E Yoanes
Ka Knovvur To Tittiegom Mang E Yesus
O Rhek Ruk Ktar Kam Keknen Mang A Knovvur To E Yoanes Tittiegom
A knovvur ta, e Yesus kalkayie to e Yoanes tittiegom. E Yoanes ka knovvur ta, tlua vle enang e Matyu va e Mak va e Luk ngartaro knovvur ruk ngat ittiegom mar ko ngat vrua maenang e. Nove. E Yoanes ka knovvur te ktua vle ge. Vanangko lmien te, e Yoanes karo rhek ngta mien gi enang e Matyu, e Mak va e Luk ngaro rhek kat. Ii, e Yoanes ka knovvur te ktua vle ge, ekam ko e Yoanes tittiek mang o ngothoi kavurgem ruk e Matyu va e Mak va e Luk ngat lo ittiek mang ngar. He enang tok, e Yoanes ka knovvur te vrua vle yok ge. E Yoanes tmur havae te, en tmi kut ittiegom ka knovvur ta, he nang o mia kmor mnam mar mang e Yesus te, her en E Nut Khal Msim, Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen. He ekam ko ngat kor mnam mar mang ka munik tok he kmokpom kar, ngara kol a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik.
Ngota vokom e Yesus karo rhek ruk mang en mruo te, en arhe endo nam kaen a ktalhok ngang o mia, va her endo nera hover o yoror, va her endo ta vle enang a ye to tis kmen a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik ngang o mia, va her endo ta vle enang o ol ruk o bret, he o mia kam ktal vgum, va her endo a mmok ka pun, va her endo ta vle enang ke ho to a vaen, he o mia kam par mnam, va her endo ta vle enang a toot kmo sipsip kat.
1
Endo Ngat Kilegem Te, E Nut Ka Re, En Tmur Ellik Orom Enang A Mhel, He Kael Ka Ngorsang Mo Pgeik Kmor
Tesgun ko a mmie tlo pal vop, va Endo ngat kilegem te, E Nut Ka Re ta ktar vle he. En nma vle ko kim E Nut mruo, va En tho mi kut kaenang E Nut msim hak. Ii, her a papat to arhe te, tesgun ko a mmie tlo pal vop, va Endo ngat kilegem te, E Nut Ka Re, tkut vle ko kim E Nut.
He enang tok, Endo ngat kilegem te, E Nut Ka Re tkaum kar E Nut kam kueng o tgoluk tgus, nang nong a tomhel tang hak to tpal, ko en tlo kueng e. Nop hak! Ko o tgoluk tgus ruk ngat pal, Endo ngat kilegem te, E Nut Ka Re tkaum kar E Nut kam kueng ngar tgus. Ii, va a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik tottek ekam Endo kat. Va a ktalhok to endo ta vle kat te, her a mmok ka pun msim to kam valler o mia tgus arhe. Ii, a mmok ka pun to en, ta valler a slommok va a slommok tho lo kais hak kam kir kim e. Ii, Endo ngat kilegem te, E Nut Ka Re thera vle te, a mmok ka pun tok arhe! [Va o slomkor ngam lua mmok mang kam mnorvek e.”]
6-7 Vanangko ktar mang ko a mmok ka pun to endo ta pis, E Nut thera khenam a mmok ka pun to endo ngang kalkayie langto ka munik e Yoanes. Ta khenam ngang e Yoanes tok, to her kle kmeng, en kam ktar kpavap mang a mmok ka pun to endo ngang o mia, he nang mar kmor mnam mar mang he kmokpom kar gi vgum en tok arhe. Vanangko e Yoanes, en mruo, ho nong a mmok ka pun to endo msim ta mur havae mang e. Nop gi! En tgia pis kam gi ktar kpavap mang a mmok ka pun to endo. Vanang a mi mmok ka pun msim, endo kam valler o mia tgus, tennik ta re kam mia pis mo mmie he.
