa kene⸥ Yesos liipa ⸤yunga ami-yima⸥ sipa kene nimba mele: “Yu ka-pulsa-ni toku kene penga ‘Unji-perana kulupili.’ niku meku puku unji-perana ⸤toku⸥ ku toku panji-pai.” nirim.
27:27-31 Rom Ami-Yima-ni Yesos Ung-Taka Tonjuku Kene “Kulupili.” Niku Meku Puring Temanele
27 Kanu-kene ⸤Rom-⸥ gapman yi-nuimeliinga ami-yima-ni Yesos liiku yi-nuim kanili pirim lku auli akuna sukundu ⸤yambuma liiku máku toku muluring koleana⸥ puku kene, eninga ami-talapena-yima pali “⸤Yesos ya molemúna⸥ sukundu-sukundu wai.” niring. 28 Kanu-kene yunga mulumbalema posuku wendu liinjiku, ‘Yu yi nuim kingele mele mulupili.’ niku mulumbale kunduli kaí te pakunjuku, 29 unji-ka ko-ko mulurum te liiku mulkapiye teku kene ‘Yi nuim kingeliinga waniele.’ niku pengína pakunjuku, kingima-ni apulu te we ambululimele mele kolu-apulu te liiku yunga ki-bokundu ambulunjuku, yu angiliirimna koporungu languku ung-taka tonjuku bi we gólu toku paka tunjingindu “Juda-yambumanga yi nuim kingele, nu molkunuye?” niku 30 yunga kumbi-kerina lkambe toku kanjuku, kimbulú ambulurumele liiku yunga pengína kimbulú tu-pui-upui tiring.
27:31-66 Yesos Turing Kulurum Kene Ónu Tiring Temanele 27:31-44 Yesos Unji-Perana Ola ⸤Toku⸥ Ku Toku Panjiring. Unji-Perana Pípili Juda-Yambuma-ni Yunga Ung-Taka Tunjuring Temanele
31 Yunu aku-siku ung-taka tonjuku pora siku kene mulumbale kunduliele posuku wendu liinjiku, yunga ui panjurum mulumbalema alsuku panjinjiku kene “Yu kulupili, unji-perana panju-pamulu.” niku yunu liiku meku puring.
32 ⸤Rom ami-yima-ni Yesos Jerusallem palana⸥ ulsukundu meku pungí puku kene, kolea Sairini yi te, yunga bili Saimon, ambolku liiku ka mele siku kene Yesos kolumba unji-perale “Alko toku minjí.” niku siring. 33 Puku kene kolea Golkota puku akuna muluring. (Golkotanga ung-pulele ‘pengi-ombele lili koleale’.) 34 ⸤Yesos akuna meku puku kene, ‘Yambuma mindili naa nangi.’ niku⸥ no-waen-na suku marasin kumbili tili te munduku nusiring no-waen akili ‘Yu nupili.’ niku, siringeliinga-pe no-waen akili nomba piliipa kene “Mólu.” nimba naa nurum.
35 Kanu-kene ⸤ami-yima-ni⸥ yu unji-perana ola panjiku kene unjele liiku ola angnjiring. ⸤Aku-siku teku kene, ui unji-perana ola ⸤toku⸥ ku toku naa panjiku kene⸥ yunga mulumbale ⸤posuku wendu liiku nusuringma⸥ moke tingindu enini lupa-lupa liingíndu ku-kas teku piliiku kene penga mulumbalema liiring. 36 Pe yunu unji-perana ola pípili tápu-teku kanuku muluring.
37 ‘Yu mong liirim mele yambuma kanangi.’ niku
YI-YESOS ILI JUDA-YAMBUMANGA YI NUIM KINGELE
niku bi toku yunga pengína olakundu unjina panjiring.
38 Ele tekulu mélema wa liiringli yi tale kene wasie unji-pera tálenga ⸤toku⸥ ku toku panjiringko. Te Yesos yunga ki-bokundu ⸤toku⸥ ku toku, te ki-tarukundu ⸤toku⸥ ku toku panjiring.
39 Akuna oku puring yambuma-ni Yesos ⸤kanuku kene yunga⸥ ung-taka tonjuku ung-mura mele siku kene 40 niku mele: “Aa! “Lku-tembollale tekisipu kene alsupu ena yupuku omba pupili takupu liimbu.” nirinu yili, ‘Naa kolambu.’ niku nu-nunu tekunu lii. Nu sika Pulu Yili-nga Málale lem unji-perana mania ui.” niring.
