9
Sol newonde rohoré taró
Asa Solko Uni Parámimboro iŋo-iŋo rewero uni* “iŋo-iŋo rewero uni” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró. yuroweka khumoyi yeyara. Ŋunde tero enendo o qa-qa unindoro tapá unino “o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri soporo ronda-ronda huru-huru owí muko, “Sanedrin,” ye nekoyaŋgurí ŋu sopoyaró. uyaro sokome karo kirayaró. Juda unindo Damaskus yendé parámimo ŋuno sokome ŋu qenero wimbu Sol inoyi unindoya paretoya Khe ŋu “Khe” ŋuko murí keta qu iŋondutu unipareto howeyaŋgurí. howeyaŋgo ŋu kondé yondoworo se Yerusalem owaŋgo. Asa sokome ŋu rero uyariní Damaskus kutaqemo ŋuno hiyó kondé ka sambo koŋgo eneno ŋuno umburó. Umbuní Sol kina nokono umbu raŋoro maŋgo ka iŋoní ŋande yaró, “Sol, Sol, do karo ke no rowore nereyote?”
Ko Solko yaró, “Uni parámi, ke dani?”
Yiní ŋande yaró, “No Yesu. Ke no rowore nereyote. Quko otoqoya yendé quroko oyo. Imemoŋgoko uni kato ke o teweya ŋuro kimiroweya.”
Uni Sol koya uyareŋgurí ŋuno qu yukuworo mande yewero rukusuwaŋgurí. Mande ŋu iŋaŋgurí, quko uni ka kama qeneŋgurí. Asa Sol otoqo toŋetaró, quko toŋí huriri taró. Ŋunde tiní kandímo toworo Damaskus yendémo oŋgurí. Kosa naru kapusa ŋunde toŋí huriri tiní o, sono kama neyara.
10 Iŋo-iŋo rewero uni ka Damaskus ŋuno yora, owí muko Ananaias. Asa Uni Parámimbo quko owí nekoro ŋande yaró, “Ananaias.”
Yiní ŋande yaró, “Uni Parámi, no yoteno,” yaró.
11 Uni Parámimbo ŋande miraró, “Uni kako owí Jutas, yendémboro khe ŋu, ‘Roneneŋowí,’ ye nekoyoteŋgo qu, ŋuno yote. Asa otoqoya ya ŋu seqa uyareya uni ka Tarsus yendé moŋgo owí Sol ŋuro osese te qeno qembe. Itaka hariri tero yorote. 12 Toŋí muko huriri tete. Quko ŋuno uni ka qene, owí muko Ananaias, ŋu arero kandí toŋímo ra. Ŋunde tiní toŋí meté tero toŋeta.”
13 Ananaiasko mande topé ŋande yaró, “Uni Parámi, no iŋoteno, quko uni ŋuro mande parámi yeteŋgo, otete piyimi enesó-enesó keŋo unipareke meté horémboya§ “unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge. Yerusalem ŋuno te yunoyara. 14 Ko o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo wimbu inoyi, unipareke keŋo mande iŋoro hariri teyoteŋgo ŋano qu kusi yereweya.”
15 Uni Parámimbo ŋande miraró, “Ke u. Neneŋombo ene rokóŋoro kho ka inano, ko enendo uni wini meyowomboya,** “uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge. wiri yerete unindoya, Israel uniparetoya toŋeyemo neneŋo owéne ŋuro yesowo yimiroweya. 16 Hamó, do o quhurí ka neneŋomboro korowoweya ŋu ene witúŋowano.”
17 Asa Ananaias uyaro ya ŋu quroko oro kandí re Sol saŋano rero ŋande miraró, “Topo Sol, ke kheko maheyuri Yesu keno tunoqaró, ŋuko Uni Parámi, ko enendo no asá niriní keno areteno ŋa. No arewe toŋeŋge meté tiní Yuqa Surumí qundo keno uya maŋgoriní.” 18 Ŋunde yiní, waka ta oka soró qembe ka Sol toŋí moŋgo tondaŋe umbuní meté toŋetero otoqoní sono re inaró. 19 Ko o qímboro nero wimbu raró.
Solko Damaskus ŋuno mande yesowaró
Asa Sol kosa naru kumimo iŋo-iŋo rewero unindoya Damaskus yendémo ŋuno yoraŋgo. 20 Ŋu naruko ŋuno Juda uniparetoro huru-huru yayemo†† “huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. mande ŋande yeyara, Yesu ŋuko Anutu koro Naŋuní, ye yesowoyara. 21 Uni soso mandí iŋoro yukuworo ŋande yaŋgurí, “Komo uni ŋundo unipare owé ŋuwore hariri teyoteŋgo ŋu Yerusalem ŋuno rambaruru yereyaró, ko itakako unipare ŋunde qu kusi yerero o qa-qa unindoro tapá unino‡‡ “o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri soporo ronda-ronda huru-huru owí muko, “Sanedrin,” ye nekoyaŋgurí ŋu sopoyaró. ŋuno se owero ŋano maheró, hamómbe?” 22 Quko Solko wimbu parámi tero Juda uni Damaskus yaŋgurí ŋu yorero iŋo-iŋoye takaro ŋande witú yereró, ko Yesu ŋuko Kristo§§ “Kristo” ŋuko Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. ŋu. Ŋunde yiní mande topé tewero rukusuwaŋgurí.
23 Asa naru piru ta rotoníqo, Juda unindo koporo Sol uri khumowero quro mande kusiyaŋgurí. 24 Quko Sol mande ŋuro iŋaró. Ko Juda unindo uri khumowero quro yendé ŋuro mako qu soso kosa suwo sopoyaŋgurí. 25 Quko Sol koro iŋo-iŋo rewero unindo suwono ri toŋgo puŋge parámi quroko kunditiní hoŋgo wituwore re rotoyi uró.
Sol Yerusalem oró
