19
Asa Pailatko mande yiní kuma unindo Yesu re haususuworo uraŋgurí. Kuma unindo utó kamí moré qu ka wakaro wiri yerete unindoro takapu qembe toworo kembémo raŋgurí. Ko tuwi mandumi huririyó* “tuwi mandumi huririyó” ŋuko wiri yerete unindoro kowe punu-punu ka ŋunde qembe. re kowí punuwaŋgurí. Punuworo taŋgímo maheyoro ŋande yeyaŋgurí, “Juda koro wiri yerete uni, ke mahete ŋu!” yero kakí tamaŋgurí.
Asa Pailat pitu ko yendémo uro Juda uni ŋande yimiraró, “Qeni, uni ŋu re yendémo yeno umbuwe teteno. Umbuníqo, ŋande iŋoyi, nondo o koroqe ka eneno kama qeneteno.” Ŋunde yero oro Yesu riní yendémo umburó. Ko takapu utó kamí moré qu kembémo ŋuno yora. Ko kowe punu-punuyó mandumi ŋu ŋuya punuwaró. Asa ko Pailatko ŋande yimiraró, “Qeni. Ŋako uni ŋuno qu,” yaró.
Yiní o qa-qa unindoro tapá unindoya eneŋo sopo-sopo unindoya qenero kondé ŋande kiwero yaŋgurí, “Re tipiririko “tipiriri” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí. uroyi! Re tipiririko uroyi!” yaŋgurí.
Ŋunde yiqo, Pailatko ŋande yimiraró, “Yeŋombo na reya tipiririko uroyi. No neneŋombo o koroqe ka eneno kama qeneteno,” yaró.
Quko Juda koro uni pará-parámbo mande topé ŋande yaŋgurí, “Noreŋo hutuŋo mandenani howeyoteto, ko hutuŋo mande ŋuko ŋande nimirote, uni ŋu urika khumoní, yete. Dokoro, enendo ŋande yaró, ‘Noko Anutu koro Naŋuní,’ yaró.”
Ŋunde yi Pailatko ŋu iŋoro hamó sasaro parámi taró. Ŋunde tero pitu ko yano oro Yesu ŋande oseseyaró, “Ke yendé da noŋgo qu?” Quko Yesuko mande topé ka kama yaró. 10 Asa ko Pailatko ŋande miraró, “Date koro? Kepe mandene topé kama yewero ŋuro, hamómbe? Noko ke kina korotowero quro wimbune moré, ko kore tipiririko kurowero quro wimbune moré. Kepe ŋumbe iŋotepe ma kini?”
11 Ko Yesuko mande topé ŋande yaró, “Anutu koreko yote ŋundo ke wimbu kama kunoníqo, asa keto no taka nerewero mepémo kini. Ŋunde ŋuro unindo no keŋo kandekemo norota ŋuro quhuríŋo ŋuko keŋo quhuríŋge ŋu takate.”
12 Ŋunde yiníqo, Pailatko yendémo uro Yesu kina rotowero quro khe ka seqaró. Quko Juda unindo kondé ŋande yaŋgurí, “Ke uni ŋu kina roti toŋeweya tiníqo, keko Sisa “Sisa” ŋuko Rom koro wiri yerete uni parámi ŋu. Rom unindo mirane-mirane wini soso sopo yereŋgurí. koro topé kini. Uni kato, no wiri yerete uni yoteno, yeyote ŋuko Sisa koro saŋgiríŋo.”
13 Yiqo, Pailatko iŋoro Yesu re yendémo umburó. Ŋunde tero mira ka owí muko, “Wondo Kuhú,” yero nekoyaŋgo ŋuno mande kho inowero yakutímo§ “mande kho inowero yakutí” ŋunde quno ronda-ronda unindo ronda-ronda mande meté yeweya, ŋu noŋgo naŋge mandí wimbu moré. ŋuno kunditaró. (Mira ŋu Aram mandewore** “Aram mande” - komo suki Juda unipareto Hibru mandewore naŋge yeyaŋgo. Quko imemoŋgo uni wini meyowo ka, Persia koro unindo Juda uniparetoya wini qambu ŋuya wiri yereŋgurí. Ŋu naru koŋgo yate Yesu koro naruyómo ŋuno Juda unipareto Persia koro mandeye, owí muko “Aram”, ŋuya iŋoro yeyaŋgo. owí ŋuko “Gapata” yeyaŋgurí.) 14 Ŋu naru ŋuko Taka yereró quro o ne-ne ŋuro Roŋgaruwowero kosa naru qu, kosa keweroko ŋundiro.
