8
1-2 Saul sape enedie insaisawa osowe Sitiwin boleno ewene nuawa eulen. Tane apana isiwa mida God dauwa eteia Sitiwin etepa dobontone nuaparepare kewa debamawa waiena.
Ekelesia Ierusalem bedewe waimoia poka eteie deaantoi
Sitiwin bowa walamawa osowe mo uwaantone Ierusalem bedewe ekelesia apanawa mampo kadi badowa dewasaio poka etaidasaie. Sa baiwa sumanailala uduudu santone Ierusalem ene weuwane bola daitada Iudia ita Samaria bedewainta deaantoiena. Tane aposel os Ierusalem bedewe wankasanton. 3 ✡Aposel 22.4,5; 26.9-11Saul Ierusalem bedewe wandie menaidasadia ekelesia apanawa kadimopituwapi. Sa baiwa me du deadea bedewainta alene apana mona ita iwoa do teinaaubamodie dibura bedewe teamodie.
Pilip Samaria bedewe nolaleide
4 Mo sumanailala mida deaantoiena bola daineawo wimone waimoia sape Gagalo euda amonantoie. 5 Apana santone antoia bedeuwo Pilip Samaria bolawa debama dea bedewe iene alene Keriso God sauawalena umanawa bola sa apanawa mampo benemaleidio eteie. 6 Sape apana uaraia Pilip gagaloleidio eteiena ita do ginasa dewamodio ewane mo uduudu deaitopa asisusaie. 7 Me nolaleidie aleu kadiu apana uara bedeuwo wanwanlala tanamodio ka debama waie apana emone nomone antoiena. Ita do apana tampu bobopu ita etepu kiokiou uara inantoiena. 8 Dewa ema segalena osowe sape wanwanlala uduudu nuau eudidalen.
Wene apanawa ebowa Saimon gagalowa
9 Samaria bolawa sa bedewe wene apanawa ebowa Saimon wandie. Me walama daumawa wene dewawa dewasadie ita Samaria apanawa wanuaumodie meba ebowa debamasadie wadiase, “Ne ipa apana debamawaida wainedina.” 10 Bola sawo apana eboeboua ita ebousiawaia uduudu me gagalowa asisusaie nuau mampesaiena me ebowa debamasaie waie waiase, “Apana ema God mukawaida wadena apanawa! Me mukawa sa no atentena ipa muka debamaia.” 11 Me walama daumaia wene dewawa pokawaaida dewasadie mampe mo nuau teineno memesantone wawenton. 12 Tane Pilip sape Gagalo euda God gonaawa umanawa ita do Iesu Keriso umanawa gagalowaleno bola sa apanawa mona ita iwoa etane sumanaiwantone babatutunton. 13 Ita wene apanawa Saimon do sumanailene babatutulen. Me Pilip na aleidia nata os lakasantoie me eueuwa ita ginasa debamau Pilip dewamodio ewedie memesalen.
14 Aposel da mida Ierusalem bedewe wankasantoiena Samaria apanawa God aiawa mamposaiena umanawa etane Pita Ion nata waaubamoieno Samariawa sumanailala saumopua baiwa antoiena. 15-16 Sumanailala sanaa sa Tatamba Iesu ebowe babatutunton. Tane babatutu sa bedewe mo Aleu kakaiwa wadasiantono osowe Pita Ion nata mo mampo antone baibu rauparinton Aleu kakaiwa wadapua baiwa. 17 Mo nata sosou sa baibu rauparintone witapu mo osouwo ituieno Aleu kakaiwa wadeiena.
18 Aposel sumanailala sa osouwo witapu ituieno Aleu kakaiwa wadeieno Saimon ewene nuawa pola wano manewa wadene mo wanamopia baiwaleidie diamone wanase, 19 “Ne manena e enalepo sipoa muka e wadalana ne neana menanede! Muka sa mampe apana osouwo witana itupino mo Aleu kakaiwa wadompa.”
20 Me epe wadio Pita sipoasane diaidasane wanase, “E inseiana mane mampe God amonawa Aleu kakaiwa gimaraitape ebowa debamalepona, ba? Di diaida, mai rua, e manea sa do kadiwaida bedewe aite poka etaidasaa! 21 E mai dodomanaitapona God mampe, dia! E bedeawo kadiwa winedio baiwa nola no dewasaitana e mai dewasaa rua, dia. 22 E insaisaa kadiwa sa ee dodomanaitaa! E Tatamba mampe rauparitawo insaisaa kadiwaida sa inseiana insepidabuasapie sauepi, ba, ne moana. 23 Tane ne eweedina e nuaa bedewe kadiwaida winedio baiwa kadi dewasaie os wainiana, mai eipona.”
24 Saimon Pita diaidasadio etene nuawa saidaleno Pita Ion nata iririmone wanase, “E ne kadiwaida bedewe anteape poka etaidasapaa walana mai menaneipona. E ne sauneane baina Tatamba mampe rauparitano kadina insepidabuasapia menanede.”
25 Pita Ion nata Samaria bolawa sa bedewe Iesu umanawa benemantoie ita do Tatamba Gagalowa euda amonantoieno dialeno ene leuntone Ierusalemwa antoiena. Mo au bedewe into Samaria bolawa uara bedewainta Gagalo euda amonantoie antoie.
Pilip Etiopia apanawa dea Gagalo euda diede
26 Pilip bola dea bedewe nolaleidi leidio Tatamba enseliwa me diene wanase, “Enawie, Ierusalem ita Gasa intawa asiasi sala makowa bedewainta ie aitaa.” 27 Tatamba enseliwa wana rua bola me wandia ene alen. Tane inta sa me aleidiawo Etiopia apanawa dea inta sa bolawe aleidio donsan. Apana sa ipa gabeman debama, me Etiopia warerewa iwoa ebowa Kandake manewa onionialala. Me bolawe wandie God ebowa wadaposiwa awa Ierusalemwa alen. 28 Ita me God ebowa wadaposisane diasane me leulene turaka pue mampe teiteinalala asiasi bolawe leulene aleidie. Ita me turaka sa osowe waine aleidie peroweta Aisaia bukawa wisialeidie. 29 Me buka sa wisialeidi aleidio Aleu kakaiwa Pilip awa nowe diene wanase, “E aite turaka sa eweiana tampeinta aitona.”
30 Aleu kakaiwa Pilip diena ruawalene weuwane turaka sa aleidia mampe wisene Etiopia apanawa peroweta Aisaia bukawa bedewe wisialeidio etene waitarasane wanase, “E dima wisiaitiana ipawaida ateiten, ba dia?” 31 Tane me sipoasane wanase, “Ne neba mai atenteapaa rua, dia! Tane apana da waeuwaneapio atenteapa.” Me epe wane Pilip dieno turaka bedewe odene waeuwasapia baiwa tampe waino nata antoiena. 32 ✡Aisaia 53.7,8Tane me buka nepa sa wisialeidia wadi wadiase,
“Mo sipsip bosapua apanawa mampe banleie antoia rua me banlene bosapua baiwa antoiena. Sipsip bunawa imba totontoia apanawa danauwo onasia enedia rua me onau apanawa danauwo dainawa onasia di enedie. 33 Mo me ituaisiidasaiena, mai anaanau ruawantope dodomana kotusapona, dia. Me obampasiawaia bolen. Me bedewe mai obampa da segantope waimoipona umanau wapu, dia.”
34 Etiopia apanawa sipsip gagalowa sa wisialene aupe Pilip waitarasane wanase, “E ne dianeawo etape atenteapa peroweta dima gagalowalen, mida umanawa wane ituna ne wisianten? Peroweta meba umanawa, ba apana da umanawa wan?” 35 Pilip epe etene buka gagalowa nepa sa waeuwasane Gagalo euda Iesu umanawa diadewasasan.
36 Mo antoie into esa mampe wimoie Etiopia apanawa Pilip diene wanase, “Sona, esa emanta ewee, bedewe babatutunea menanede! Ne mai dima da bagoraneipona, dia!” 37 Pilip leusane wanase, “E nuaa uduudu mampe sumanaite babatutuitaa rua.” Ita me sipoasane wanase, “Ne sumanaintedina Iesu Keriso ipa God Otopa.”
38 Me epe wane nolawa dewalala dieno turaka dainasano eneno Pilip me nata esa bedewe iane Pilip me babatutusan. 39 Mo babatutu diasane esa waiwe wimoieno Tatamba Aleupa kakaiwa Pilip wadeno lawosalene bola dawo alen. Etiopia gabemaniwa Pilip ewensue ene nuaeu nopesano aleidiawo alen. 40 Tane Pilip bola ebowa Asotus bedewe sabamoleno eweiena. Ita sape me Sisaria bolawa bedewainta Gagalo euda amonaleidie.