10 Kam ngae, to E Nut Ka Re ther mi kut pis he ka vle mo mmie, endo en mruo tkueng. Ii, pu enang ko her en arhe tkueng a mmie ta, vanangko o mia tgus ngat lo vokom kam mnor mang tok e. 11 Mare, ta mrua kaol kpis mo mnam ka mmie msim ko tkueng, nang kakro mia mruo ruk tel mar mnam, ngat lua ngatkal ngang en kam vle mo kmar e. 12 Vanangko akuruk, ngta ngatkal ngang, he kor mnam mar mang ka munik he kmokpom kar. Va her endruk arhe ta tting orom mar, mar kam vle te, E Nut kles msim. 13 Enang tok, ngat lo pis te, E Nut kles msim, ko ngat pal mnam ngakro usiel ruk ko mrek mruo e, kmikkiem a vlom ka papat ko ta svil kam hover ka ngausie ka munik e. Va ngat lo pis kat te, E Nut kles msim tok ko ngat pal kmikkiem a teit kar a nan ngina svil kat e. Nove! Ngat kle va ka vle te, mar E Nut kles msim gi ekam ko ngat mi pal mnam E Nut kta ngausie msim kmikkiem ka mur svil mruo ha.
14 Ii, Endo ngat kilegem te, E Nut Ka Re, en tmur ellik orom enang a mhel, he kael ka ngorsang mo pgeik kmor. Ngota vokong he keketar karo keknen ruk lyar hak, ko en E Nut Khal to ke tro to tottek kuo kim Kteit. Va ngota vokom te, en a ho minar hak va en nam ho mia ring ya mang o mia tgus kat.
15 Va e Yoanes nma havae mang en arhe. Ko nma rere malpgem o mia kam havaeng ngar te, “Her en arhe, endo tesgun koma havaeng nguk mang te, ‘Nera knaek ekmok. En tsei kam laut kir kim dok ko her en arhe ta ktar vle tesgun he, ko kim E Nut.’ ” 16 Va ka keknen to kam ring ya mang o mia, tngae sei mnam en mruo va tngae vle kia vul orom ko nma ngamyammok mang ngor orom ka keknen to endo. He enang tok nam sim ktua ring ya mang ngor he kngamyammok mang ngor mekam mekam orom ka keknen to endo. 17 Ii, E Nut ta ktar khenam karo pos ma mmok vgum e Moses. Vanang ka keknen to kam ring ya mang o mia va kakro papat ruk o minar ta khenam mar ma mmok tete, her vgum e Yesus arhe, Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen. 18 Va nong a mhel tang hak to tvur vokom E Nut e. Gi khal to ke tro mruo, endo tsim kut vle kaenang E Nut va tsim kut vle ko vanam, her en tuk arhe tmur khenam E Nut ngang ngor orom ka keknen to kam ring ya mang o mia va orom karo papat ruk o minar.
E Yoanes Ta Klai Mang En Mruo Te, En Nong Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen
(Mt 3.1-12; Mk 1.2-8; Lk 3.15-17)
19 Yu! Va e Yoanes karo mur rhek ri arhe endruk nma havae mang e Yesus orom mar. Ko mnam a kolkha langto o Yuda ngalmialaol ko mYerusalem, ngta meng o pris kar o Livai akuruk kam ngae smia mnganang e Yoanes mang en mruo. Ngta pis ko kim to ka mnganang te, “Ani mhel to yin? Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen her yindo arhe i o nop gi?” 20 Va e Yoanes tlua tuvgom a re kim mar e. Te smia havaeng ngar lsir te, “Nong dok Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen e. Nop gi.”
21 To ngta mnganang kat te, “Nang yin erie gi? Yin e Elaisia?”
Va e Yoanes ta klai ngang ngar te, “Nong dok e Elaisia kat e.”
To ngata kta mnganang kat gi te, “Yin a propet to ngta ktar kpavap mang te, ner kaol ngte?”
Va e Yoanes ta kta klai ngang ngar te, “Nong dok to kat e.”