Asa Pailatko kunditero Juda koro uni pará-pará ŋande yimiraró, “Yeŋo wiri yerete uniye qeni.”
15 Yiní kiwero kondé ŋande yaŋgurí, “Ŋu rika toŋiní! Ŋu rika toŋiní! Re tipiririko uroyi!”
Ko Pailatko ŋande osese yereró, “Yembe, nondo yeŋo wiri yerete uniye rero tipiririko urowano, yero iŋoteŋgo?”
Yiní o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo mande topé ŋande yaŋgurí, “Noreko wiri nerete uninani kanata ŋuna. Ŋuko Sisa naŋge!”
16 Ŋunde yi Pailatko iŋo-iŋoye howero Yesu tipiririko urowero re rotoní kuma unindo sopoyaŋgurí.
Yesu tipiririko uraŋgurí
(Matyu 27:32-44; Mak 15:21-32; Luk 23:26-43)
17 Asa Yesu eneŋombo tipiriri re koroworo†† “tipiriri” ŋunde quko tatá suruŋo nokono raŋoro piŋo papare ka koreko kusiyoro uni ŋuno porowoyaŋgurí. Naru rokóŋoro uni tipiririko ŋuno khumoweya ŋuko papareyó re koroworo khumowero quro mirayómo ŋuno uyareŋgurí. yendé rotoro mira ka owí Kembémboro Wimbí ŋuro mira yeyaŋgurí quno ŋuno toŋeró. (Mira ŋu Aram mandewore‡‡ “Aram mande” - komo suki Juda unipareto Hibru mandewore naŋge yeyaŋgo. Quko imemoŋgo uni wini meyowo ka, Persia koro unindo Juda uniparetoya wini qambu ŋuya wiri yereŋgurí. Ŋu naru koŋgo yate Yesu koro naruyómo ŋuno Juda unipareto Persia koro mandeye, owí muko “Aram”, ŋuya iŋoro yeyaŋgo. owí ŋuko “Golgota” yeyaŋgurí.) 18 Asa ŋunoko Yesu re tipiririko uraŋgurí. Utoro uni irisa ŋuya se tipiriri irisa kawore-kawore quno ŋuno poro yerero Yesu re keweroko porowaŋgurí.
19 Asa ko Pailatko yiní mande piŋa nakayáŋoro tipiriri sombémo raŋgurí. Mande ŋuko ŋandiro: Yesu, Nasaret yendé moŋgo qu, Juda Uniparetoro Wiri Yerete Uni ŋu. 20 Pailatko yiní Aram mandewore, Rom mandewore, Grik mandewore mande ŋu nakayáŋaŋgurí. Mira ŋuno qu Yerusalem kutaqemo yora. Ŋunde ŋuro Juda uni qambu mahe mande ŋu weyoro qeneŋgurí. 21 O qa-qa unindoro tapá uni§§ “o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí. ŋundo qenero Pailat ŋande miraŋgurí, “Ke, ‘Juda Uniparetoro Wiri Yerete Uniye,’ ŋunde ma nakayáŋowero. Kini, ŋande nakayáŋo, ‘Uni ŋando ŋande yeyara, “Noko Juda Uniparetoro Wiri Yerete Uniye.” ’ ”
22 Quko Pailatko mande topé ŋande yaró, “Ma. Mande ŋu komo nakayáŋano ŋunde yoní.”
23 Kuma unindo Yesu re tipiririko uraŋgurí quno eneŋo kowe punu-punuyó soso rondaŋi nimí kini tiní siyaŋgurí. Ŋunde tiqo, kumba newondímo ŋu naŋge yaró. Kumba newondímo ŋu uni kato sirowoyómbo kanata naŋge towaró. 24 Ŋunde ŋuroko kuma unindo ŋande epe mito-mito taŋgurí, “Nore kumba newondí ŋu re kama romboŋewato. Kini, kundo ka tero uni dando reweya ye qeneto.” Ŋunde tiqo, komo suki mande sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu ka mepémo taŋgurí. Mande ŋuko ŋandiro:
 
