12
Ek Ei Kor Kunum Kongun Enerngii Mon
(Mak 2:23-28, Luk 6:1-5)
Ekii se kor kunum endi, Jiisas kuni wiis pin tuk ełe endim. Eim nge ekii sik andiłmin wu ombu kuni tum. Pe tuk andik, kuni wiis mong ei tangk nunjung. Wumb lo ek piiłmin wumb, ek nik Jiisas ngunjung, “Nim nge ekii sik andiłmin wumb ombu oł ei kor kunum enmin ei mon ninjing.” Jiisas ek nipi yi nim, “Enim Deipis ek poł ei ger piinjing min? Na nind, ei eim kin eim wu ombu ei kuni tum kunum, ei nimbił oł enjing? Molk kin, Gos men ngii owundu ełe nirik punjung. Puk, bres Gos ngii ełe sałiłim ei wumb eipi mon niłmin. Gos kin kułmał kałiłmin wumb ei minj nungii niłmin. Enim ek ei lo mon ełe pim, ei ger kinenjing min? Pe kułmał kałiłmin wumb ei Gos men ngii owundu ełe kongun ełmin. Kor kunum mon nik ełmin oł ei ełmin, ba ek endi ninałmin. Pe na enim kanip nind, noman dinga ei ya sałim ei men ngii sałim epi ei to mani kindim. Ba enim na nind ek ei piingii, ‘Na kułmał kałiłmin oł ei na noman pinałim. Na noman kun ka sałim wumb ei noman enim.’ Enim wumb oł endi enjing wumb ei oł embin tui enerngii mon. Na Gos kingam tonu epin si kindip mani mei ełe op, mei kingam mił tałip moł ei, na kor kunum puł wu Owundu moł. Wumb nipe oł endi kor kunum erngii, ei na dinga ełe wumb oł yi mił erngii,” pa nim.
Kor Owundu Kunum Jiisas Wu Endi Angił Kis Mułum Ei Er Ka Erim
(Mak 3:1-6, Luk 6:6-11)
Jiisas konu ełe si kindpi, men ngii ełe tuk pum. 10 Wu endi mułum wu, ei eim angił ełe epi endi sinałiłim. Angił kułii erim. Pe wu kombur Jiisas kos er ngonmun nik, Jiisas kii dinga sinjing. “Pe sinim kor kunum ening pałim wumb ei er ka ermin min?” 11 Jiisas ek nipi orung kindpi yi nim, “Enim mołmun konu, wu endi kung siipsiip es tołum ei kor kunum kung siipsiip endi konu tukpu endi mani pupu pimba ei, kor kunum si tonu sinermba min? 12 Nga wumb endi eim kung siipsiip ei to mani kindiłim yi mił pe sinim lo ek ełe kapłi nipin kin sin kor kunum ełe wumb kapłi paki tumun. 13 Pe eim ek nipi wu ei ngopu yi nim, “Nim angił tun kindii!” Neng, tun kindim. Yi erang, wu ei eim angił ei ka mułum. Wu eipi endi ka mułum mił yi mułum. 14 Jiisas kor kunum oł ei erang kanik puk kin, wumb en enim ek nik piik Jiisas to kundngii nge ek ninjing.
Jiisas Eim Gos Nge Kongun Wu Mendpił
15 Ba Jiisas eim ninjing ek ei piipi, konu ełe si kindpi pang, wumb tiłap pei eim kin ekii se pangin, eim wumb ening ombu er ka erim. 16 Jiisas ek dinga nipi wumb ngopu yi nim, “Enim ek nik tor kindnerii mon!” pa nim. 17 Gos ok oł ekii se ermba oł piipi niłim wu Aisaiya ek ni tor kindpi yi nirim. Ekii se oł yi tonu omba nirim, ek ei pe keimi pałim. Ek ei yi mił,
18 “Wu ei na eim kongun ermba nip to mundunj wu. Na eim ka piip, nam noman eim kin sałim. Nam nge Gui Ka ei eim ngamb, eim na kos dinga ek kun nipi, torung wumb tiłap eipi ngumba. 19 Pe eim wumb ek ngopu ek dinga nipi enermba. Wumb eim andłam ełe angpi wii topu yi erang, eim ek piinerngii. 20 Gumei endi ek nimba er pimba, ei eim to engin tunermba. Dup alam kan endi, dup kembis nopu pimba, ei eim to kumundpu poru ninermba. Ei yi mił wumb nii endi en enim pii gii dinga pinermba wumb ei, eim to tor kindnermba. Eim kongun ermba ei Gos eim kunum owundu tonu omba kunum ełe, na ek ka ei erang kin oł kun minj erpi pang poru nimba. 21 Pe wumb torung tiłap eipi wumb eim kin pii gii nik, eim kui er mułngii.”
