6
Jisas na Parisi thɨ wogaithɨ Sabat kaiwae
(Mat 12:1-8; Mak 2:23-28)
Va Sabat regha Jisas na gharaghambu thɨ ghathara wit e ghanjiuma. Gharaghambuko thɨ vugha witɨko uneune, thɨ ŋwi vwaravwara e nɨmanɨmanji na thɨ ghana mbombouyeko. Parisi vavana thɨ vaito thɨŋa, “Buda kaiwae hu vakatha budakaiya la Mbaro ma i vatomwe weinda na ra vakatha e Sabat?”
Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Mbe hu ndevaona mun budakaiya Deivid va i vakatha mbaŋa weŋgiya ghaune na bada i gharɨŋgi? Va i ru Loi ele ŋgolo tɨne na i wo bred boboma na i ghan, na tembe i wogiya weŋgiva ghauneko na thɨ ghan. Iyake la Mbaro ma i vatomwe na lolo regha ve wo na i ghan, mbe ravowovowo eŋge vara thɨ ghan.” Jisas i dage weŋgi iŋa, “Lolo Nariye iye Sabat ghagiya.”
Amala nɨmae i mare
(Mat 12:9-14; Mak 3:1-6)
Sabat reghava Jisas i ru e ŋgolo kururu tɨne na i vavaghare. Amala regha va ina gheko, nɨmaeko iya uneko va i kuvokuvo. Mbaro gharavavaghare vavana na Parisi vambe thɨ vonjimbughathɨ vara kaiwae va nuwanjiya thɨ thuwe Sabat e tɨne thoŋgo i thawariya amalako mbala lenji rɨghe na thɨ wonjowe. Ko iyemaeŋge Jisas vama i ghareghare lenji renuwaŋako, amba i dage weya amalako nɨmaeko i mare iŋa, “U yondovirɨ na u mena u ndeghathɨ e ghamwameke.” Amalako i yondo na ve ndeghathɨ gheko. Amba Jisas i dage weŋgi iŋa, “Wo ya vaitoŋga, iyaŋganiya la Mbaro i vatomwe weinda na ra vakatha e sabat, ra vakatha thovuye o ra vakatha tharɨ, ra vamora lolo yawaliye o ra vakowana?”
10 I thuwevaoŋgi regha na regha amba i dage weya amalako iŋa, “U livamomoya nɨmanɨna.” I vakatha ŋgoreiye na nɨmaeko kaero i thovuyeva. 11 Ko iyemaeŋge gharenji i muru laghɨye moli na mbe thiye eŋge thɨ veutu weŋgi, ne thɨ vakatha budakai weya Jisas.
Jisas i tuthiŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ
theyaworo na theghewo
(Mat 10:1-4; Mak 3:13-19)
12 Mbaŋa regha e mbaŋaŋgiko thiyako e tɨne Jisas i voro e ou regha na ve naŋgowe. Va gougouko iyako i naŋgonaŋgo weya Loi. 13 Mbaŋa ighɨviya rakaraka i kula vathaŋgiya gharaghambu na i tuthiŋgiya theyaworo na theghewo. I rena idanji ghalɨŋae gharaghambɨ: 14 Saimon, vambe i unova Pita, na ghaghae Endru, Jemes, Jon, Pilip, Batolomiu, 15 Matiu, Tomas, Jemes Alipiyos nariye, Saimon va thɨ uno iye Jilot,* Jilot iye lolo regha iya nuwaiya Jiu gharɨgharɨniye thɨ rakayathu Rom ele mbaro tɨne. Utuke iyake tene thɨ unova wabwiko gharɨgharɨko va nuwanjiya rakayathuke iyake. 16 Judas Jemes nariye, Jemesɨke iyake mbowo thɨ unova idae Tadiyas. na Judas Isakariyot, iye Jisas ghaliliva.
Jisas i thawariŋgiya gharɨgharɨ lemoyo
(Mat 4:23-25)
17 Mbaŋa Jisas i njama weiyaŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ, na i ndeghathɨ e malamo regha na gharaghambu wabwi laghɨye va inanji gheko. Gharɨgharɨ lemoyo moli inanji gheko thɨ rakamena Judiya laghɨyeko na Jerusalem na ghembaghemba e njighɨ ghadidiye Taiya na Saidon e lenji valɨvaŋga. 18 Va thɨ rakamena na thɨ vandeŋe na thavala e ghanjighambwera thɨ naŋgowe na i thawariŋgi. Thavala nyao raraitharɨ va thɨ vakatha vuyowo weŋgi vambe thɨ menaweva na i thawariŋgi. 19 Gharɨgharɨko wolaghɨye thɨ mando na thɨ vɨghathɨ, kaiwae vurɨgheghe va i raŋgiraŋgiwe na i thawarivaoŋgi.
Jisas i vavaghare warari na nuwatharɨ kaiwanji
(Mat 5:1-12)
20 Jisas marae i ghembeŋgiya gharaghambu amba iŋa,
“Hu warari, thavala ghemi mbinyembinyeŋgu, kaiwae Loi le ghamba mbaro kaero ina weŋga.
21 Hu warari, thavala ghemi bada i gharɨŋga e mbaŋake iyake, kaiwae ne i mban vanjaraŋga.
Hu warari, thavala ghemi hu numotharɨ e mbaŋake iyake, kaiwae ne i vawarariŋaŋga.
22 Hu warari, thavala ghemi, mbaŋa gharɨgharɨ thɨ botewoyathuŋga, na thɨ kitenɨyathuŋga e lenji wabwi tɨne, na thɨ utuvatharɨ e ghemi na thɨŋa idamina i tharɨ, kaiwae hu ghambugha Lolo Nariye.
23 Hu warari laghɨye e mbaŋako iyako hu thari weiye lemi warari, kaiwae modami laghɨye mbe ina e buruburu.
Hu renuwaŋakiki gharɨgharɨke iya thɨ vakatha vuyowoke e ghemi, orumburumbunji vambe thɨ vakathava ŋgoreiye weŋgiya Loi ghalɨŋae gharautu.
24 “Ko iyemaeŋge ghemi ravwenyevwenye mbaŋake, nevole hu thovuyaona, kaiwae lemi yakuyakuna thovuye kaero hu vaidivao.
25 Thavala ghemi hu ghan talabwayaŋa e mbaŋake iyake, nevole hu thovuyaona, kaiwae nevole hu bada.
Thavala ghemi mbaŋake hu vavɨrɨ, nevole hu thovuyaona, kaiwae nevole hu raŋinumoumu laghɨye moli.
26 Thoŋgo gharɨgharɨ thɨ wovathovuthovuyeŋaŋga, nevole hu thovuyaona. Orumburumbunji vambe thɨ vakathava thanavuko iyako weŋgiya ghalɨŋae gharautu kwanɨkwan.”
Ghanɨthanavu weŋgiya ghanɨthɨghɨya
(Mat 5:38-48; 7:12)
27 “Ko iyemaeŋge ya dage e ghemi thavala hu vandeŋeŋgo. Hu gharethovu weŋgiya ghamithɨghɨya, ghamithanavu i thovuye weŋgiya thavala thɨ botewoyathuŋga, 28 gharemi weŋgiya thavala thɨ guraŋga na thavala thɨ vakatha vatharɨ e ghemi hu naŋgo kaiwanji. 29 Thoŋgo lolo regha i tagaleva galagalan, u vatomweya valɨgalagalanɨna tembe i tagalevava. Thoŋgo lolo regha i liya ghanɨkwama ghayaboyabo tembe u vatomwe weva iya yaŋgarana e tɨnena na i li. 30 Thela i naŋgo weya bigi regha e ghen u wogiyawe, na thoŋgo lolo regha i wo bigi regha e ghen, thava tembe u vavurɨghegheŋa na i wonjoghava e ghen. 31 Budakaiya nuwamiya gharɨgharɨ thɨ vakatha e ghemi, hu vakathava weŋgi.”
32 “Thoŋgo mbe hu gharethovu weŋgi eŋge thavala thɨ gharethovu e ghemi, ŋgoroŋga na hu renuwaŋa na hu munjeva Loi ne i vamodaŋga? Nandere, kaiwae othembe thavala ma thɨ ghambugha Loi le mbaro, thɨ gharethovu njogha weŋgiya thavala thɨ gharethovu weŋgi. 33 Na thoŋgo mbe hu vakatha eŋge vakatha thovuye weŋgiya thavala thɨ vakatha vakatha thovuye e ghemi, ŋgoroŋga na hu renuwaŋa na hu munjeva Loi ne i vamodaŋga? Nandere, kaiwae othembe thavala ma thɨ ghambugha Loi le mbaro thɨ vakatha tembe ŋgoreiye iyako. 34 Na thoŋgo mbe hu giya eŋge bigibigi weŋgiya thavala hu ghareghare ne thɨ giya njogha modae e ghemi, ŋgoroŋga na hu renuwaŋa na hu munjeva Loi ne i vamodaŋga? Othembe thavala ma thɨ ghambugha Loi le mbaro thɨ giya bigibigi weŋgiya thavala ma thɨ ghambugha Loi le mbaro, na thɨ mban njogha tembe ŋgoreiyeva lenji giyako le ghanaghanagha. 35 Ko iyemaeŋge hu gharethovu weŋgiya ghamithɨghɨya na ghamithanavu i thovuye weŋgi. Hu giya bigibigi weŋgi na tha hu rerenuwaŋa modae i njogha weŋga. Amba modami ne i laghɨye moli, na ghemi ne hu tabona Loi Ramevoro Moli le ŋgaŋga, kaiwae iye ghare weŋgiya gharɨgharɨ ma thɨ vata agowe na gharɨgharɨ ghanjithanavu raitharɨ. 36 Gharemi mbe i nja weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye, ŋgoreiya Loi Ramami, ghare i nja weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye.”