41 Aku-sikuko Pulu Yili popu tunjuring yi-aulima kene, Pulu Yili-nga ung-manimanga puluma piliiku ung-bo tunjuring yima kene, ⸤Juda-yambumanga⸥ tápu-yima kene, enini kepe yu ung-taka tonjuku kene niku mele: 42 “Yu yambu-wema ‘Naa kolangi.’ nimba tepa liirim akiliinga-pe yu-yunu ‘Naa kolambu.’ nimba kapula naa tepa liikimu. Yu ‘Isrel-yambumanga yi nuim kingele ⸤moliu.’ nilimú akili sika aku-sipa⸥ molemú lem yu-yunu unji-perana mania upili. Yu-yunu unji-perana mania ombá kene kanupu kene ‘Yu sika oliunga yi nuim kingele.’ nimbu tondulu mundupu piliimulú. 43 Yu-ni ‘Pulu Yili-ni na tepa liimba.’ nimba tondulu mundupa piliipa molemú kanili; yu “Pulu Yili-nga Málale moliu.” nilimú akiliinga Pulu Yili-ni yu kanupa kaí piliipa, ‘Yu mania we olkanje kapula.’ nimba pilíímu lem kapula, yunu omba yu tepa liipa ⸤unji-perana wendu liipili⸥. ⸤Aku-sipa tímu lem ‘Yu sika Pulu Yili-nga Málale.’ nimbu tondulu mundupu piliimulú⸥.” niring.
44 Wa-yi tale yu-kene unji-peraselenga ⸤toku⸥ ku toku panjiring yisele-ni yu aku-siku ung-taka tunjuringliko.
27:45-56 Yesos Kulurum. Kulurum Kene Ulu Mare Wendu Urum Temanele
45 ⸤Yesos unji-perana ola we pípili⸥ ai-tangili ena tuwallup killok tirim kene kolea pali sumbulú topa kene, penga ipinjali ena tre killok tirim kene kolea kelepa pa tirim.
46 Ipinjali ena tre killok mele tirim kene Yesos-ni nangale topa kene nimba mele:
“Elloi, Elloi, llama sapaktani.”
nirim. Akili Juda-yambumanga ungna te. Akiliinga pulele i-sipa mele:
“Nanga Pulu Yili, nanga Pulu Yili,
na nambimuna munduku kelkunuye?” Konana 22:1
nirim.
47 Akuna nondupa yambu angiliiringmanga mare-ni yu-ni aku-sipa nirim mele piliiku ⸤sunduku kene⸥ niku mele: “Piliai. Yu-ni Illaija walsikim.” niring.
48 Aku-sipa nirim kene piliiringmanga yi te enaliinga lkisipa pupa ulu-pinja mele te liipa no-waen kumbili tili mare kene akuna panjipa kene, ‘Yesos no-waen kanili nupili.’ nimba memba omba unji-mumú tenga ka topa monjupa sirim. 49 ⸤Akiliinga-pe yunu no-waenele sirim mele kanuku kene⸥ we-yambuma-ni niku mele: “Mólu. Ekupu unji-perana we pípili. Illaija-ni sika yu ‘Naa kulupili.’ nimba tepa liipa mania liimbandu okumunje, kanupu kanamili.” niring.
50 Yesos-ni ung te tondulu nangale topa nimba kene, penga yunga mulungale-ndu ‘Pui.’ nimba yu kulurum.
51 Yu aku-sipa kulurum kene ⸤ulu-auli mare⸥ walsekale ⸤wendu urum.⸥ Pulu Yili popu toku kaluring lku-temboll ⸤Jerusallem sukundu angiliirim akuna sukundu Pulu Yili mulurum⸥ Sulumina Aima Kake Tilieliinga keri-puluna ⸤‘Yambuma sukundu naa pangi.’ niku ui taki-taki⸥ mulumbale auli te-ni pipi siku panjiring pirim. ⸤Yesos kolupa pora sirim kene⸥ mulumbale kanili ai-suku-singina olakundu mandu-sipa olá topa ulsu purum. ⸤Aku-sipa tepa,⸥ ma jim-jim te tepa, ku-mulú aulima topa ungku-mangku topa, 52 yambu ui ónu tiring koleama ungku-mangku topa anju-yandu pupa, Pulu Yili-nga yambu kake tili ui kuluringima ⸤Pulu Yili-ni⸥ topa makinjirim. 53 Lomburuku ola molku ónu-koleana piringma wendu oku kene, Yesos penga lomburupa ola mulurum kene Pulu Yili-nga kolea-auli kake tílina sukundu puku yambu pulele ‘Kanangi.’ niku puring.
