4
Iesu ema Samaria vavinena
Farisea tarimari tu varau ḡeseḡaḡito, Iesu na tarima vovoka eḡabirito, ḡena mero ai evaḡa-iaḡorito e ebabatisorito, ma Ioane na tu asi vovoka eḡabirito. Senaḡina Iesu tauḡena na ta tu asi ebabatisoato; mo tu ḡena mero moḡo ḡebabatisoto-ḡoi. Iesu eribato ḡia varina Farisea tarimari na eseḡaḡiato, benamo Iudea eiaḡuiato, Galilea ḡana ma eḡenoḡoi-iaḡoto. Ḡalilea ḡana tu Samaria tanona na eraka-vanaḡito.
Samaria vanuḡana tai eraḡasito. Mo vanuḡa arana tu Sika. Mo vanuḡa tu Iakobo na natuna Iosefa eviniato tanona sevinai. Iakobo ḡena nanu gurina maki monai. Iesu tu eraka-iaḡomato, be egaugau-raḡeto, benamo mo nanu gurina sevinai etanu-tarito. Mo tu horaḡauna 12 koloko nuḡanai ḡaroḡotai.
Etanu-taḡoto-ḡoi nuḡanai, Samaria vavinena ta nanu ḡutu eiaḡoto, benamo Iesu na enoḡiato, ekirato, “Nanu kota noma vinigu, be nama niu.” Ḡena mero tu vanuḡa ḡana, ḡaniḡani voi ḡeiaḡoto. Samaria vavinena evaḡa-veseto, ekirato, “Ḡoi tu Iuda taumu, ma au tu Samaria vavinegu, karase nai au ḡegu ai nanu onoḡini?” Moḡesi ekirato, korana Iuda tarimari tu Samaria tarimari ḡesi asi ḡevegara-garato-ḡoi. 10  Benamo Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Bema Barau ḡena varevare dagarana boro riba, ema boro riba maki, nanu kota ḡemu ai enoḡiani tarimana tu deikara nai tu, ḡia boro noḡia, benamo ḡia na maḡuri nanuna bere vinimu.” 11  Vavine ekirato, “Vereḡauka, ḡoi tu asi ḡemu tuḡu-riḡo dagarana e guri maki variḡo. Mani maḡuri nanuna tu ainana boḡabiani? 12  Ḡoi tu varaḡe lelevaḡi, ma ḡai senema Iakobo tu kei, ei? Mai nanu gurina tu ḡia na evinimato, ema ḡia tauḡena na eniuato-ḡoi, natuna mabarari na ema ḡena boromakau e mamoe seriri na maki ḡeniuato-ḡoi.” 13  Iesu na ma evaḡa-veseato, ekirato, “Mai nanu beḡe niuani tarimari mabarari bokari ma beḡe koke-ḡenoḡoini. 14  A au na baviniani nanuna beniuani tarimana tu, bokana asi ma bekoke-ḡenoḡoini. Korana au na baviniani nanuna tu ḡia nuḡanai nanu gurinai beiaḡoni, bevoneḡoi-voneḡoini ema maḡuri vanaḡivanaḡi beviniani.” 15  Mo vavine na enoḡiato, ekirato, “Vereḡauka, mani nanu novinigu, be bokagu asi ma bene koke-ḡenoḡoi, ema maiḡana nanu-ḡutu asi ma bana iaḡoma.”
16  Benamo Iesu na evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Noiaḡo, ḡaraḡomu noa keaia, benamo taumi ruarua boḡono iaḡoma.” 17  Mo vavine evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu asi ḡaraḡogu.” Iesu ekirato, “Mani tu moḡoni okirani, ‘Au tu asi ḡaraḡogu’ otoni tuna. 18  Ḡemu guruḡa tu moḡoni, korana ḡoi tu vaḡa-imaima veḡata oveḡaraḡoto, ema mani oḡabiato tarimana maniḡa tu dia ḡoi ḡaraḡomu. 19  Mo vavine ekirato, “Vereḡauka, au toma bama riba, ḡoi tu peroveta tarimamu. 20  Ḡai tubuma ḡatama na tu mai ḡoro ai Barau ḡetoma-rakariḡo viniato-ḡoi, a ḡomi Iuda tarimami ḡokirani, toma-rakariḡo gabuna tu Ierusalemai moḡa, be tarimarima tu monai beḡene toma-rakariḡo.”
