24
Aisake na Rebeka utuninji
Eibraham vama i amalaghɨsarɨ moli na Giya Loi vambe weiye vara ele vakatha nasiye na laghɨye e tɨne. Mbaŋa regha i dage weya le rakakaiwo, iye valɨghareghare, e ghayayaoko tɨne, iŋa, “U lirawa nɨman e vavaŋguke raberabe.* “U lirawa nɨman e vavaŋguke e raberabe.” Mbaŋa vavana vakathake iyake thɨ vakatha mbaŋa thɨ vakatha tholo. Nuwaŋguiya u tholo na u dagera weya Giya Loi, iye buruburu na yambane ghanji Loi, na mane u vaŋgwa tɨnan Kenan na naruŋguke levo. Ko iyemaeŋge tembene u wa e ghambaŋgu moli weŋgiya lo bodaboda na vo vaŋgwa naruŋguke Aisake levo.”
Eibraham le rakakaiwo i vaito iŋa, “Ko thoŋgo wevoko maa nuwaiya i njoghama weiŋgu? Ne ŋgoroŋga? Ne ya njoghama na ya vaŋgwa naruna na ya yovaŋgu e vanautumako iya u menakowe?”
Eibraham i gonjoghawe iŋa, “U mando na thava u yovaŋgwa naruŋguke gheko. Giya Loi buruburu gha Loi, iye va i vaŋguraŋgiyaŋgo weŋgiya lo bodaboda na e vanarɨgheŋgu, amalaghɨniye va i dagerawe e ghino iŋa, ‘Weŋgiya orumburumbu ne ya vatomwe valɨvaŋgake iyake weŋgi.’ Amalaghɨniye tene i variye le nyao thovuye regha na i viva e ghen, amba ne valɨkaiwae u vaŋgwa naruŋguke levo gheko. Thoŋgo wevoko maa le renuwaŋa ŋgoreiye na u njoghamake wein, amba ne len dageraweke weŋgo mane e gharerenuwaŋa e ghino. Ko iyemaeŋge ma tembe gharerenuwaŋa na ne u yovaŋgwa naruŋguke gheko.” Ko e mbaŋako iyako rakakaiwoma i lirawa nɨmae e ghagiyama vavae raberabe, amba i dagerawe na i tholo renuwaŋako iyako kaiwae.
10 Kaero rakakaiwoma i vivathaŋgiya ghagiyama le kamel hoyaworo na i wareri. I mbanɨŋgiya tomethi bigibigi thovuthovuye weya ghagiyama. I wareriŋa ghembama Neiho i yakumawe, ina Mesopoteimiya e ghaiwabuko. 11 Mbaŋa i vutha e ghembama e ghanjimbwa marae, i vakathaŋgiya kamelɨko thɨ ronja e thelauko vwatae. Iyako vama yeghɨyeghɨye na wanakau kaero ghanjimbaŋa thɨ mena thɨ guda mbwa.
12 Amba i naŋgo iŋa, “Aee, Giya Loi, wo giyama Eibraham le Loi, u thalavuŋgo na noroke ya vamboromboroŋa lo renuwaŋake na u worawa wo giyako e ghamwan. 13 Kaero u thuweŋgo ya ndeghathɨ e mbwake ghadidiye na gagamaina e ghembako ne thɨ mena thɨ guda mbwa. 14 Mbaŋa ne ya dage weya eunda na yaŋa, ‘Aee, wo u ronja na ya muna ghan mbwana mun,’ na iŋa, ‘U mena u mun na wo ya vamunɨŋgiva len kamelɨna’ — mbala ya ghareghare wevoko iyako kaero mendava u tuthi Aisake levo. Iyake ne i vaghareŋgo emunjoru u worawa wo giyako e ghamwan.”
15 Rakakaiwoma vamba i naŋgonaŋgo, Rebeka kaero i wovutha ghe mbwa variye. I worawe e ŋgɨleŋgɨle. Elaghɨniye Betuwel yawarumbuye. Amalake iyake Eibraham ghaghae Neiho nariye weiye Milika. 16 Rebeka iye wevo manɨune eunda na thɨnabwethubwethuru. Va i wa ve guda mbwa e mbwarowouko na kaero i njoghava.
17 Eibraham le rakakaiwoma iwaeŋge i rukureghambawe na iŋa, “U giyama ghan mbwana mun ya mun e ghan mbwana variye.”
18 I gonjoghawe iŋa, “Amalana, u mun,” kaero nɨmae i maya na i thɨn njoŋa e ŋgɨleŋgɨle, i ndeghathɨ na i mun. 19 Mbaŋa i munɨvao kaero Rebeka iŋa, “Wo va guduva len kamelɨke ghanjimbwa na ya vamunɨŋgiwe na valɨkaiwanji.” 20 Mbema ghena na nɨmaeŋge kaero i liŋgimban vuna mbwama thetheghanɨma e ghanjimbwa ghambae, i rukunjogha e mbwarowouma na mbowo ve guduva kamelɨko kaiwanji. 21 Amalama mbe i vonjimbughathɨ vara le vakathako, na i rerenuwaŋa thoŋgo emunjora Giya Loi i vamboromboroŋa le renuwaŋako.
22 Mbaŋa kamelɨko kaero thɨ munvao, rakakaiwoma kaero i woraŋgiya gol, mbothɨmbothɨ ghaghavatha, le vuyovuyowo grem ghewona, na nɨmae ghaghavatha tembe golɨva mbambaiwo thɨ laghɨye na i giyawe. 23 Amba i vaito iŋa, “Thela yawarumbuya ghen? Thare valɨkaiwae ne wo ghena rama e le ŋgolo gougouke?”
24 I gonjoghawe iŋa, “Bwebwe idae Betuwel. Ramaya Neiho na tɨnaya Milika.” 25 Na mbowo iŋava, “Ghamba ghena i laghɨye mbe inawe na thetheghan ghanji mbe inaweva.”
26 Amba rakakaiwoma i ronja e gheghe vuvuye na i kururu weya Giya Loi, 27 iŋa, “Tarawa i voro weya Giya Loi, wo giya Eibraham le Loi. Kaero u vamboromboroŋa len dagerawe na weiye len ghare vatomwe u vamboromboroŋa wo giyako le naŋgo. Ghino kaiwaŋgu Giya Loi kaero mo viva e ghino elo loŋga na u vaŋgughɨdaghɨdaŋgo wo giyako le bodaboda weŋgi.”
Rebeka le bodaboda thɨ warari Giya Loi le tuthi Rebeka iye Aisake levo
28 Wevoma i rukunjogha e ghemba na i giya tɨnae le ŋgoloko gharayakuyaku yanawanji budakai me yomarawe. 29 Rebeka louye idae Leiban. Mbaŋa i loŋwe totoma, i yoruku na ve thuweŋgiya gharɨgharɨma e mbwako ghadidiye. 30 Mbaŋa me thuwe mbothiye ghae na nɨmae ghae e nɨmae na me loŋwe budaiya louyeko me utuŋa amalako ghalɨŋae, i wa weya Eibraham le rakakaiwoko i ndeghathɨ kamelɨko evasiwanji e mbwako ghadidiye, 31 na i dagewe iŋa, “U mena ra wa e ghemba, amalana, ghen Giya Loi i woraweŋge e ghamwae. Buda kaiwae mbe u ndendeghathɨ vara gheke? Kaero ma vivatharaweya ŋgolo kaiwami na thetheghanɨna ghambanji.”
32 Mbaŋa vethɨ vutha e ŋgolo amalama na ghaune thɨ rakamwandɨ e ŋgolo na Leiban le rakakaiwo thɨ biginjoŋa bigibigi kamelɨko e vwatanji. Thɨ giya kamelɨko ghanji na thɨ guda mbwa amaamalama thɨ thavwiya ghenjiwe. 33 Kaero thɨ bigirawa ghanɨŋga e marae, ko iyemaeŋge Eibraham le rakakaiwoma iŋa, “Amba maa valɨkaiwae ya ghanɨŋga. I viva wo ya utuŋa e ghemi budakai kaiwae menda ya menake.”
Leiban i gonjoghawe iŋa, “Ko u utugiyama weime len rɨghena na menda u menakena.”
34 I dage weŋgi iŋa, “Eibraham le rakakaiwo ghino. 35  Giya Loi i mwaewo laghɨye weya wo giyako Eibraham, na kaero i vwenyavwenya laghɨye moli. Giya Loi i vakatha na e le sip, kau, silva na gol lemoyo moli na tembe ŋgoreiyeva le rakakaiwo ghɨmoghɨmoru na wanakau na le kamel na doŋɨki tembe lemoyova. 36 Wo giyako levo kaero va i elaghɨsarɨ ko amba i laghamba ŋgama ghɨmoru weiye na bigibigiko wolaghɨye kaero i valawayawe. 37 Menda wo giyako i vakathaŋgo na ya tholo ne ya dagerawe ne ya ghambugha le renuwaŋako. Iŋa, ‘Ne u ndetamwa naruŋguke levo gheko, Kenan wanakauniyeke e tɨnenji. 38 Ko iyemaeŋge u njogha weŋgiya bwebwe na mbe ghino lo bodaboda weŋgi, na vo vaŋgwa naruŋguke levowe.’
39 “Amba ya govaito yaŋa, ‘Ŋgoroŋga ne yaŋa thoŋgo wevoko ne i botewa ya njoghamake weiŋgu?’
40 “I gonjogha e ghino iŋa, ‘Ko iyemaeŋge Giya Loi iya ghino mbaŋake wolaghɨye ya ghambugha le renuwaŋa, tene i variyeya le nyao thovuye na wein na i vakatha len loŋgana e uneune, na mbala valɨkaiwan u vaŋgwa wevo eunda e wo uu tɨne weŋgiya lo bodaboda. 41 Mbe bigi reghaeŋge vara ne i vakathaŋge na u meraŋgi e len dagerawena iyana e tɨne. Thoŋgo u wa weŋgiya lo bodaboda, na othembe maa thɨ vatomwa wevo e ghen na ne u njoghama nɨmanɨman wein len tholona ghen kaero u meraŋgi e gura.’
42 “Mbaŋa ma vutha e mbwarowouko ghadidiye, ma naŋgo na yaŋa, ‘Aee, Giya Loi, wo giyako Eibraham le Loi, thoŋgo len renuwaŋa ŋgoreiye, u vakatha lo loŋgake iyake emunjoru na e uneune. 43 Kaero u thuweŋgo ya ndeghathɨ e mbwake iyake ghadidiye, thoŋgo thɨnabwethubwethuru eunda i mena i guda mbwa na mbaŋa ne ya dagewe na yaŋa, “Aee, ya muna ghan mbwana mun,” 44 na thoŋgo iŋa, “U mena u mun na va guda mbwa na ya vamunɨŋgiva len kamelɨna,” u vatomwe e ghino menda va ya tutha elaghɨniye wo giyako Eibraham nariye levo.’
45 “Amba muyai ya naŋgovao e ghareŋgu, Rebeka i vutha weiye mbwa variye e ŋgɨleŋgɨle. I wa ve nja e mbwarowouko na ve guda mbwa na ya dagewe yaŋa, ‘Aee, ghan mbwana mun ya mun.’
46 “Nɨmae i maya i thɨnɨnjoŋa e ŋgɨleŋgɨle na iŋa, ‘U mun na va vamunɨŋgiva len kamelɨko.’ Kaero ya mun na tembe ve vamunɨŋgiva kamelɨko.
47 “Ya govaito yaŋa, ‘Thela yawarumbuye ghen?’
“Iŋa, ‘Betuwel yawarumbuya ghino, Neiho nariye weiye Milika.’
“Amba ya worawa mbothiye ghae na ya bigirawa nɨmae ghae e nɨmanɨmae, 48 amba ya ronja e ghegheŋgu vuvuye na ya kururu weya Giya Loi. E mbaŋako iyako ya taraweŋa Giya Loi, wo giya Eibraham le Loi, kaiwae menda i vaŋgughɨdaghɨdaŋgo weya wo giyako ghaghae ghambae, na e gheuu tɨne ya vaŋgwa nariyeko levowe. 49 E mbaŋake iyake thoŋgo emunjoru gharen i nja weya wo giyako, u utugiyama e ghino; thoŋgo nandere, tembe u utu giyamava e ghino mbala elo ghareghare na ya vakatha budakai na ya njogha.”