“Neneŋo kowe punu-punune rondaŋe siyaŋgurí.
Ko siyowero quro kundo ka taŋgurí.”
25 Asa Yesu koro nimímboya Kilopasi parí, owí muko Maria, koya Maria Maktala yendé moŋgo, soso ŋu Yesu koro tipiririyó roroworo kaŋaŋgurí. 26 Ŋuno kaŋi Yesuko nimímboya iŋo-iŋo rewero uni kaya*** “iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. yiyaró. Yesuko iŋo-iŋo rewero uni ŋu hamó iŋoyara. Irisa ŋu kutaqemo kaŋariyó. Asa Yesuko nimí ŋande miraró, “Pare, itaka uni ŋuko keŋo naŋoŋge.” 27 Yero iŋo-iŋo rewero uni ŋu ŋande miraró, “Itaka pare ŋuko keŋo náŋge.” Ko ŋu naru koŋgo iŋo-iŋo rewero uni ŋundo pare ŋu re yayómo oro sopoyaró.
Yesu khumaró
(Matyu 27:45-56; Mak 15:33-41; Luk 23:44-49)
28 Tukú Yesu ŋande iŋaró, khoyó ŋu soso kini taró. Ko komo suki mande sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu ka mepémo tewero quro ŋande yaró, “Puŋene harete.” 29 Kumbe wain oŋgomi maŋgoraró qu ka kutaqemo yora. Asa ŋunde yiní uni kato o piwo qembe ka rero wain oŋgomi ŋuno quroko riní maŋgoriní hisop kambinímo kusiyoro Yesu koro maŋgómo hokaró. 30 Yesu niní kini tiní ŋande yaró, “Kini tete.” Ŋunde yero kondéqero yuqayó roto khumaró.
31 Naru ŋuko Sapat koro roŋgaruwowero naru,††† Juda unindo naruye muko ŋandiro: kosa pusuŋiníqota naru keta qu tunoqaró. Asa suwo tiní yate-yate ita saraŋoní yate-yate suwo pitu ko taró, ŋuko naru kanata ka. Asa koretero “roŋgaruwowero naru” ŋu tunoqiní, yate Sapat naru taró. ko suwo tiníqo, Sapat naru parámi ka teweya. Juda unipareto ŋande ye iŋaŋgurí, Sapat naru ŋunde quno uni tipiririko yuraŋgurí ŋu ŋuno yoweya ŋu meté kini. Asa ko Pailat mitoro ŋande yaŋgurí, “Uni tipiririko ŋuno yoteŋgo ŋu kheye utaqikata waka ta khumika yore umbu yoroti,” yaŋgurí.‡‡‡ Uni ka tipiririko porowaŋgurí ŋu kandí kawore-kawore kusiyaŋgurí. Ŋunde tiqo, poroworo soŋga umburo matú wosowero mepémo kini tero khí roneneŋoro koreko oro matú wosoyaró. Quko khí utaqewaŋgo tiníqo, koreko owero mepémo kini tero waka ta khumoweya. 32 Asa kuma uni ŋundo uyaro uni korete qu Yesu koya tipiririko uraŋgurí ŋu khí utaqaŋgurí. Utaqero meyowo ŋuya khí utaqaŋgurí. 33 Quko Yesuko komo khumaró. Khumoní qenero khí kama utaqaŋgurí. 34 Kini, kuma uni kato taŋgí kasina saŋgapo saŋgawaró. Saŋgawoní waka ta sitú koya sono koya umburó. 35 Uni kato ŋu qeneró, enendo ŋuro yesowo yaró. Ko mande yaró ŋuko hamó. Enendo ŋande iŋote, mandí ŋuko hamó naŋge. Ŋunde ŋuro ye ŋuya meté iŋondutu tewaŋgo. 36 O tunoqaró ŋundoko komo suki mande sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu ka riní hamó taró. Mande ŋuko ŋandiro, “Eneŋo wimbí ka kama utaqewaŋgo.” §§§ Toŋeŋgurí 12:46; Qambuye 9:12; Hariri Yambo 34:20 37 Ko mande meyowo, ŋuko ŋandiro, “Uni ene saŋgawaŋgurí ŋu qenewaŋgo.” * Sekaraia 12:10
Josep koya Nikodemus koya Yesu re tapuŋariyó
(Matyu 27:57-61; Mak 15:42-47; Luk 23:50-56)
38 Tukú Josep, Arimatea yendé moŋgo uni kato Pailatko uyaro Yesu koro ukúŋo rewero quro kirayaró. Josep ŋuko Yesu koro iŋo-iŋo rewero uniyó ka, quko ene Juda koro uni pará-parámboro sorero iŋondutuyó tapuŋaró. Asa Pailatko, “Iyo,” yiní Josep uyaro Yesu koro ukúŋo re umburó. 39 Nikodemusko eneya ukúŋo re umbuwero uyaririyó. Komo Nikodemus suwono Yesu koya kunditero mande yariyó. Jon 3 weyo qembe. Enendo oka nuŋgurí qambu se uyaró. O nuŋgurí ŋuko te sitúmi enesó-enesó rohoréŋaŋgurí qu, ko quhurí muko kilo 30 ŋundiro.
40 Asa Josep koya Nikodemus koya Yesu koro ukúŋo re umburiyó. Rero Juda uniparetoro ukúyemboro muríye howero o nuŋgurí ŋu tuwi kekere sara-sara ka rero tuwipo Yesu ukúŋo wiwiyariyó. 41 Yesu tipiririko uraŋgurí quno ŋunoko kho ka kutaqemo yora. Ko khono ŋunoko uni tapu ka “uni tapu” ŋuko wondo yayó naŋge. Juda unindo uni khumaró ŋu rero wondo yayó huwósina rotoyaŋgo. Ŋunde rotoro wondo parámi ka rero makoyó wisumuŋaŋgurí. yora, ŋuko uni ukú ka re ŋuno kama reyaŋgo qu. 42 Ŋu naru ŋuko Juda uniparetoro Roŋgaruwowero Naru§ Juda unindo naruye muko ŋandiro: kosa pusuŋiníqota naru keta qu tunoqaró. Asa suwo tiní yate-yate ita saraŋoní yate-yate suwo pitu ko taró, ŋuko naru kanata ka. Asa koretero “roŋgaruwowero naru” ŋu tunoqiní, yate Sapat naru taró. qu, ko uni tapu ŋu kutaqemo yora. Ŋunde ŋuro uni irisa ŋu Yesu koro ukúŋo re uya uni tapuko ŋuno rariyó.