(Gumei kin dup kan ninmin ei yi mił; wumb Gos ek ka ei piipin oł ermin mił nenj ni piik mułngii wumb ei, Jiisas eim mani opu kongun erang wumb oł ka wii mendpił erik mułngii nip piipi, oł ekii se ermba nipi piiłim wu Aisaiya ek yi pułum.)
Wumb Ek Yi Ninjing, Jiisas Biyelsipul Kin Kongun Enim Ninjing
(Mak 3:20-30, Luk 11:14-23)
22 Kunum ełe, wumb wu endi tunjung wu ei gui kis tuk mułum. Wu ei ningił tumbun mułang, gupu ełe ek tengnerim ku. Jiisas eim wu ei er ka erim. Erang, gupu ek nipi kin, ningił kanpi erim. 23 Wumb tiłap pei molk kanik puku sik yi ninjing, “Wu ei Gos kindim wu Krais min mon?” Wumb en enim noman ełe yi piinjing. 24 Ba lo ek piiłmin wumb ek ei piik yi ninjing, “Dinga ełe enim ei gui kis nge tep ełim owundu Biyelsipul nge dinga ełe enim,” pa ninjing. 25 Ba Jiisas eim wumb noman ełe piipi, ek nipi yi nim, “Pe king tep erim konu endeim ełe wumb, en enim opu erngii ei, en enim konu ka dinga sinermba. Pe wumb konu ende wumb, min ngii ende wumb orung orung puk, opu erngii ei, en enim ngii konu ni konu ka sinermba. 26 Pe Seisen nge wumb en enim eipi eipi bin ni, erngii dinga ermba min? 27 Biyelsipul na paki tang na gui kis tor kindinj, ba wumb nii enim ekii sik andiłmin wumb paki tang, gui kis to kindinmin? Pe en enim kos piiłmin wu mił molk kapłi enim ek kanim kanim ei nik kun erang, 28 ba Gos nge dinga ełe na gui kis top kindinj kin, enim piingii. Gos sinim tep er mołum ei, sinim kin mandi onum ni piingii,” pa nim.
29 “Nimbił erang, na pup, wu num Seisen nge wumb waning ermbii ni piind, ba ok na pup, wu num Seisen eim simb angił kan ngo pendip, ekii se na eim nge wumb ei waning simbii.
30 “Wu endi na wu puł mon, ei na kin opu ermba wu. Pe wu endi na kin kung siipsiip es tunermba wu, ei eim kung siipsiip topu eipi eipi kindiłim. 31 Yi mił pałim ei piip na enim nip ngond. Gos eim wumb ek kis nik enmin ei, kapłi oł kis kil ngumba, ba wumb endi Gui Ka kin ek buł ngok erngii, ei Gos wumb oł kis ei kil ngunermba mon. 32 Na Gos kingam tonu epin si kindip mani op, mei kangił mił muls ei wu endi ek kis nipi, na ngumba, ei Gos kapłi kil ngumba. Ba wu endi Gui Ka kin ek kis nimba wu ei, Gos eim kapłi kil ngunermba mon.”
Ond Kis Ei Mong Kis Tołum Ek Ekin Endi
(Luk 6:43-45)
33 “Pe ond ka pimba ei, ond mong ka tumba. Nga ond kis pimba ei, mong kis tumba ku. Wumb ond ei kanik kin, ond mong ka min kis ei kan poł tołmun. 34 Enim lo ek ekii siłmin wumb wembii kis Seisen nge kingam noł, enim ek ka er ningii mił nenj? Enim wumb kis enim noman tuk ełe noman kanim kanim pałim mił, ek yi gupu ełe ni tor kindinmin. 35 Wumb kun ka endi eim noman tuk ełe oł kun ka kanim kanim pei pałiłim mił ei oł kun ka ei pei ni tor kindiłim. Nga wu kis endi eim noman tuk ełe oł kis kanim kanim pei pałiłim mił ei oł kis ei pei ni tor kindiłim.