54 ⸤Rom⸥ ami-yi wan-andret nukurum yili kene, yu-kene wasie Yesos tirim mele tápu-teku nokuku muluring ami-yima kene, enini pali ma jim-jim tepa ulu lupa-lupama wendu urum mele kanuku kene enini aima mini-wale munduku kene niku mele: “Yi ili yu aima sika Pulu Yili-nga Málale lam.” niring.
55 Ambu pulele mele, ⸤Yesos unji-perana kulurum mele⸥ akuna sulu-tenjiku kanuku angiliiring. Ui ambu kanuma ⸤eninga pulu-⸥kolea Gallalli distrik munduku kelku Yesos lumbili anduku liiku tapunjuku nokuku ⸤Jerusallem wasie⸥ uring ambuma. 56 Eninga ambu te Makdalla-taon-na ambu Maria, te Jemis kene Joses-selenga anum Maria, te yi Seperi-nga málu-selenga anum.
27:57-61 Yesos Ónu Tiring Temanele
57 Ipinjali, kolea kalá tomba tirim kene Arimatia taon-na yi, méle pulele nusurum yi-kamako te, yunga bili Josep, yunu kepe Yesos lumbili andurum yi te, yunu omba 58 ⸤Rom-gapman yi-nuim⸥ Paillet mulurumna pupa, “Yesos-nga ónale na si.” nimba mawa tirim kene Paillet-ni yu “Ónale liipili.” nimba ⸤ami-yimandu nimba mundurum⸥.
59 ⸤Paillet-ni “Kapula.” nirim kene⸥ Josep pupa ónale mania liipa, múlu kona te-ni liipa kumu turum. Kumu topa kene 60 ku-muru kona te, Josep yunu ‘Kolumbu kene akuna ónu teangi.’ nimba ku-muru te ukupa nusurum ku-muru-lku kanuna sukundu memba pupa nusurum. Nosupa kene ku-muru keri-puluna ku-mulú auli te perele-marele memba omba pipi sipa kene yunu kelepa purum. 61 Makdalla-taon-na ambu Maria kene Maria te kene elsele ku-murele lirim keri-puluna nondupa ⸤yunga ónale ku-muruna nusurum mele kanukulu⸥ muluringli.
27:62-66, 28:11-15 Ami-Yi Mare-ni Yesos Ónu Tiring Koleale Nukuring Temanele
62 ⸤Kanu-kene,⸥ ‘Opali ⸤kóru mulúli ena-⸥ Sambatele.’ niku piliikulu kene, ekupu mele, mélema undu-undu siring ena kanili pora nirim-na opalikundu Pulu Yili popu tunjuring yi-aulima kene, Perisi-yima kene, enini ⸤Rom-gapman yi-nuim⸥ Paillet mulurumna puku liiku máku toku angiliiku kene 63 niku mele: “Yi-Auliele, yi kanili ui naa kolupa we molupa kene yambuma-ni ‘Sika’ niku piliingí ungma gólu topa nirim yi kanili yu “Kolupu kene ena yupuku omba pumba kene lomburupu ola molumbu.” nirim oliu piliirimuleliinga 64 ⸤nu-ni ami-yimandu⸥ “Yi kanili ⸤bonongu⸥ ónu tíngi ku-murele ena yupuku aima mimi-siku nokai!” niani. Naa nukúngi lem yunga lumbili anduli yima-ni ónale oku wa liiku meku puku kene “Yu lomburupa ola molupa omba pumu.” ningí. Aku-siku gólu toku ningí yunu ui ‘ ‘Sika nikem.’ niangi.’ nimba gólu turum ungele mania-kilia, enini ‘Yambuma-ni ‘Yu-ni sika aku-sipa tímu.’ niangi.’ niku gólu tungí ungele aima ola pemba.” niring.
65 Paillet-ni ⸤Juda yi-aulimandu⸥ pundu topa nimba mele: “⸤Aku lem,⸥ ami-yi mare liiku meku puku, “Yili ónu tíngi koleale nokuku kaí teai.” niku monjuku, ‘Yambuma-ni ónu-koleale ulu te naa teangi.’ niku ‘Kupulanumele tondulu pipi samili.’ niku piliingí mele teai.” nirim. 66 ⸤Aku-sipa nirim-na⸥ piliiku kene ami-yi mare liiku meku puku, yambu-ónu-kolea ku-murele pipi siring kuli pala teku pelé leku eninga bili akuna toku monjuku kene, “Ami-yima akuna nokuku molai.” niku monjuku kene ⸤enini puring⸥.