17
Yesuko umu-kembé rohoréŋoro enesó tunoqaró
(Mak 9:2-13; Luk 9:28-36)
Asa naru kande saŋiyoro kanata ŋunde kini tiní Yesuko Pita, Jems koya koneyó Jon koya yorero mira purí ka koreko horé ŋuno enemata oŋgurí. Asa toŋeyemo ŋuno Yesu kiraró enesó ka taró. Ŋunde tero umu-kembé muko kosa hiyó qembe hiyóqaró. Ko kowe punu-punuyó ŋuya hiyóqaró. Ko Moses koya Elaija koya* Komo suki “Mosesko” Israel unipare yorero Isip mira rotoro eneŋo mirayemo ŋuno uyareŋgurí. Ŋu naruko ŋuno Anutuko Moses hutuŋo mande inoní unipare yunaró. Imemoŋgo ta “Elaijako” Anutu koro ye-ye uni parámi taró. Komoko uni irisa ŋundo Yesu kama tunoqeyoní khumariyó. ŋuno tunoqiri yiyoyi Yesu koya mande taŋgurí.
Pitako ŋu qenero Yesu ŋande miraró, “Uni Parámi, nore ŋano yoteto, ŋu meté horé. Asa ko keto ŋuro iŋote tiníqo, asa nondo yamaru kapusa ŋano rewano. Kako keŋo, ka Moses koro, ka Elaija koro.”
Ene yeyoní naŋge koporé ka hiyó parámi tero poka yereró. Ko maŋgo ka koporé quro koŋgo ŋande yaró, “Ŋako neneŋo naŋone, eneŋo surumí iŋoyoteno. Ŋuro metéŋoyoteno. Maŋgó howeyuri qembe.”
Ŋunde yiní iŋo-iŋo rewero uni ŋu iŋoro sasaro tero umu-kembaye re nokono raŋgurí. Ri Yesuko mahero yondoworo yimiraró, “Ye otoqi. Ma sorewero.” Yiní toŋetero uni meyowo ŋu kama yiyaŋgurí. Kini, Yesu ŋu naŋge qeneŋgurí.
Asa mira purí rotoro umbuyate Yesuko kondé ŋande yimiraró, “Ye o toŋeyembo qeneteŋgo ŋaro unipare ma yimirowero. Yate-yate Unindoro Naŋuní “Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. uni tapu koŋgo otoqoníqota meté yimiroyi qembe.”
10 Yiníqo, iŋo-iŋo rewero unindo ŋande oseseyaŋgurí, “Ŋunde ŋuroko do murí karo hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni “hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni” ŋundo Anutu koro mande ŋu unipare rondaqe yunoyaŋgurí. ŋundo ŋande yeyoteŋgo, Elaija ŋuko korete maheweya?”
11 Yi mande topé ŋande yaró, “Mande ŋuko hamó. Koretero Elaija mahero o soso piyo taró mu roŋgaruwote.§ Malakai 4:5-6 ŋande yete, ko “Elaija” pitu ko mahero o ka roŋgaruwoníkata Anutuko unipare soso ronda yereweya. 12 Quko nondo ye ŋande yimirowe, Elaija pitu ko mahiní unindo ŋu qene kama iŋaŋgurí. Kini. Eneŋo iŋo-iŋoye howero murí piyimi te inaŋgurí. Uni ŋundo ŋundiro naŋge Unindoro Naŋuní ŋu o piyimi te inoyowaŋgo.” 13 Yesuko ŋunde yiníqo, iŋo-iŋo rewero uniyómbo ŋande iŋoyi tondaŋaró, asa sono re-re uni, Jon, ŋuro yaró.
Yesuko yuqa piyimi simó quroko yaró ŋu howiní toŋeró
(Mak 9:14-29; Luk 9:37-42)
14 Asa purí moŋgo umbuyiqo, uni kato Yesu taŋgímo mahero potoruku tero 15 ŋande yaró, “Uni Parámi, keto naŋone sikí te ino. Ene se khumo tero khe kandí yukuwoní kowe surumí parámi teyote. Naru parámi nombono ŋuno rokaráŋo uyote, ko sonono ŋuno ŋuya uyote. 16 Ŋunde tiní nondo rero iŋo-iŋo rewero unikeno** “iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. maheno, quko enendo ri meté tewero mepémo kini.”
17 Ko Yesuko mande topé ŋande yaró, “Ye unipare itaka nokono yoteŋgo qundo iŋondutu†† “iŋondutu” ŋuko ŋandiro, asa unipareto ŋande kondé ye iŋoyoteŋgo, ko Anutuko meté sopo yereweya. kama reyoteŋgo! Naru date yeya yowano? Naru date quhuríye korowoyowano? Simó ŋu nono re mahi.” 18 Re mahi Yesuko yuqa piyimi‡‡ “yuqa piyimi” ŋuko sambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo. ŋu qene yiní yuqa piyimimbo simó ŋu roto toŋeró. Ŋu naruko ŋuno naŋge se khumoyó kini taró.
19 Imemoŋgo iŋo-iŋo rewero uni ŋundo tapémo mahero Yesu ŋande oseseyaŋgurí, “Date koro norendo yuqa piyimi ŋu howewero mepémo kini?”
20 Ko enendo ŋande yimiraró, “Dokoro iŋondutuye muko tomó ta naŋge. No mande hamó ye yimirowe, ko ye iŋondutuye muko tomó ta naŋge, asa mastet taŋgurí§§ “mastet” ŋuro yuwoyó ŋuko tambi koro yuwoyó ŋunde qembe. ŋunde qembe tiníqo, asa yendo mira purí ŋa, ‘Ke otoqoya anduno uyare,’ yiqo, uyareweya. Ko yendo kho soso naŋge temukowero wimbí moré tewaŋgo.” 21 (-)*** Komo suki Matyuko mande soso ŋa nakayáŋaró, ko imemoŋgo uni meyowo peka mande kaŋuya ŋano sowe taró. Mande ŋuko ŋandiro: 21 “Quko yendo hariri tero kundiŋi kama tewaŋgo tiníqo, o ŋunde qu yohowewero mepémo kini.”
Yesuko khumoro otoqoweya ŋuro kaŋuya yaró
(Mak 9:30-32; Luk 9:43-45)
22 Asa Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyómboya††† “iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. Galili mirako huruwaŋgurí. Huruwoyi Yesuko ŋande yimiraró, “Kumimbo Unindoro Naŋun퇇‡ “Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. re saŋgirí uni kandeyemo rotowe teteŋgo. 23 Enendo uroyi khumoweya, quko naru kapusayómo pitu ko otoqoweya.” Iŋo-iŋo rewero uni ŋundo mande ŋu iŋoro newonde quhurí parámi taŋgurí.
Yesuko Ya Surumímboro takis taró
24 Asa Kaperneam yendémo mahiqo, Ya Surumímboro§§§ “Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. takis re-re unindo Pitako mahero ŋande oseseyaŋgurí, “Asa yeŋo rondaqe-rondaqe uniye ŋundope Ya Surumímboro takis* Kumima naru kanata-kanata quno Juda urumuni pará-pará soso wondo musiyó ka takis tero Ya Surumímboro takis re-re uni yunaŋgurí. ŋu inoyotepe ma kini?”
25 Ko Pitako ŋande yaró, “Iyo, inoyote.”
Yero ya quroko oro mande ka kama yeyoní naŋge, Yesuko ŋande oseseyaró, “Saimon, ke date iŋote? Wiri yerete uni nokono ŋano yoteŋgo qundo takis kate-kate ŋuko da noŋgo reyoteŋgo? Eneŋo naŋo-simóye moŋgo reyoteŋgope ma uni meyowo moŋgo reyoteŋgo?”
26 Yiní ŋande yaró, “Uni meyowo moŋgo.”
Yiní Yesuko ŋande miraró, “Asa ko eneŋo naŋo-simóyembo takis kama yunoyoteŋgo. 27 Ŋunde quko norendo tewaro, newonde piyimi tewaŋgo ŋuro. Asa ke sono towoko toŋeya utó raŋo. Sono qare korete wosoweya ŋuko, ŋu rero maŋgó koso qembe, mone ka sono qare quroyómo ŋuno yoní qene qembe. Mone ŋu rero uni ŋu yuno qembe, ŋundoko noya keya takisinari ŋu rokóŋoweya.”