26 Asa Sol Yerusalem oro Yesu koro iŋo-iŋo rewero unindoya*** “iŋo-iŋo rewero uni” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró. kopowero yero iŋaró. Quko uni ŋundo sasaro tero eneko iŋo-iŋo rewero uni ka tunoqaró ŋuro kama iŋaŋgurí. 27 Quko Barnabasko Sol rero asá yerewí unino††† “asá yerewí uni” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí. oro ŋande yimiraró, ko Solko kheko Uni Parámi qeniní mande ka miraró, ko Damaskus ŋuno wimbu rero Yesu owímo mande yesowoyaró. 28 Ŋunde ŋuro Sol eneya Yerusalem ŋuno yotoro uyare mahe tero wimbu rero Uni Parámimboro owímo mande yesowoyaró. 29 Enendo Juda uni Grik mande yeyaŋgo ŋuya mandeto kuma teyara. Ko uri khumowero ŋuro kheyó seqaŋgurí. 30 Quko topé-topémbo ŋuro iŋoro Sol rero Sisaria yendémo uro asáŋi eneŋo yendéyó, Tarsus,‡‡‡ “Tarsus yendé” ŋuko mira meyowo, owí muko Silisia, ŋuno yora, Esia mira parámi ŋuno naŋge. ŋuno oró.
31 Ŋunde ŋuroko mira soso Judia, Galili ko Samaria ŋuno iŋondutu koro huru-huru§§§ “iŋondutu koro huru-huru” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu. ŋu meté kunditeyaŋgurí. Ŋunde yuriqo, iŋondutuye kondériní Uni Parámi ŋuro sasaro ti Yuqa Surumímbo newondeye rukisoyoní unipare qambu eneya kopoyaŋgurí.
Pitako Ainias riní meté taró
32 Naru kano Pitako mira soso ŋuwore toŋeyate Lita yendémo ŋuno uro unipare meté horé* “unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge. quya ŋuno yoraŋgo. 33 Ŋu yendémo ŋuno uni ka qeneró, owí muko Ainias. Wimbu khe kandí soso khumoní yakutímo naŋge eteyoní kumima naru kande saŋiyoro kapusa ŋunde rotaró. 34 Pitako qenero ŋande miraró, “Ainias, itaka Yesu Kristo “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. ŋundo koriní meté tete. Otoqoya yakutíŋge roŋgaruwo.” Yiní waka ta otoqaró. 35 Ko Lita uni soso koya Saron mira koro uni ŋuyako soso qenero Uni Parámiwore newonde rohoré taŋgurí.
Pitako Tapita riní pitu ko otoqaró
36 Asa Jopa yendémo ŋuno iŋo-iŋo rewero pare ka owí Tapita ŋuno yaró. Owí ŋu Grik mandewore ŋande nekoyaŋgo, Dokas, yeyaŋgo. Naru rokóŋoro enendo o meté unipare te yunoro uni otoro tukuni teyaŋgurí ŋu samaka yereyara. 37 Asa ŋu naruko ŋuno se khumo teyate khumaró. Khumoní ukúŋo sonoworo rero ya quroko ŋuno wasa koreko quno raŋgurí. 38 Lita yendé ŋuko Jopa yendé taŋgímo yora. Ŋunde ŋuro iŋo-iŋo rewero unindo, Pita Lita yendémo ŋuno yote, yero iŋaŋgurí. Ko uni irisa asá yiri eneno oro ŋande kirayariyó, “Waka ta noreno mahe,” yariyó.
39 Asa Pitako otoqoro irisa ŋuya toŋeŋgurí. Ko ŋuno uyaro wasa koreko quno ŋuno oró. Oní wapu kumimbo Pita taŋgímo mahe kaŋero tenduruworo Dokasko eneya yara quno kowe punu-punu kumi tiŋiyaró ŋu se witúŋaŋgurí.
40 Asa Pitako unipare soso yohowiní yendémo uyiqo, potoruku rero hariri tiní kini tiní ukúŋo ŋande miraró, “Tapita, otoqo,” yaró. Ŋunde yiní pare ŋu toŋetero Pita qenero otoqoro kunditaró. 41 Kunditiní kandímo towoní otoqoro kaŋiní unipare meté horémboya “unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge. wapu ŋuya neko yerero pare pitu ko otoqaró ŋu witú yereró. 42 Ŋunde tiní mande piŋa ŋu Jopa yendéwore toŋiní unipare soso piŋa mande iŋaŋgurí, ko uni qambu Uni Parámi iŋondutuwoyaŋgurí. 43 Pitako naru piru ta Jopa ŋuno makao kowí roŋgaruwoyara uni kaya yari.

*9:1: iŋo-iŋo rewero uni” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró.

9:1: o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri soporo ronda-ronda huru-huru owí muko, “Sanedrin,” ye nekoyaŋgurí ŋu sopoyaró.

9:2: “Khe” ŋuko murí keta qu iŋondutu unipareto howeyaŋgurí.

§9:13: unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge.

**9:15: uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge.

††9:20: huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí.

‡‡9:21: o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri soporo ronda-ronda huru-huru owí muko, “Sanedrin,” ye nekoyaŋgurí ŋu sopoyaró.

§§9:22: Kristo” ŋuko Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.

***9:26: iŋo-iŋo rewero uni” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró.

†††9:27: asá yerewí uni” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí.

‡‡‡9:30: “Tarsus yendé” ŋuko mira meyowo, owí muko Silisia, ŋuno yora, Esia mira parámi ŋuno naŋge.

§§§9:31: iŋondutu koro huru-huru” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.

*9:32: unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge.

9:34: “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.

9:41: unipare meté horé” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge.