4
Seitan i vatanathethaŋa Jisas
(Mat 4:1-11; Mak 1:12-13)
Jisas, Nyao Boboma i riyevanjara, i njoghama e Walaghɨta Jorɨdan na Nyao Boboma i yovaŋgu e njamnjam vurɨvurɨ vwatavwata, amba Seitan ve vatanathethaŋawe gheneyevarɨ e tɨne. E mbaŋako thiyako mava i ndeghanɨŋga mun, na gheneyevarɨko e ghereinji amba bada i gharɨ. Seitan i dagewe iŋa, “Thoŋgo Loi Nariya ghen, u ŋaerambeya varɨke i gharavɨ na bred.”
Jisas i gonjoghawe iŋa, “Buk Boboma iŋa, ‘Lolo ma mbene bred eŋge i ndewo lolo yawaliye.’ ” Mba 8:3
Mbaŋa ubotu Seitan i vaŋguvoreŋa ghemba yavoro moli, na i vatomwe weya ghamba mbaroko wolaghɨye e yambaneke, na i dagewe iŋa, “Ne ya vatomwe e ghen ghamba mbaroko wolaghɨye thiyako na u mbaroŋaŋgi weiye lenji vwenyevwenyeko wolaghɨye. Kaerova i vatomwe weŋgo, na ne ya vatomwe weya the lolothan nuwaŋguiya ya vatomwewe. Iya kaiwae thoŋgo u kururu e ghino, wolaghɨyeko ne ya vatomwe e ghen.”
Jisas i gonjoghawe iŋa, “Gharorori ŋgoreiyake, ‘U kururu weya Giya len Loi ghamberegha na ghamberegha moli u ghambu.’ ”
Amba Seitan i yovaŋgu Jerusalem na i vaŋgurawe vara e Ŋgolo Boboma vwatae yavoro moli, na i dagewe iŋa, “Thoŋgo Loi Nariya ghen, u pito ghena. 10 Kaiwae Buk Boboma iŋa: ‘Loi ne i variyeŋgiya le nyao thovuthovuye kaiwan na thɨ njimbukiki wagiyaweŋge, 11 ne thɨ mwanavairɨŋge e nɨmanji mbala ma vo ŋge gheghen e varɨ.’ ”
12 Ko iyemaeŋge Jisas i dagewe iŋa, “Buk Boboma iŋa, ‘Tha lolo regha i mando na i woraweya Giya le Loi mando e tɨne.’ ”
13 Mbaŋa Seitan vama le tanathethako iko weya Jisas, amba i iteteŋa ghaghad ghambaŋa thovuye reghava.
Jisas i woraweya le kaiwo rɨghe Galili
(Mat 4:12; Mak 1:14-15)
14 Amba Jisas i ghambu Nyao Boboma ghalɨŋae na i njogha Galili ele valɨvaŋga Nyao Boboma i riyevanjara, na toto amalaghɨniye kaiwae i lalo valɨvaŋgako laghɨye. 15 Va i vavaghare Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨnenji na gharɨgharɨko wolaghɨye thɨ taraweŋa.
Nasaret gharɨgharɨniye thɨ botewo Jisas
(Mat 13:53-58; Mak 6:1-6)
16 I mena Nasaret, va i tabowe, na Sabat ghambaŋa i ru Jiu e lenji ŋgolo kururu tɨne ŋgoreiya vambe i vakavakatha. I yondovirɨ na i vaona buk, 17 thɨ thɨnɨgiya weya Loi ghalɨŋae gharautu, Aiseya le buk. I tate na i vaidiya utuutuke thiyake:
18 “Giya Une ina e ghino, kaiwae kaerova i tuthiŋgo na ya womena Toto Thovuye weŋgiya mbinyembinyeŋgu.
Va i variyeŋgo na ya uturaŋgiya unuyathu utuniye weŋgiya thavala thɨ vanɨŋgi, na thavala maranji thɨ tharɨ kaero thɨ thuweva na ya unuyathuŋgiya thavala thɨ njimbu njoŋanjoŋaŋgi,
19 na ya uturaŋgiya mbaŋake Giya ne i vamoruŋgiya le gharɨgharɨ.” Ais 61:1-2
20 Jisas i vaonavao, i vona bukuko* Bukuke iyake thɨ uno idae “scroll.” Va thɨ vakatha weiye peipa o thetheghan njimwae molao na thɨ von mbaŋa thɨ vaonavao. na i thɨnɨgiya njogha weya ŋgolo kururu gharanjimbunjimbu amba i ronja. Gharɨgharɨko wolaghɨye e ŋgoloko tɨne mbe thɨ vonjimbughathɨ vara. 21 I dage weŋgi iŋa, “Utuutuke iya e bukuke iyake kaero i tabona emunjoru e mbaŋake noroke ŋgoreiya me lemi loŋwena.”
22 Taulaghɨko thɨ wovathovuthovuyeŋa na gharenji i yo laghɨye utuutuko thovuthovuye thɨ raŋgiraŋgi e ghaeko. Thɨŋa, “Ma Josep nariyeko, ae?”
23 I dage weŋgi iŋa, “Ya ghareghare ne hu guveŋgwa goghaimbake iyake, ne huŋa, ‘Rathawathawari, tembe u thawariya ghanɨmbereghana.’ Vakavakatha ghamba rotaele wo loŋwe va u vakatha Kapenaom, tembe u vakathava gheke, e ghambanɨke moli.”