22 To ngata reng te, “Te sim havaeng ngor na te, yin erie msim. Ko ngota svil kam smia kol a re tang ko vgum yin mruo, mor kmeknik orom he khavaeng endruk ngat meng ngor. Ngia mrua havae miik nngia e?”
23 Va e Yoanes ta hop ku to krere ngang ngar orom e Aisaia karo rhek kam havaeng ngar te,
‘Dok a mhel to kua vle ko ma kalputmok he khavaeng o mia mang ngaro kerkeknen te, ‘Muak verang a ngaelaut ekam Ngoldaip, Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen.’ ”
24 Kam ngae, to o Yuda ngalmialaol ngat meng o Parisiau akuruk ngok kim e Yoanes. 25 Ngata pis ko kim he kta mnganang te, “Enang ko lmien te, nong yin Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen, va nong yin e Elaisia va nong yin a propet to e Moses ta ktar kpavap mang te, ner kaol ngte, vanang kman ko ima parrum o mia?”
26 Ngta mnganang tok, to e Yoanes tkoripang ngar te, “Dok koma parrum o mia orom a gi ye e. Vanang kun pgegom muk, a mhel langto ta sir ka vle va mum lua vokom kam mnor mang hak. 27 Ii, kua re mang her endo nera knaek ekmok arhe. Si kam hong kalo nhar nginalo ngausie mkor va klo vu eveep hak kam hong min e. En na mrua ppir mang en mruo, nang dok kmis kam hong min mkor.”
28 O tgoluk tgus ruk endruk, ngata pagis mnam a rengmat to e Betani, mnam a ye to e Yodan ka ngaiting to ngkun kuo ko tok ko e Yoanes nama parrum o mia.
E Yesus Tkaenang A Sipsip To A Sital To Kam Nngiar Ngang E Nut Orom
29 To hop enang ngmo, e Yoanes ta vokom e Yesus ko tkaol ngok kim lsir, to ta re te, “Mu vokom a mhel to na, en tkaenang A Sipsip To A Sital To Kam Nngiar Ngang E Nut Orom. Ko en nak yor mang o mia tgus mo mmie ngaro kerkeknen, he ka gidiel na lul ormar, he nang E Nut kam lol patgiang ngaiting he kikiangae mang ngar hak. 30 A mhel ta, her endo arhe tesgun kua havaeng nguk mang te, ‘Nera knaek ekmok. En ka munik tsei kam laut kir kim kotang ko her en arhe ta ktar vle tesgun he ko kim E Nut.’ 31 Tesgun dok mruo klua mnor mang en te, en Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen e. Vanangko tete, kua ngaeha to kam parrum o mia, endo ko kaol ngte kmeharom, ka pun ta vle ti te, kam her mi ktua polger En ma mmok tok arhe ngang lIsrael.”
32-33 E Yoanes thavae tok, to le kta havae orom karo mur rhek ri kat te, “Kua ngaeha ka pun ta mmok ngang dok tete yek, ekam ko ko her vokom E Nunu A Totur ko ta vo ka grung kun kuon ma volkha enang a ngaining to a giu ko tpis kar kuon malpgem. Va dok ngua lo is kam mnor mang tok, gi enangthe Endo tmeng dok kam parrum o mia orom a ye, na lua ktar kpavap ngang dok mang te, ‘Ngiak vokong E Nunu A Totur ko naka grung kun kuon he kar kuon malpgem a mhel tang, va her en a mhel to arhe, endo nera parrum o mia orom E Nunu A Totur ka munik.’ ” 34 Ko mur vokong gi enang tok, to her le smia mnor mang yek. He enang tok, kua le khavaeng nguk kat te, “A mhel to enda, her en E Nut Khal msim to arhe.”
E Yesus Kalngunes Ruk Ktarngar
35 To hop enang ngmo, ta kta vle kar klo kaloyie aloruk, 36 va kvokong e Yesus ko tkaol kre kotter mar, to e Yoanes ta le kta re te, “Mu vokom a mhel to na, en tkaenang A Sipsip To A Sital To Kam Nngiar Ngang E Nut Orom.”