21  Iesu ekirato, “Vavine, ḡegu guruḡa bono vaḡa-moḡonia, ḡaro ta eiaḡomani, mai ḡoro ai e Ierusalemai maki Tamara asi boḡo toma-rakariḡo viniani. 22  Ḡomi Samaria tarimami na ḡotoma-rakariḡo viniani Barauna tu asi ribami; a ḡai na ḡatoma-rakariḡo viniani Barauna tu ribama, korana vevaḡa-maḡuri tu ḡai Iuda tarimama ḡemana eiaḡomani. 23  Senaḡi ḡarona eiaḡomani ema varau beraḡasi maiḡa, toma-rakariḡo tarimari moḡoniri na Tamara Barau tu iaukai e moḡoni ai beḡe toma-rakariḡo viniani. Korana Tamara na tu moḡesi beḡe toma-rakariḡo viniani tarimari evetaurini. 24  Barau tu Iauka, ma beḡe toma-rakariḡo viniani tarimari na tu iaukai ema moḡoni ai beḡene toma-rakariḡo vinia.” 25  Mo vavine na ekiraiato, ekirato, “Au ribagu, Mesia, ḡekiraḡiani Keriso ḡetoni, tu beiaḡomani. Ḡia beiaḡomani ḡaronai, ḡia na dagara mabarari bekiraḡi-foforirini.” 26  Benamo Iesu na evaḡa-veseato, ekirato, “Tarimana tu au maiḡegu, ḡoi avaḡa-guruḡamuni.”
Iesu ḡena mero ḡeḡenoḡoito
27  Iesu moḡesi eguruḡato-ḡoi nuḡanai, ḡena mero ḡeraḡasito. Ḡia mabarari nuḡari ḡefarevaḡito, korana Iesu tu vavine ta ḡesi ḡeguruḡa guruḡato-ḡoi, senaḡi tarima ta asi ekirato, “Ḡoi tu kara ourani?” O “Karase nai mai vavine ḡesi ḡoguruḡa-guruḡani?” 28  Benamo mo vavine na ḡena nanu gwaḡutuna eraga-kwaneato, eḡenoḡoi-iaḡoto vanuḡa ḡana, benamo vanuḡa tarimari ea kirarito. 29  Ekirato, “Ḡoiaḡoma, tarima ta ḡoma ḡitaia. Ḡia na au ḡegu veiḡa aveirito dagarari mabarabarari bekiraḡi-fofori foforiri. Betaḡu ḡia tu Keriso, (Barau na ekiraḡi-toreato vevaḡa-maḡuri tauna), banaḡu?” 30  Benamo tarimarima na vanuḡa ḡeiaḡuiato, ma Iesu ḡenai ḡeiaḡoto.
31  Mo faka nuḡanai ḡena mero na Iesu ḡekiraiato, ḡekirato, “Vevaḡa-riba tarimamu, noḡaniḡani.” 32  Senaḡi ḡia evaḡa-veseto, ekirato, “Au tu ma ḡagu ḡaniḡani, ḡomi asi ribami ḡaniḡanina.” 33  Moḡesina naima ḡena mero tauḡeri ḡevedanaḡito, ḡekirato, “Tarima ta na ḡana ḡaniḡani beḡwa-iaḡoma ba?” 34  Iesu na ekirarito, ekirato, “Au ḡagu ḡaniḡani tu etuḡuguto Barauna ḡena ura bana veia, ema eviniguto ḡauveina bana vaḡa-koria.
35  Ḡomi ma ḡemi sisiba guruḡana, ḡokirani, ‘Ḡue vasivasi murinai vau kwakwa ḡarona beiaḡomani.’ A au na akiramini, matami ḡokeori, benamo vamoka ḡoḡita-ginikauri, tauri tu varau beḡe gwaḡiḡi, kwakwa ḡarona tu beraḡasi. 36  Kwakwa tarimana ḡena ḡauvei voina tu beḡabiani, ema vamoka ḡaniḡanina bevaḡa-vegogoani tu, maḡuri vanaḡivanaḡi ḡana. Tauna moḡa, varovarona tarimana e kwakwa tarimana beḡe iaku-vegogoni. 37  Korana moḡesi bevetoreni nai tu, iniḡesina ḡekiraḡiani guruḡana tu moḡoni, ‘Tarima ta na tu evaroani, ma ta na tu ekwaiani.’ 38  Au na ḡomi atuḡumito tu, asi ḡovaro-vekwaraḡito dagarari kwakwari. Varovarori vekwaraḡiri tu tarima tari ḡevekwaraḡito, a ḡomi na tu ḡia ḡeri vekwaraḡi dagarari kwakwari boḡo raka-toḡa.”