36 “Ba na enim kanip nind, wumb en enim ek wii mił nik ełmin oł kanim kanim ombu, ekii se Gos wu amb mok tumba kunum, ei wumb pei nipi ek ninjing ek ei, Gos kin ek orung kindngii. 37 Wumb ninim ka ninjii ełe Gos nim, wu ka nimba. Pe nga ek kis nin kin, en kin Gos nim, wu kis nimba. Ei ninim oł erkin ek nikin enjii mił ku, Gos nim kanpi nimba,” pa nim.
Wumb Kombur Jep Oł Eran Kenmin Yi Ninjing
(Mak 8:11-12, Luk 11:29-32)
38 Pe kunum ełe, wu num lo piiłmin ni lo ek ekii siłmin wu, kombur kin ok, ek yi ninjing. “Ek emb to ngołun wu, sin nim jep oł endi eran kenmin ni onmun,” pa ninjing. 39 Ba eim ek dinga nipi yi nim, “Wu amb kunum ełe oł kis er andiłmin wumb, ei na jep ei erang kenmin niłmin ei, ek ni tor kindiłim wu Jona oł ei andan top ngoł. 40 Kumb ok Gos ek ni tor kindiłim wu Jona eim omu owundu kirim ełe tuk pupu pim. Ei eim kunum tekliki epin, tinga ouni pep mułum. Yi mił ku, na Gos nge kingam tonu epin konu si kindpi mani mei ełe wu kingam mił tełim, ei eim mei ełe kunum tekliki epin, tinga ouni yi pimba,” pa nim. 41 Ekii se Gos wumb mok tumba kunum ei, wumb Ninipa konu owundu wumb tonu ok wumb pe mołmun wumb angk ei enim oł kis kanim ei ni tor kindngii. Ei nimbił erang, wumb ei wu Jona Gos ek nipi ngum, ei noman ak tunjung. Pe ya epi endi mołum ei wu Jona to mani kindpi, owundu mendpił mołum,” pa nim. Ei Jiisas eim piipi nim, wumb endi mon, eim mendpił, ba enim wumb eim pii gii ninanmin. 42 Gos wumb mok tumba kunum ei, kuin owundu konu orundung eipi mołum ei, opu wumb ya ełe mołmun wumb ei oł kanim kanim enjing ei nipi tor kindpi ngumba. Nimbił erang kuin owundu embe Siipa konu mei orundung mołpu omba. Ei opu King Solomon nge noman ka peng ek ka nipi tor kindim, ei piimba nge om. Ba epi endi ya ełe mołum ei eim King Solomon noman ei to mani kindpi, eim wu num owundu mendpił mołum.” (Ei Jiisas eim ermba oł ei piipi nim.)
Gui Kis Mułum Ei Nga Orung Om
(Luk 11:24-26)
43 “Pe gui kis ei wu endi si kindpi pułum ei pupu konu kep endi mułmbii ni pułum. Pepi mułmbii ni pułum ba konu endi sinałim. 44 Eim yi piiłim, ‘Na ok muls ngii ełe nga orung bii,’ nipi opu kaniłim ni ngii was erik, brum er ka er sinjing. 45 Seng, kanpi pupu gui kis angił orung nga tał pei kanpi neng onjung, ba gui ombu oł kis wii enjing. Pe ok ngii ełe nirik puk ngii ełe mulnjung ok, wu oł kis aninga er mułum, ba pe am er kis mendpił pup mułum. Oł ei nge, wu amb kis pe mołmun kunum, yi ku tonu omba.”
Jiisas Mam Ni Jiisas Nge Angim Noł
(Mak 3:31-35, Luk 8:19-21)
46 Jiisas ek nipi wumb ngopu mułang, Jiisas eim mam ni angim noł ok ngii andaring engnjing. Eim kin ek nimin nik ok mulnjung. 47 Pe wu endi kanpi opu ek nipi yi nim, “Nim manim ni angnim noł ok nim kin ek nimin nik ok mołmun,” pa nim. 48 Ba Jiisas wu ei kin ek nipi orung kindpi yi nim, “Na minan ei nii? Nga na nge engnan noł ombu nii?” 49 Pe eim nge ekii sik ełmin wu amb ombu kin angił tuł ngopu ek yi nim, “Enim kinei! Wu amb ombu na nge engnan noł ni minan noł mił mołmun,” pa nim.
50 “Wu endi na Ernan Gos noman pałim mił ekii singii wumb, ei na minan ni, na engnan nga, na ainan noł mułngii,” pa nipi wumb ngum.