10
Iesu warorosaia apanawa 72 waaubamodio nola baiwa antoi
Ema aupe Tatamba Iesu warorosaia apanawa 72 da sonabamone diamona natanata os bola debamau ita kerakera bedeuwointa antopue nolantopuo, muriwa me meba wisepie mo wau aupawainta nolalepie alepi. Matiu 9.37,38Mo nola awa baiwantoio Iesu menasana nola dewawa isiwa umanawa diadewasamopio etapue muriwa waaubamopio antopu. Ita me mo diadewasamone wanase, “God iraiwa naune mauraidalene winede, tane uwauwantopua apanawa nataidanton. Sa baiwa e irai apanawa mampe rauparitane iririsano me nolawa apanawa waaubamopio antopue me iraiwa naune winedia uwauwantopue auwepu. Matiu 10.16E sipsip ruau waaubaledina elo onawaauida bedeuwo aitane nolaitana. E aitonune mai manela lomawa, ba petala, ba sendorola otene do aitana, emona. E ala bedewe apana da into donsane mai auwadewasasanune ita do gagaloitonuno walamala di dialepi. E bola daitadawo aitonune du da bedewe odonune du apanawa diamone wanase, ‘God sauwa euda du ema apanawa manlawo winepi!’ Naita du sa apanawa God sauwa euda e diamono baiwantopue insaisau e manlawo wadapuaubepua, sau euda sa mo osouwolepie winakasalepi. Tane naita dia, sau euda e diamolano dabuantona leulepie e osolawolepio ene aitana. 1 Korint 9.14; 1 Timoti 5.18E du apanawa mida insaisau e manlawo wadapuaubepuo dubu bedewe odane waino nana da enalepua wadane nanune wanlempa. Ita du sa bedewe wankasaitana, mai du daitadawo odanosaitana, dia. Tane nana enaleia mai malawaitana, dia, ipawa nola dewalala uduudu nolau malesawa do os, mai dia, ita e nolaitana malesawa ipa sa. E bola dawo wilenuno du apanawa da wadalepue mampolepue nana da enalepua wadane nanune wanlempa, mai nanau dabuaitane ena. Do kerolala uduudu sape waimoia kero bedewe inamonatue diamone wanase, ‘God gonaawa e manlawoleno eweilana.’ 10-11  Aposel 13.51 Matiu 10.7-14; Mak 6.8-11; Luk 9.3-5Tane e bola dawo wilenuno bola sa apanawa mai wadalepue mampolepua bolau bedeuwointa leunune mo mampo matangelau eueuwa dewasane diamone wanase, ‘E bolala dogowa wamba wadendodeno wineia epakokomoite siniaaubamoite eitana. Sa ipa eueuwa e ewane ateitana God e matangelala ituno winedia osolawolepi. Ewane, e God gonaawa manlawolena bedeweitapona dabuaitene elana.’ 12  Bumpai 19.24-28; Matiu 11.24; Matiu 10.15Ne ulaipa dialedina, kotu walamawe Sodom apanawa matangelau pokawa etapu, mai dia. Tane e bola dawo aitile wileilano bola sa apanawa dabualeie eleia matangelau rebarebaida osouwolepio poka etaidasapu, mai Sodom apanawa ruau.
Bola Korasin ita Betisaida kotubu gagalowa
(Matiu 11.20-24)
13 E Korasin ita Betisaida apanawa kadi rebarebaida donsane pokawa etaidasana! Ginasa pokawaau e bolalawo dewamoieno ewamole mai sumanaitape God mampe dodomanaitapona, dia. Naita ginasa pokawaau e ewamolana rua Taire ita Saidon apanawa ewamopono mo mapo kadiu bedewe insaisau leusape dodomanantopona. Ita mo kadiu eiena eueuwa dewasaipe garau kadiu taumoipe isana totontoipe nuaparentoipe waimoipona. 14 Kotu walamawe Taire ita Saidon apanawa matangelau pokawa etapu, mai dia. Tane e Korasin ita Betisaida apanawa kotu walamawe matangelala rebarebaida osolawolepio poka etaidasana, mai Taire ita Saidon apanawa ruau. 15 E Kapeanaum apanawa inseilana kotu walamawe e ionoidoitane uba tampe wilene kotu matangelawa mai donsane wadana, ba? Di diaida, e aubalepuo bola kadiwaida bedewe iane aitane poka etonune wanlempa.”
16  Matiu 10.40; Mak 9.37; Luk 9.48; Ion 13.20Iesu apana sa kotu matangelawa donsapua umanawa wane diasane warorowa nolau awa baiwantoia gagalo da diamone wanase, “E gagaloitilano apana mida e etaleie baiwantoia, sa ipa neida bainantoie waimoi. Tane apana mida e etaleie dabualeie eleia, sa ipa neida dabuaneie enei, ita do mida ne waaubanena dabuasaie ei.”
17 Iesu warorowa 72 sonabamona gagalo diadewasamono dialeno waaubamono nola awa antoiena. Mo nolantoie laie nolau diasane nuaeu debamaia do leuntone Iesu mampe wimone diane waienase, “Tatamba, no antene nolantite dewa pokawaau dewamoite, e eboawo aleu kadiu tanamoitano aiamba ruawantoie apana emoio inantoi.”
18 Mo Iesu epe dieieno etene diamone wanase, “God Seitan mukawa nanausan. Ne Seitan kelama lotodi ediiedia rua uboe iene aleidio ewana. 19 Ne muka enalena Seitan mukawa wineia amboiamonatue nanaumona. E mota kadiu ita nauapiapisa onawaau ansisimone nanaumonatuwapia rua. Ita mai dima onawaau da e kadilepi, diaida! 20 E onala apanawa mukawa atolawoleno wainilana. Muka sa wadale aleu kadiu tanamoilano aiala ruawantoia mai nuaeuwaitana, dia. Tane e ebola uboo ina bukawa bedewe girumamono wineia nuaeuwaitonune wanlempa!”
Iesu nuaeu debamaia do Mamba wadaposisade
(Matiu 11.25-27; 13.16-17)
21 Iesu gagalo sa diamontue aupe Aleu kakaiwa nuaeuwawa me nopeidosano Mamba wadaposisane wane wanase, “Mako, e uba ita tawo onioniau mamba wainiana. E gonaa umanawa ita mukaa ita atena uduudu ne mainawosaano apana girumantoie aten debama wadeie asowawantoie waimoia mampo weregasaiano mai atentoipe waimoipona, dia. Tane otooto kerakera insaisau oauara rua waimoi laia mampo sabamosaiano atenidantoie waimoio nuana eudidaleide. E insaisaa euda meneedio rua dewasaiana baiwa ne wadaposiedina.
22  Ion 3.35; Ion 10.15Dewa uduudu onioniau mukawa ne Mamana mampe winedia mainawosano oniamodina. Tane mai mida da ne ateineapona, Mamamba os ne ateinen. Ita mai mida da Mamamba atensaipona, dia, tane Otopa os me atensadio wande. Ita mo mida me sonabamodia do Mamamba atensaie waimoi, ipawa Otopa mo mampo sabamosano atentoiena. Tane apana da dia.”
23 Iesu ema wane aupe leulenitue wawe alala ewamone muba os diamone wanase, “E dewa pokawaau segantoio eweilana baiwa nuaeu apanawa wainilana, mai mo isiwa ruau. 24 Peroweta ita warere uara menamona dewa pokawaau e ewamoile ateitilana rua ewamope atentopona, tane dia, mo ewasasia di waimoie. Ita do menamona dima e etamoile ateitilana rua etamope atentopona, tane dia, etasasia di bontoiena.”
Samaria apanawa emalawoa mampe euda dewasana gagalowa babawa
25  Matiu 22.35-40; Mak 12.28-34Walama dawo anaana waeuwalala dea waitara badowa mampe Iesu diedia me wapidewalepi ba wapikadisapio etepi. Ita me waitarasane wanase, “Ne dewa dainea dewasape inawinakasala donsapa?” 26 Iesu me sipoasane wane wanase, “Sa umanawa buka bedewe ambi wade, e ateiten, ba dia?”
27  Diutor 6.5; Liwai 19.18Anaana waeuwalala leusane Iesu diene wanase, “Buka bedewe girumalena wadi wadiase, ‘E Tataa God nuaa uduudu, insaisaa uduudu, mukaa uduudu, ita do atena uduudu mampe nuawadawadasane wanempa.’ Ita do wadi wadiase, ‘Sosoa nuawadawadamona eba nuawadawadaitiana rua.’ ”