37 E Yoanes klo kaloyie nginta ngan ko ta re tok, to ngint her kaelha kmikkiem e Yesus mnam a kolkha to endo gi. 38 To e Yesus ta nho knaek va kvokom min ko ngint kaikkiem, to ka mnganang ngin te, “Meta riring erieto?”
Va mint le ka mnganang te, “Rabai, ima vle tamrie?” (To kam hortgem a munik to e Rabai ka pun ta vle te, “A Pattermia”.)
39 Va e Yesus tgia reng ngin te, “Meak kaol he mrua vokom.”
Vanang ta vlemas he, to mint kaikkiem e Yesus va kpis kvokong ka mhe to nama vle mnam, to nginta vle ko kim ma vlemas to endo.
40 Vanang langto mnam ennginduk ko ta ngan e Yoanes karo rhek to kle kaikkiem e Yesus, ka munik e Andru. E Andru e Saimon Pita knopia. 41 To e Andru tngae klapsa kpis mang knopia e Saimon, to kle khavaeng te, “Ngot pis mang endo mor o Yuda ngoma mon te, Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen he.” (To kam hortgem a munik to te, “Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen” o Grik ngma mon te, “e Kristus.”) 42 To e Andru ta nglum knopia ngok kim e Yesus.
To e Yesus ta vokom e Saimon to kreng te, “Ila munik e Saimon, va iteit e Yoanes, vanang tete kua kilegem yin te, e Sipas.” (To kam hortgem a munik to “e Sipas” ta vle te, “A kre”.)
E Yesus Tvaeng E Pilip Kre Nataniel
43-44 To hop enang ngmo, e Yesus tel ka papat to kam ngae ngok mGalili. Ta ngae to puknim a mhel langto ka munik e Pilip, endo nkong mBetsaida, a rengmat to mkor e Andru kre Pita kat. To tvaeng te, “Aol he ikkiem dok.” 45 To e Pilip ta ngae kpis mang e Nataniel to khavaeng te, “Ngot pis mang a propet to e Moses ta ktar kpavap mang kun mnam E Nut kakro pos. Ii, her endo o propet tgus ngata ktar kpavap mang kat arhe. Ka munik e Yesus to nkong mNasaret va kteit e Yosep.”
46 E Nataniel ta ngnek tok, to kle kokheng e Pilip te, “Ai, nong a tomhel tang hak ko a vu yar tkais kam plek ko mNasaret e.”
Va e Pilip ta le kreng te, “Yu! Yin he, aol he mur vokom orom ila lo keik mruo.”
47 Kam ngae, to e Yesus ta vokom e Nataniel ko tkaol ngok kim, to ta re te, “Mu vokong a mhel to na, en nam sim kut kaikkiem mor lIsrael nguaro keknen. Va nong a re tang ko a ppiagar ta vle kun mnam e.”
48 Va e Nataniel ta mnganang e Yesus te, “Ya mnor mang dok nngia?”
Va e Yesus tkoripang te, “Ktar mang ko e Pilip tlo vaeng in vop, ko ya vle ku me orom a ho to a pik, ko ktar vokom in he.”
49 To e Nataniel ta senkrip to le kreng te, “Pattermia, her yindo arhe E Nut Khal msim to in. Endo mor lIsrael ngua Taven msim.”
50 To e Yesus ta mnganang te, “Ngola, ye her kor mnam yin mang dok tok, gi ekam ko kua havaeng yin tete te, ‘Ko vokom in ko yi korsang ku meorom a ho to a pik?’ Vanang koknaik yek va ngira vokong o tgoluk ruk ngara pagis, ko ngara kir kim kua re to endo ko gi gnua havaeng yin orom.” 51 Ta re tok, to kle kpupam o mia tgus khavaeng ngar te, “Ii, ko smia mien ngang nguk te, mguera vokom o tgoluk ruk tok, ko a volkha nera mommenik va mguera vokom A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok ko ngor gia vle enang a kaknang to E Nut karo engyel ngama grung ka grap ekam.”