*17:3: Komo suki “Mosesko” Israel unipare yorero Isip mira rotoro eneŋo mirayemo ŋuno uyareŋgurí. Ŋu naruko ŋuno Anutuko Moses hutuŋo mande inoní unipare yunaró. Imemoŋgo ta “Elaijako” Anutu koro ye-ye uni parámi taró. Komoko uni irisa ŋundo Yesu kama tunoqeyoní khumariyó.

17:9: Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge.

17:10: hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni” ŋundo Anutu koro mande ŋu unipare rondaqe yunoyaŋgurí.

§17:11: Malakai 4:5-6 ŋande yete, ko “Elaija” pitu ko mahero o ka roŋgaruwoníkata Anutuko unipare soso ronda yereweya.

**17:16: iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.

††17:17: iŋondutu” ŋuko ŋandiro, asa unipareto ŋande kondé ye iŋoyoteŋgo, ko Anutuko meté sopo yereweya.

‡‡17:18: yuqa piyimi” ŋuko sambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo.

§§17:20: “mastet” ŋuro yuwoyó ŋuko tambi koro yuwoyó ŋunde qembe.

***17:21: Komo suki Matyuko mande soso ŋa nakayáŋaró, ko imemoŋgo uni meyowo peka mande kaŋuya ŋano sowe taró. Mande ŋuko ŋandiro: 21 “Quko yendo hariri tero kundiŋi kama tewaŋgo tiníqo, o ŋunde qu yohowewero mepémo kini.”

†††17:22: iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.

‡‡‡17:22: Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge.

§§§17:24: Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí.

*17:24: Kumima naru kanata-kanata quno Juda urumuni pará-pará soso wondo musiyó ka takis tero Ya Surumímboro takis re-re uni yunaŋgurí.