1 Korinti
1
Pauloŋo Kibi Mane Mikepka Korinti Eŋane Qeke
Paulo, na Kristo Yesu wane aposolo, Anutuŋo noraki paki biranange, na so kimaze Sostenes,
ŋeto kibi iwa Anutu wane doku tau tau magu Korinti gemami, ŋinane qemaite, ŋine korop Anutu wane ŋei ŋerep koboboine ŋidorake, ŋine eŋane biŋek okane Kristo Yesurop weneŋ gemami, ŋine so ŋei ŋerep korop yeo yeo ge arimami, eŋe bakomine kito okanmami, Waomze Yesu Kristo, eŋane waom so ŋenane weneŋ.
Anutu ŋenane Magaze, so Waomze Yesu Kristo eŋano ŋine wet pesek so peamŋo ŋinano pa wareake.
Pauloŋo Anutu Bakomine Kitoke
Na, naso baŋem ŋinane rawe paki Anutu ewine kito okanmaile, onoka wane Anutu eŋe Yesu Kristo wane raki paki wet pesek ŋibonge eawane. Ŋine Kristo Yesurop weneŋ qeturaŋ nagukoi, yewao ŋine yeye kine kine korop ea wane morianine maratka warekoi. Eamo don kine kine raikei wane numaine so dereret kine kine marat kaikei wane numaine korop. Eso Kristo wane don ŋidangone, ea yaleka ŋinane koto ŋino ketki togogole malip kakoi. Ea wane ŋine Waomze Yesu Kristo sari didiwo lotkeake ea wane tomaka geu paki koto ŋinane morian wane mane mi ŋaŋaekei, midakaka. Yesu Kristo oŋom baŋ ma togole ŋungi ŋine togogole ge mageu naso ŋine qoeki, sot midaine okorakei, Waomze Yesu Kristo wane naso yewao, so Anutu wet peseinane detluk kaikene, oŋo ŋidora newan ŋunge, yemo eŋine Gipole Yesu Kristo, ŋenane Waom, eŋerop wet weku qeturage gekei wane.
Doku Tautau Magu Wirikoi
10 Kimakopne, na Waomze Yesu Kristo wane eŋetko wet qelot don ŋidanmaile, eawane ŋine korop wet weku okane don raikei, yale okanbi keu ŋino wiri wiri mi wakoniake. Ŋine korop qeturageu dereret ŋine wekuka payake, so wet weku okanikei. 11 Kimakopne, Koloe wane tego eŋano ŋine ŋei natne edo didiwo nolale rakoi, ŋinane keu ŋino ŋaba ŋaba pamaike. 12 Na ramaile yemo iwa yale wane: Ŋinano ŋine ŋei weku weku eŋe don mane mane ramami. Mane eŋe ramaike, “Na Paulo wane.” me mane eŋe ramaike, “Na Apolos wane.” me mane eŋe ramaike, “Na Sipas wane.” me mane eŋe ramaike, “Na Kristo wane.” 13 Kristo kito pokeu magu loutne okange me? Pauloŋo ŋinane ra more kibego qeu seukke me? Me ŋine Paulo wane eŋetko doku taukoi me?
14 Na detpe menaŋmaike, yemo iwa yale wane, na ŋinano ŋine ŋei natne doku mi tau ongole, na weku Krispas so Gaius ka doku tau otkole. 15 Maneŋo iwa yale maine mi rayake, eŋe naŋane eŋetko doku tauke. 16 Na Stefanos wane tego eŋe welekatne doku tau ongole, ŋo ea wane ŋadino natne doku tau ongole eamo mi detmaile. 17 Doku tau onikalane Kristoŋo mi bira nange, midakaka! Kisi Mayakatne ea ra wakone edanikalane, so kepe ŋei dereretko ŋine don yewa mi edanikalane, yale okangole ra, Kristo kibego seukke eaŋo zonomine midaine okangirap.