24 Jisas i gotubwe iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, gharɨgharɨ thɨ botewo Loi ghalɨŋae gharautu thoŋgo iye ghambanji loloniye. 25 Ya vaemunjoruŋa e ghemi, Ilaija va e ghambaŋa tɨne, theghathegha umboto na vaŋgothiye mava i ndeuye mun Isirel e tɨne. Iyake va i vakatha vunuvu laghɨye e valɨvaŋgako iyako. Othembe raŋama wambwiwambwi lemoyo va inanji Isirel e mbaŋako iyako, 26 ko iyemaeŋge Loi mava i variya Ilaija weya eunda Isirel e tɨne, ko vambe i variye eŋge weya wambwi eunda, va ina Jerepat, Saidon ele valɨvaŋga, iye ma Isirel wevoniye. 27 Na gharɨgharɨ lemoyo va inanji Isirel, thɨ ghataŋa lepelo, Lepelo gharumwaru ina Utu Gharumwaru e tɨne Buk Boboma Toghake iyake ele ghambako tɨne. Loi ghalɨŋae gharautu, Ilaisa ghambaŋa e tɨne, ko iyemaeŋge Ilaisa mava i thawari mun regha, vambe i thawari eŋge Naaman Naaman gharumwaru ina Utu Gharumwaru e tɨne Buk Boboma Toghake iyake ele ghambako e tɨne. rara Siriya.”
28 Mbaŋa gharɨgharɨko e ŋgolo kururuko tɨne thɨ loŋwe iyako, gharenji i gaithɨ laghɨye moli. 29 Thɨ rakayondo, thɨ lawe Jisas e nɨmanji na thɨ vaŋguiteta ghembako. Thɨ yovaŋgu e ou vwatae, iyava thɨ vatada ghembakowe. Lenji renuwaŋa va thɨŋa eŋge ne thɨ du na i yonjoŋa ouko ghadidiye. 30 Ko iyemaeŋge va i ghathara wabwiko e tɨnenji na kaero i waova.
Amala regha nyao raitharɨ nawe
(Mak 1:21-28)
31 Amba Jisas i wa Kapenaom, Galili ghembaniye regha na e Sabat i vavaghare weŋgiya gharɨgharɨ. 32 Gharenji va i yo le vavaghareko kaiwae, kaiwae i utu weiye mbaro.
33 E ŋgolo kururuko tɨne amala regha nawe, nyao raitharɨ va inawe. I kula na ghalɨŋae laghɨye, 34 iŋa, “Aee! Jisas rara Nasaret, nuwaniya budakai weime? Mo mena gheke na u vakowanaime? Ya ghareghare thela ghen, ghen Raboboma Loi va i variye.”
35 Jisas i ŋaevwaŋa iŋa, “Tha ghadage! U raŋgi weya amalana!” Nyaoma raitharɨ i vakatha amalama i dobu e ghamwanji na i raŋgi ko mava i vakowana mun riwae regha.
36 Gharɨgharɨko wolaghɨye gharenji i yo laghɨye na thɨ vedage weŋgi thɨŋa, “Wo hu thuwe! Loloke iyake weiye le mbaro na le vurɨgheghe na i utu weŋgiya nyao raraitharɨ na kaero thɨ rakaraŋgi.” 37 Jisas utuutuniye i lalo valɨvaŋgako iyako.
Jisas i thawariŋgiya gharɨgharɨ lemoyo
(Mat 8:14-17; Mak 1:29-34)
38 Jisas i iteta ŋgolo kururu na i wa Saimon ele ŋgolo. Saimon mboriyae va i ghambwera na riwae i dayagha. Thɨ naŋgo weya Jisas na i thalavu. 39 I wa ve ndeghathɨ e ghadidiye na i ŋaevwaŋa ghambwerako na i iteta elako. E mbaŋako iyako i thuweiru na i vaŋamweŋgi.
40 Varae vama ve ronja amba gharɨgharɨ thɨ bigimenaŋgiya thavala tomethi ghambwera va ina weŋgi na Jisas i bigiraweya nɨmanɨmae regha na regha e vwatanji na riwanji kaero i thovuyeva. 41 Nyao raraitharɨ vambe thɨ rakaraŋgi weŋgiva gharɨgharɨ na thiya kula, thɨŋa, “Ghen Loi Nariya ghen!” Ko iyemaeŋge i ŋaebaruru wanaŋgi na i vakathaŋgi ma thɨ ndeutu mun, kaiwae va thɨ ghareghare iye Mesaiya.
42 Mbaŋambaŋa vena Jisas i iteta ghembako na i wa e valɨvaŋga ma gharɨgharɨ nanjiwe. Gharɨgharɨ thɨ tamwe mbele na mbaŋa thɨ vaidi, thɨ mando na thɨ laweghathɨ na thava i iteteŋgi. 43 Ko iyemaeŋge i dage weŋgi iŋa, “Nuwaŋguiya mbe va utuŋava Toto Thovuye Loi le ghamba mbaro utuutuniye e ghembaghemba vavanava, kaiwae iyake iyava Loi i variyeŋgoko na ya vakatha.” 44 Iya kaiwae va i vavaghare e ŋgolo kururu tɨnenji Judiya laghɨyeko.

4:4 Mba 8:3

4:19 Ais 61:1-2

*4:20 Bukuke iyake thɨ uno idae “scroll.” Va thɨ vakatha weiye peipa o thetheghan njimwae molao na thɨ von mbaŋa thɨ vaonavao.

4:27 Lepelo gharumwaru ina Utu Gharumwaru e tɨne Buk Boboma Toghake iyake ele ghambako tɨne.

4:27 Naaman gharumwaru ina Utu Gharumwaru e tɨne Buk Boboma Toghake iyake ele ghambako e tɨne.