28  Liwai 18.5Iesu me sipoasane wanase, “E waadewaiten. Epe dewaitee inaida donsaa!” 29 Anaana waeuwalala Iesu epe dieno etene malalene lagalepia intawa banusane wane wanase, “Buka anaanawa sa wadia ne wisiantene atenten, tane mai atendewanteapona, dia. E dianeawo atenteapa sosona dainea nuawadawadamopine simbiamopine inaida donsapa?”
30 Iesu gagalo babawa mampe me waitarawa sipoasane wane wanase, “Apana dea Ierusalemwae iene Ierikowa aleidie into apana poilala me donsane wadanaitudeiena. Mo me garawa ampe otawiamone epaepabobosane eieno boidalepona baiwaleidie into winedie. 31 Pirisi dea inta sa asiasi iene aleidie apana sa epaepabobosaieno winedia ewene mai mampe alepe sausapona, dia, ene inta waiwa da asiasi alen. 32 Pirisi alena wawe apana dea God duwa bedewe simbialala intaipa deawaawo iene aleidie. Ita me pirisi dewalena rua apana sa epaepabobosaieno winedia ewene ene inta waiwa da asiasi alen. 33 Mo antoieno wauwo Samaria apanawa dea awa da aleidie epaepabobolala sa winedio ewene nuaparewaidalene 34 mampe alene sausan. Mo dewau rua apana sa epaepabobosaiena benewa wineia mena ita wain mampe bunamamodie gara kepawa mampe taubodamodie. Ita me bunamasano dialeno apana sa wadenposie donkiwa osowe ituno wain. Ita me banlene alene bubua duwa bedewe wimone waimoio tadina sawo me simbiasane oniadewasasadie. 35 Imonemba me bubua duwa oniedia apanawa manewa wanene diene wanase, ‘Mane ema mampe apana ema oniadewasasane wanempa. Naita mane sa eneena dialepia e sausano waimpa, ne leuntape wineape e malesaepa.’ ”
36 Ita mape Iesu anaana waeuwalala waitarasane wanase, “E ne gagalo babawa wano ete ateiten, ba? Apana natadea inta sa deawaa asiasi antoie apana epaepabobolala donsaiena mo bedeuwo mida apana sa nuaparelala nuawadawadasane simbiasan?”
37 Anaana waeuwalala Iesu sipoasane wanase, “Mo bedeuwo me mida apana sa nuaparewalene sowanaidasane sausana, me dewa euda dewasan, mai mo nata ruau.” Mape Iesu me diendewalene wanase, “E aite dima etaana eueuwa dewasane wanempa, mai ea, dia!”
Mata Meri nata dewau
38  Ion 11.1Iesu wawe alala do au antoie into bola dea bedewe wimone odeiena. Sape i dea ebowa Mata otamone mampemono duwe odane waimoiena. 39 Me wamba Meri do sape waimoie. Ita Iesu du sa bedewe gagaloleidi wandio Meri me tampeido waine asisusadie, mai epe alepona, dia. 40 Tane Mata mai Meri dewalena rua asisudewaleipe, dia. Me ete simbiawa nolawa uarakadintone surakausano nola sa os dewamodie wandie. Ita me Meri di asisuleidie os wandio ewene nuawa kadileno Iesu mampe alene diene wanase, “Tatamba, e ne umanana waiana, ba dia? Dima baiwa Meri asisuleidie os wandio neba os nola debamau dewamodine poka etedina. E diawo ne saunepia menanede!”
41 Iesu Mata wano etene diene wanase, “Mata, Mata! E dewa uaraia dewamoie surakauedio nuaa pola wadio wainiana! 42  Dewa daitada apana dewamoia bedeuwo dewa dea os debamawaida ita Meri dewa sa sonabene dewasadie wande, mai e ruaa! Dewa sa euda me dewasadia ne mai wapo epia rua, ita me euda sa dewasadia mampe euwa donsan, mai mida da me mampe wadepiaubepia rua, diaida!”

10:2: Matiu 9.37,38

10:3: Matiu 10.16

10:7: 1 Korint 9.14; 1 Timoti 5.18

10:10-11: Aposel 13.51

10:10-11: Matiu 10.7-14; Mak 6.8-11; Luk 9.3-5

10:12: Bumpai 19.24-28; Matiu 11.24; Matiu 10.15

10:16: Matiu 10.40; Mak 9.37; Luk 9.48; Ion 13.20

10:22: Ion 3.35; Ion 10.15

10:25: Matiu 22.35-40; Mak 12.28-34

10:27: Diutor 6.5; Liwai 19.18

10:28: Liwai 18.5

10:38: Ion 11.1