Kristo Eŋe Anutu Wane Zonom So Dereret
18 Kristo kibego seukke, ea wane don kisi yemo ŋeiwa Kristo mi malipka suike gemami, edo detpi qelaŋine okan okanmaike. Ŋo Anutuŋo ŋebu menaŋ ŋonge ŋene yemo detmaine, ea mo Anutu wane zonom. 19 Eawane Mitiŋo iwa yale ramaike,
“Na ŋei dereret enerop, eŋane dereretene mapap kaikale, so ŋei kepe wane dereret eawane wetene lolotne eŋane wetene ma siukkale.”
20 Ŋo ŋei dereretene suaine eŋe diao arikei? Ŋei kepe wane dereretene suaine gemami, wetene lolotne, so Anutu wane kine detlukmami, eŋe diao arikei? Me kepe iwa wane ŋei sorin borin gorop gemami, eŋe diao arikei? Anutuŋo sikan ŋonmaike yemo kepe iwa wane ŋei eŋane dereret qelaŋine, ea mo wele midaine.
21 Anutu eŋe eŋine dereret inane masi yale maki kepe ŋei eŋe qelaŋ qe more enŋene wet bonep enane Anutu mi detkakoi, ea wane, Anutu eŋe mo rake, ŋene kisi mayakatne ŋidanmaine ea “qelaŋ don ramami,” det lukkamami ŋei yewa korop Anutuŋo ebu okan maike. 22 Yuda ŋei eŋe masi togole maki kau qelaŋaniakane sorin gemami, eso Grik ŋei eŋe dereret marat kaikei wane zuaŋmami. 23 Eso ŋedo yemo ramaine, Kristo eŋe kibego seukke ea welerop, ŋo don yewaŋo qeki Yuda ŋei eŋane dereret borike, ŋo Grik ŋei edo detpi qelaŋ don, wele midaine.okange. 24 Ŋo ŋei Anutuŋo ŋedora newan ŋonge, Yuda ŋei so Grik ŋei, ŋene yemo detmaine, Kristo wekuku eŋe Anutu wane zonom so dereret.wele. 25 Welekatne, Anutu wane qelaŋ rau, qelaŋine eaŋo qeinge more ŋei dereretene yuan kamaike. So Anutu wane set pelek rau, set pelekine eaŋo qeinge zonomine togogole okane ŋei eŋane zonom yuan kamaike.
26 Kimakopne, ŋine iwa desikei, ŋine daleo geu Anutuŋo ŋidora newan ŋunge? Ŋinane keu ŋino ŋine ŋei loutneŋo kepe iwa wane kine mane mi detkakoi, me ŋei loutneŋo zonomene kakapa mi gekoi, me ŋei loutneŋo eŋet enerop mi gekoi, midakaka! 27 Anutuŋo ma wakonge iwa yemo kepe ŋei eŋe “qelaŋine” rau mo don yewaŋo ŋei dereret korop, eŋe gamu oniake ea wane, so Anutuŋo ŋei ŋerep set pelek so gamuenerop ma wakon onge, iwa yemo kepe ŋei eŋe “set pelek” rau mo don yewaŋo ŋei zonomene kakapa eŋe zonomene ma ketki gamu oniake. 28 Ŋei ŋerep diawa Anutuŋo eŋane biŋek ma wakon onge? Yemo iwa yale, kepe ŋei rau yauine so ketkele, ŋei ŋerep eaka, Anutuŋo biraongi eŋane biŋek wele okanmami, masi yewaoka kepe ŋei wane dereret qe ket mida lele siukeake. 29 Okange, yemo iwa yale wane, ŋei maneŋo Anutu wane kaitko mi mawa naguyake. 30 Ŋo Anutuŋo yemo ŋebu teba ŋongi Kristo Yesurop qeturaŋgone, pakiso Anutuŋo Kristo ŋenane dereret zane kine birakake, eŋane ra more ŋene Anutu wano bira ŋongi ŋene Anutu wane ŋei ŋerep magu koboboine okangone, sogine ŋene sot korop gekone, ŋo naso iwao siwot ŋone more biraŋongi, sot midaine gekene. 31 Eso, ea wane Kisi Mayakatneŋo iwa yale ramaike, “Mane eŋe mawa naguwe ra Anutuŋo daleo okankake ea wane ma wakayake.”