16
Ranjimbunjimbu raitharɨ
Amba Jisas i dage weŋgiya gharaghambu iŋa, “Amala ravwenyevwenye regha va i woraweya le rakakaiwo na i njimbukikiya le bigibigi. Gharɨgharɨ vavana thɨ mena weya ravwenyevwenyeko na thɨ utugiyawe thɨŋa, ‘Ranjimbunjimbuna kaero i vakowana len bigibigina!’ Iya kaiwae i kulavatha na i dagewe iŋa, ‘Ŋgoroŋgana iya ya loŋwe utuninɨke? Mbaŋake u rorinjoŋa len njimbukikike utuutuniye kaiwaŋgu kaiwae mbaŋa nasiye mane lo bigibigike ghanjiranjimbunjimbu.’ ”
“Rakakaiwoko i renuwaŋa mbe ghamberegha na iŋa, ‘Wo giyako ne i variyeyathuŋgo e wokaiwoke. Na tene ya vakathava budakai? Ma ya vurɨgheghe e kaiwo tɨghɨtɨghɨ na ya monjina e naŋgo. Mbaŋake kaero ya ghareghare ne ya vakatha budakai! Mbaŋa ne ya thɨvaiya wokaiwoke iyake wouneko valɨkaiwanji ne thɨ kulavathaŋgo e lenji ŋgoloŋgoloko.’ Amba i kula vathavathaŋgiya gharɨgharɨko wolaghɨye iya ghanjighagama ina weya ghagiyako. Regha va i viva i vaito iŋa, ‘Gheviye ghanɨghaga weya amalako?’ I gonjoghawe iŋa, ‘Olivɨ bunamawa ina e bodɨla vwarathaŋarɨ.’ I dagewe iŋa, ‘U liya peipake iyake na u yaku e mbaŋa iyake na u rorinjoŋa vwaraelima.’ ”
“Amba i vaito reghava iŋa, ‘Ghen, ghanɨghaga gheviye?’ I gonjoghawe iŋa, ‘Wit ŋgamwaserithaŋarɨ (1,000).’ I dagewe iŋa, ‘U liya len peipake na u rorinjogha ŋgamwaseriyewa (800).’ ”
“Giyako i wovathovuthovuyeŋa le ranjimbunjimbuko othembe va i vakatha vatharɨ kaiwae i rerenuwaŋa wagiyawe amba i vakatha. Yambaneke gharɨgharɨniye thɨ renuwaŋa wagiyawe e lenji vakatha regha na regha ko amba muyai thɨ vakatha, thɨ kivwalaŋgiya Loi le gharɨgharɨ.”
Jisas mbowo i dageva weŋgi iŋa, “Hu vakaiwoŋa lemi yambaneke bigibiginiye weŋgiya gharɨgharɨ na i vawarariŋaŋgi thɨ tabo ghamune thovuthovuye. Mbala bigibigina ghanjimbaŋa iko, Loi ne i kula vathaŋga e meghabana ghembaniye e buruburu.”
10 “Thela thoŋgo i njimbukiki wagiyawe bigibigi nanasiye, tembene valɨkaiwaeva i njimbukikina thovuya bigibigi laghɨlaghɨye. Ko thela thoŋgo ma i njimbukikina thovuya bigibigi nanasiye, tembene ma valɨkaiwaeva i njimbukikina thovuya bigibigi laghɨlaghɨye. 11 Na thoŋgo ma e ghamivareminje yambaneke vwenyevwenyeniye ghanjinjimbunjimbu kaiwae, Loi mane i giya vwenyevwenye emunjoru e ghemi na hu njimbukiki. 12 Na thoŋgo ma e ghamivareminje lolo regha le bigibigi ghanjinjimbukiki kaiwae, