25
Pol Pestus Aro Itui
Pestus kaba ngaradia-lo ipura be amaridi toli muridi nge Sisaria anua-lo be itui be ilako Ierusalem-lo. Ierusalem-lo nge tamoata Nanaranga ditabatabai dimuamuadi be Iuda tamoata nedi bibia dipura Pestus aro be Pol giriki ono dinangalako. Be bokainatuka dipi be diakoroi, “Goduma-kama bokana be Pol makare Ierusalem-lo gonepamai.” Nge zala-o be daumoatei kana ka bokai dipile. Be Pestus bokai ipile, “Pol Sisaria-lo ka uaura-lo isoaki, be ngau negu-la masa saringatuka makara mlako. Tamoata neming alu galale-budu be ene be tamoata ngae giriki ono danangalako. Nge maka ma giriki ne tekedi dieno-re!”
Pestus makara sakedi-o isoaki amaridi lima-toli ki kulemoa bokana be kababe Sisaria anua-lo ilako. Be izama nge bagi ne ono ‘koto’ adorakao isoaki be pile inanga be Pol daeluaki be aro ngatui kana. Be bong Pol ipura nge tamoata Ierusalem-lo be dimai nge diboalingi be giriki kaiboangdi ono diunglako. Giriki ono diunglako, ata tago diboadu labu teke date be ono Pestus darai Pol moimoi giriki iemaki. Ata Pol nena-la ioiaki be bokai ipile, “Ngau giriki tago teke Iuda Mata nedi, ki Nanaranga pera ne, ki Rom ‘Sisa’ nedi uemakani. Tago-la.”
Ata Pestus irere Iuda ilodi ngaka-uiadi. Bokaibe Pol bokai itegi, “Kurere ki tago Ierusalem talako be ene be giriki ngaedi omo diunglako nge miadoraki?”
10 Be Pol ikatu be bokai ipile, “Nge maka-tuka utuitui kana nge ‘Sisa’ ‘koto’ ne ono giriki adorakanga-lo ka utuitui. Nge makare ka giriki negu lilitadi dapura kana. Ngau giriki tago teke Iuda uemakadi, kaiko nem-la be kukaua-doi! 11 Ak, moimoi be giriki tekedi upuraki be iboadu odio mate nge ngau tagona-tina uboadu miratudi. Tago-la. Ata kaba bokai uita giriki kaituka Iuda oguo diunung-lako kalingodi tagotago nge tago teke iboadu ngadoka be Iuda luma-dio nganangaia. Ngau urere ‘Sisa’ nena-la be giriki negu ngaedi ngaliliti.”
12 Pol bokai ipile nge Pestus anua singara ne zaiza diepilei, kodeka bokai ipile, “Iauia, ambe ‘Sisa’ giriki nem ngaliliti kana kurere. ‘Sisa’-lo golako!”
Pestus Agripa Ilo-kaua Iani
13 Amaridi alu dilako be muridi nge Iuda anuatanepoa kandi Agripa marau Bernis diaru dipuraru Sisaria-lo be Pestus lili daniaru kana. 14 Makara amaridi alu disoakiru be Pestus itaguraki be Pol giriki ne ngaedi nge Agripa irangakini. Bokai ipile, “Tamoata teke makare uaura-lo isoaki. Peliks ka uaura-lo inangai be iperekana. 15 Be bong eta Ierusalem-lo usoaki nge tamoata Nanaranga ditabatabai dimuamuadi be Iuda tamoata bibia dipura be giriki ono dinangalako be umoatea kana.
16 “Ata ngau bokai uradi, ‘Keka Rom mata nema bokai ieno: tago iboadu tamoata teke girikiba-lo ganangai. Tamoata giriki ono inangalako diaru daetalariru be ono nena-la ngaoiaki noko giriki ono ganangalako.’ 17 Bokaibe bong makare kipura-budu nge tago uanana, izama-la be ‘koto’ ngaedi umarangaki be upile be tamoata ngae dieluaki. 18 Be bong tamoata giriki ono dinangalako ditui be giriki ono diunglako nge giriki ilogu ipile ono daunglako kana nge tago teke ono diunalako. 19 Mata-ba nedi be tamoata teke ambe imate ara Iesus nge diegunataki. Pol ipile tamoata ara Iesus nge moauriuri isoaki. 20 Bokaibe ngau masa ba mpile. Ilogu lelenaka ira. Masa baituka be kana bokainaina labudi mkauataki. Bokaibe Pol utegi iboadu Ierusalem ngalako be giriki ngaedi adorakadi dapura. 21 Ata Pol isege. Ngai irere ‘Sisa’ aro be giriki ne lilitadi dapura. Bokaibe udokimatei be upile danarinaringia-uia nibe ‘Sisa’-lo mnepialako.”
22 Kodeka Agripa Pestus bokai irai, “Ngau urere negu-la be tamoata ngae mlongori.”
Be Pestus ikatu be bokai ipile, “Iauia, zama-la noko golongori.”
Pol Agripa Aro Itui
23 Izama nge Agripa be Bernis dingazimtina-uiaru be azera be moaguru-be-dupunga be dipuraru. Koai-bagi panganadi bibia be tamoata bibia zaiza be pera ono ‘koto’nga-lo disili. Kodeka Pestus ipile be Pol dieluaki. 24 Makara be Pestus bokai ipile, “Anuatanepoa Agripa, be tamoata bibia makare kasoaki, tamoata ngae kamate! Iuda moarunga eta Ierusalem-lo be makare Sisaria-lo nge dipile-kaina be bokai dimere be dipile tamoata ngae nge moaki moauriuri isoaki. 25 Ata ngau giriki tago teke uteani iboadu ono ngamate. Tago-la. Ata nge ambe nena-la be ipile ‘Sisa’ aro be giriki ne ngaedi adorakadi kana. Bokaibe upile be Rom lakuaka ngapura kana. 26 Ata ngau masa rakana pile ‘Sisa’ mgereni! Maka ma giriki labudi tago! Nge bokai ka kam moarunga aroming utuiraki, kaiko Anuatanepoa Agripa ka arom utuiraki! Bokai masa giriki ngaedi labudi leleadia-uia dapura be ono ngau pile tekedi mita be mgere. 27 Maka ma ngau ilogu bokai ipile nge tago iuia tamoata uaura-lo isoaki nge tanepia-ba. Giriki ne mangata tatugang be tanepi nge iuia. Tago nge tago iuia.”