Wovatharɨtharɨ utuniye
(Mat 7:1-5)
37 “Tha hu wovatharɨtharɨŋaŋgiya ghamune mbala Loi ma i wovatharɨtharɨŋaŋga. Thava huŋa thiye gharɨgharɨ raraitharɨ, mbala Loi tembe i utuva ŋgoreiyako kaiwami. Hu numoyathuŋgiya ghamune lenji tharɨ, na Loi mbala i numotena lemi tharɨ. 38 U giya weŋgiya ghanune na Loi mbala i giya e ghen. U mban wagiyawe na tha i njimbenjimbe, i riyevanjara na ve yarayarethu, Loi ne i liŋgi e ghen. Ŋgoroŋga lemi giyana le laghɨlaghɨye Loi tembene i vakathava e ghen ŋgoreiye.”
39 Jisas vambe i utuŋava goghaimbake iyake weŋgi iŋa, “Thare valɨkaiwae amala marae i kwaghe i viva weya amala tembe marae i kwagheva? Ma valɨkaiwae mbene theghewoko vara vethɨ dobu e goga. 40 Ma ravavaona regha ne i kivwala le ravavaghare, ko iyemaeŋge ravavaona regha na regha, mbaŋa ne i vavaonaŋa kaiwoko iyako iye i tabo na ŋgoreiye le ravavaghareko.”
41 “Buda kaiwae u thuwe ŋuthuŋuthu ghanuna e marae ko iyemaeŋge ma u thuwe umbwana laghɨye iya ghen e maranɨna? 42 Ŋgoroŋgaeŋge na u dage weya ghanuna, ‘Ae wou, wo ya woraŋgiya ŋuthuŋuthuna e maranɨna,’ ko ghen ghanɨmbereghana ma u thuwe umbwana laghɨye e maranɨna? Taukwana ghen! I viva wo u woraŋgiya umbwana ghen e maranɨna na maranɨna i manjamanjala amba valɨkaiwae ne u woraŋgiya ŋuthuŋuthuna ghanuna e marae.”
Une i woraŋgiya budakai ina ghare
(Mat 7:16-20; 12:33-35)
43 “Umbwa thovuye mane i rau na une raitharɨ. Tembe ŋgoreiyeva, umbwa raitharɨ mane i rau na une thovuye. 44 Umbwa regha na regha ghayamoyamo ve raŋgi e uneko. Kaiwae kopi uneune mane vo vugha e kavwala tɨnetɨne o vo vugha mbathɨ e tatata tɨnetɨne. 45 Lolo thovuye uneya thanavu thovuye, ŋgoreiya thovuyeko i mbanɨvathavatha e ghareko. Lolo raitharɨ uneya thanavu raitharɨ, ŋgoreiya tharɨko i mbanɨvathavatha e ghareko. Kaiwae budakaiya i riyevanjara gharendake, iya thɨ rakaraŋgi e ghaendake.
Ŋgolo gharavatavatad theghewo
(Mat 7:24-27)
46 “Buda kaiwae hu dage e ghino na huŋa, ‘Giya, Giya,’ na ma hu vakatha budakaiya ya utuŋa? 47 Thela thoŋgo i mena e ghino na i vandeŋe lo utuke na i vakatha ŋgoreiye, loloko iyako ŋgoreiye iyake. 48 Iye ŋgoreiya amala regha i vatada ŋgolo. I tɨgha doda molao i wa bode na ghatuŋgiko vethɨ ndeghathɨ e varɨ vurɨghegheniye vwatae. Mbaŋa vorughala i raŋgi na i vatad e ŋgoloko ghetu, ma i vandindiya ŋgoloko, kaiwae ghatuŋgiko nanji e varɨ vwatae. 49 Ko iyemaeŋge thela i loŋwe lo utuke na ma i vakatha ŋgoreiye, amalaghɨniye ŋgoreiya amala i vatada ŋgolo na ghatu thɨ ndeghathɨ e thelau na ma e ghambaghɨmbaghɨ. Mbaŋa vorughala i voro na i vatad e ŋgoloko, i mbun na mbaŋara i dobu na i raka vawowona.”

*6:15 Jilot iye lolo regha iya nuwaiya Jiu gharɨgharɨniye thɨ rakayathu Rom ele mbaro tɨne. Utuke iyake tene thɨ unova wabwiko gharɨgharɨko va nuwanjiya rakayathuke iyake.

6:16 Jemesɨke iyake mbowo thɨ unova idae Tadiyas.