Samaria tarimari ḡutuma na Iesu ḡevaḡa-moḡoniato
39  Benamo Samaria tarimari vovoka mo vanuḡa nuḡanai Iesu ḡevaḡa-moḡoniato, korana tu mo vavine ḡena vevarifiu guruḡana ḡenana naima, ḡia ekirato, “Au ḡegu veiḡa rakavari aveirito dagarari mabarabarari bekiraḡi-fofori foforiri.” 40  Moḡesina naima Samaria tarimari Iesu ḡenai ḡeiaḡomato nai tu, ḡenoḡiato, ḡia ḡesi roḡo beḡene tanu. Moḡa lorinai Iesu mo vanuḡai ḡaro ruarua ma etanuto. 41  Ma tarimarima vovoka na Iesu ḡevaḡa-moḡoniato, korana ḡena vevarifiu guruḡari na. 42  Benamo ḡia na mo vavine ḡekiraiato, ḡekirato, “Ḡai na maitoma Iesu ḡavaḡa-moḡoniani, dia ḡoi ḡemu guruḡa lorinai, senaḡi ḡai tauḡema na ḡia baḡa seḡaḡia, ma baḡama riba-ginikau, ḡia tu moḡoni Keriso, tanobara Vaḡa-maḡurina Tarimana.”
Vere ta natuna merona Iesu na keve na evaḡa-maḡuriato
43  Iesu monai ḡaro ruarua etanuto murinai, Galilea ḡana ma eiaḡoto. 44  Iesu tauḡena na ekiraḡi-foforiato, ekirato, “Peroveta tarimana tu ḡena vanuḡa korikorina tarimari na asi beḡe gubakauani.” 45  Benamo Galileai ea votuto nai tu, Galilea tarimari na ḡeḡabi-raḡeato. Iesu ḡeḡabi-raḡeato korana Ierusalemai Pasova verekona nuḡanai tu ḡia maki monai, be Iesu na kara eveirito dagarari mabarari tu, matari na ḡeḡitarito.
46  Benamo Iesu ma eḡenoḡoito Galilea vanuḡana ta arana Kana ḡana. Kana tu Iesu na nanu wain ai evaḡa-iaḡoato vanuḡana. Monai kini ḡena vere ta Kaperanaumai etanuto-ḡoi, ma ḡia natuna merona tu ekeve-rakavato. 47  Mo vere eseḡaḡito, Iesu tu Iudea na eiaḡomato Galilea ḡana, benamo eiaḡoto ḡia ḡenai, benamo enoḡiato, Kaperanauma ḡana nevariḡo, be ḡia natuna merona nea vaḡa-maḡuria, korana ḡia natuna merona tu dori emaseto-ḡoi.
48  Iesu na ekiraiato, ekirato, “Ḡomi tu vetoḡa boruri e nuḡa-farevaḡi veiḡari asi boḡo ḡitarini tu, asi boḡo vaḡa-moḡoniguni.” 49  Mo vere ekirato, “Vereḡauka, si-iaḡo, natugu bemaseni ḡesi.” 50  Iesu na ekiraiato, ekirato, “Noiaḡo, natumu merona tu bemaḡuri bene.” Mo tarima na Iesu ḡena guruḡa evaḡa-moḡoniato, benamo eiaḡoto.
51  Dabara na eḡenoḡoi-iaḡoto-ḡoi nuḡanai, ḡena vetuḡunaḡi tarimari ḡesi ḡevedoḡarito, benamo ḡekira-varaiato, ḡekirato, “Ḡoi natumu merona tu bemaḡuri.” 52  Benamo ḡia na edanaḡirito, kamara horai natuna merona enamoto. Ḡia ḡevaḡa-veseto, ḡekirato, “Ḡoraḡani horaḡauna 1 koloko lavilavi rekenai ḡia mo keve na eraga-kwaneato.” 53  Benamo tamana eriba-maoroto, mo aoa korikorinai enamoto, Iesu na ḡia evaḡa-guruḡaiato, ekirato, “Ḡoi natumu tu bemaḡuri.” Benamo ḡia e ḡena numa tarimari mabarari ḡesi Iesu ḡevaḡa-moḡoniato. 54  Mai tu vetoḡa boruna vaḡa-ruaruana Iesu na eveiato, Iudea na Galilea ḡana eiaḡoto murinai.