28
Yesu otoqaró
(Mak 16:1-10; Luk 24:1-10; Jon 20:1-18)
Asa Sapat naru* “Sapat naruko” ŋuno Juda unipareto kho ka tewero mepémo kini. ŋu kini tiní, sonda naru korete quno ŋuno, ita saraŋoníqo, Maria Maktala noŋgo ŋuya Maria meyowo ŋuya uni tapu ŋu qenewero toŋeriyó.
Ko waka ta kunduru parámi raŋaró. Dokoro Uni Parámimboro sambo simó “sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. sambo rotoro umburo wondo uni tapu wisumuŋaró ŋu rohoré-rohoréŋoní uyariní saŋanímo kunditeyaró. Sambo simó ŋuro umu-kembé muko kusiro rowá raŋoyote ŋundiro hiyóqeyaró, ko kowe punu-punuyó muko koko taŋgo qembe sara teyaró. Kuma unindo qenero sasaro parámi tero khe kandeye yukuwoní ukú qembe taŋgurí.
Quko sambo simómbo pare irisa ŋande yimiraró, “Yari ma sorewero. No iŋoteno, yariko Yesu, ŋu uni tipiririko “tipiriri” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí. uraŋgurí uni ŋu seqa mahetiri. Ŋuko ŋano kama yote, dokoro komo otoqa, ene komo yaró ŋundiro naŋge. Yari maheya dano ri etaró ŋu qenori. Asa ko waka ta toŋeya iŋo-iŋo rewero uniyó ŋande yimiri qembe, ‘Uni tapu koŋgo otoqa. Iŋoyi, enendo koretero Galili mirako uní ŋuno qenewaŋgo.’ Asa nondo piŋa mande yari yimiroteno.”
Ŋunde yiní pare irisa ŋundo sore sasaro parámi tariyó, quko niŋgu-niŋgu parámi horé ŋuya tariyó. Uni tapu ŋu waka ta rotoro kheŋgeŋo uyaro iŋo-iŋo rewero uniyó yimirowero uyaririyó. Uyariri Yesuko kheko kopo yerero ŋande yaró, “Naru meté.” Yiní kutaqemo uyaro khímo toworo potoruku te inariyó. 10 Kowe Yesuko ŋande yimiraró, “Yari ma sorewero. Topo-topone yimirorika Galili ŋuno uyarewaŋgo. Ko ŋusina ŋuno niyowaŋgo.”
Kuma unindo piŋa mande yaŋgurí
11 Pare irisa ŋu uyareyoriqo, kuma unindo uni tapu ŋu sopoyaŋgurí kumimbo yendémo uro o qa-qa unindoro tapá uni o soso tunoqaró ŋuro yimiraŋgurí. 12 Yimiroyi tapá unindoya uniparetoro uni kembé-kembémboya§ Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. huruworo mande ka kusiyaŋgurí. Kusiyoro wondo musiyó parámi siyoro kuma uni yunoro 13 ŋande yimiraŋgurí, “Yendoko ŋande yi qembe, ‘Eneŋo iŋo-iŋo rewero uniyómboko** “iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. suwono mahi nore etatoqo, enendoko ukúŋo ŋu re momo taŋgo.’ 14 Ŋunde yiqo, Rom koro uni kembé ŋundo mande ŋu iŋoweya tiníqo, asa meté nore eneya mande roŋgaruwowato, ko yeko mandeye moré kini.” 15 Asa ko kuma unindo kimoye siyoro mandeye howaŋgurí. Ko mande ŋundo Juda unipare keweroyemo toŋero itaka ŋuya yote.
Yesuko iŋo-iŋo rewero uni kho yunoro asá yereró
(Mak 16:14-18; Luk 24:36-49; Jon 20:19-23)
16 Asa iŋo-iŋo rewero uni†† “iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. 11 ŋu kheyembo Galili uro Yesuko mira purímo ŋuno uyari qembe yaró muno ŋuno oŋgurí. 17 Oro Yesu qenero potoruku te inaŋgurí. Quko kumimbo newonde irisa towaŋgurí. 18 Yesuko kutaqemo mahero ŋande yimiraró, “Anutuko o soso nokono, samboko sopowero owé qu nunaró. 19 Ŋunde ŋuro ye toŋeya uni wini soso yorika neneŋo iŋo-iŋo rewero uniparene ti. Ŋunde tiqo, Awa owímo, Naŋuní owímo ko Yuqa Surumímboro owímo sono re yunoyi qembe. 20 Ko nondo ye iŋo-iŋo yunanowó ŋu iŋo-iŋo ŋu naŋge unipare yimiroyika ŋu naŋge howeyuri. Iŋi, no naru rokóŋoro, asa yate-yate naru soso kini teweya quno yeya yowano.”

*28:1: Sapat naruko” ŋuno Juda unipareto kho ka tewero mepémo kini.

28:2: sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.

28:5: tipiriri” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí.

§28:12: Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí.

**28:13: iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.

††28:16: iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.