50 Leiban na Betuwel thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Giya Loi menda i vakatha renuwaŋa iyana e ghen. Ma valɨkaiwame tembe wo utuŋava bigi regha e ghen. 51 Rebeka mbe iya. U vaŋgu na wein hu wa, kaero wo vatomwe na ve vaŋgwa ghan giyana nariye, ŋgoreiya Giya Loi le renuwaŋana.”
52 Mbaŋa Eibraham le rakakaiwo i loŋwe lenji renuwaŋako i ronja e thelau vwatae na i vata ago weya Giya Loi. 53 Amba rakakaiwoma i bigiraŋgiya gol, silva, na kwamakwama na i giya weya Rebeka, na tembe i giyava bigibigi thovuthovuye weŋgiya Rebeka louye na tɨnae. 54 Ko amba Eibraham le rakakaiwoma na vavanava mendava weiyaŋgima, thiya ghanɨŋga na thɨ ghena gheko gougouko iyako.
Mbaŋambaŋavena thɨ thuweiru, kaero i dage weŋgiya wevoko le bodaboda iŋa, “Hu variyeime ma wo njoghava wo giyamawe.”
55 Ko Rebeka louye na tɨnae thɨŋa, “Mbala wo layaku weime gheneyaworo na e ghereiye, ko amba wein hu wa.”
56 Ko iyemaeŋge i gonjogha weŋgi iŋa, “Thava tembe hu laweghathɨimeva. Kaero Giya Loi menda i vamboromboroŋa lo loŋgake. Mbema hu viyathuŋgo eŋge na ya njogha weya wo giyako.”
57 Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Wo ra kulawe na ra vaito ŋgoroŋga elaghɨniye le renuwaŋa.” 58 Iya kaiwae thɨ kulawe na thɨ vaito thɨŋa, “Thare nuwaniya wein amalake iyake?”
I gonjogha weŋgi iŋa, “Lo renuwaŋa ŋgoreiye.”
59 Kaero le bodaboda thɨ variyeyathu Rebeka weiye gharanjimbunjimbu eunda weinji Eibraham le rakakaiwo na ghaune vavanava, thɨ rakanjogha Kenan. 60 Thɨ giya Rebeka ghadagemwaewo thɨŋa,
“Ghen, loume, nevole gharɨgharɨ mbunja
ghalaghalamaŋgo lenji elaghɨ ghen!
Ghen orumburumbu nevole
thɨ kivwalaŋgiya ghanjithɨghɨyaŋgi.”
61 Rebeka na le rakakaiwo wanakau thɨ tha e lenji kamel, kaero thɨ wareri weinji Eibraham le rakakaiwo.
62 Aisake va i ri Beya Lahai Roi Beya Lahai Roi gharumwaru “Mbwako iyava Loi Yawayawaliye i thuweŋgowe.” na mbaŋako iyako i yaku Keinan e yaghalaniyeko e valɨvaŋga idae Negev. 63 Yeghɨyeghɨye regha i raŋgi na mbe i loŋga weiye le rerenuwaŋa, na mbaŋa i tagathɨna marae, i thuweŋgiya kamel, amba inanji bwagabwaga, thɨ loŋga ghɨdaghɨda. 64 Mbaŋa Rebeka i thuwe Aisake, mbema ghe na nɨmaeŋge, i nja ele kamelɨma, 65 na i vaitoya Eibraham le rakakaiwoma iŋa, “Thela iya amalake iya i loŋgaghɨdaghɨdaindake?”
Rakakaiwoma i gonjoghawe iŋa, “Giyama ya kaiwomawe.” Rebeka i liya umbaliye ghayaboyabo na i yabo vulula ghamwae.
66 Rakakaiwoma kaero i utuŋa bigibigi wolaghɨye weya Aisake mendava thɨ yomarawe ele loŋgako tɨne. 67 Aisake i vaŋgwa Rebeka na i vaŋguruwo tɨnae Sera va ele yoŋathowathowa tɨne. Kaero i vaŋgu na levo na vambe i gharethovuwe vara, ko ambama Aisake ghare i dinja tɨnae le mare na ghanuwatharɨ kaiwae.

*24:2 “U lirawa nɨman e vavaŋguke e raberabe.” Mbaŋa vavana vakathake iyake thɨ vakatha mbaŋa thɨ vakatha tholo.

24:62 Beya Lahai Roi gharumwaru “Mbwako iyava Loi Yawayawaliye i thuweŋgowe.”