*19:2: “tuwi mandumi huririyó” ŋuko wiri yerete unindoro kowe punu-punu ka ŋunde qembe.

19:6: tipiriri” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí.

19:12: Sisa” ŋuko Rom koro wiri yerete uni parámi ŋu. Rom unindo mirane-mirane wini soso sopo yereŋgurí.

§19:13: “mande kho inowero yakutí” ŋunde quno ronda-ronda unindo ronda-ronda mande meté yeweya, ŋu noŋgo naŋge mandí wimbu moré.

**19:13: “Aram mande” - komo suki Juda unipareto Hibru mandewore naŋge yeyaŋgo. Quko imemoŋgo uni wini meyowo ka, Persia koro unindo Juda uniparetoya wini qambu ŋuya wiri yereŋgurí. Ŋu naru koŋgo yate Yesu koro naruyómo ŋuno Juda unipareto Persia koro mandeye, owí muko “Aram”, ŋuya iŋoro yeyaŋgo.

††19:17: tipiriri” ŋunde quko tatá suruŋo nokono raŋoro piŋo papare ka koreko kusiyoro uni ŋuno porowoyaŋgurí. Naru rokóŋoro uni tipiririko ŋuno khumoweya ŋuko papareyó re koroworo khumowero quro mirayómo ŋuno uyareŋgurí.

‡‡19:17: “Aram mande” - komo suki Juda unipareto Hibru mandewore naŋge yeyaŋgo. Quko imemoŋgo uni wini meyowo ka, Persia koro unindo Juda uniparetoya wini qambu ŋuya wiri yereŋgurí. Ŋu naru koŋgo yate Yesu koro naruyómo ŋuno Juda unipareto Persia koro mandeye, owí muko “Aram”, ŋuya iŋoro yeyaŋgo.

§§19:21: o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí.

***19:26: iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.

†††19:31: Juda unindo naruye muko ŋandiro: kosa pusuŋiníqota naru keta qu tunoqaró. Asa suwo tiní yate-yate ita saraŋoní yate-yate suwo pitu ko taró, ŋuko naru kanata ka. Asa koretero “roŋgaruwowero naru” ŋu tunoqiní, yate Sapat naru taró.

‡‡‡19:31: Uni ka tipiririko porowaŋgurí ŋu kandí kawore-kawore kusiyaŋgurí. Ŋunde tiqo, poroworo soŋga umburo matú wosowero mepémo kini tero khí roneneŋoro koreko oro matú wosoyaró. Quko khí utaqewaŋgo tiníqo, koreko owero mepémo kini tero waka ta khumoweya.

§§§19:36: Toŋeŋgurí 12:46; Qambuye 9:12; Hariri Yambo 34:20

*19:37: Sekaraia 12:10

19:39: Jon 3 weyo qembe.

19:41: “uni tapu” ŋuko wondo yayó naŋge. Juda unindo uni khumaró ŋu rero wondo yayó huwósina rotoyaŋgo. Ŋunde rotoro wondo parámi ka rero makoyó wisumuŋaŋgurí.

§19:42: Juda unindo naruye muko ŋandiro: kosa pusuŋiníqota naru keta qu tunoqaró. Asa suwo tiní yate-yate ita saraŋoní yate-yate suwo pitu ko taró, ŋuko naru kanata ka. Asa koretero “roŋgaruwowero naru” ŋu tunoqiní, yate Sapat naru taró.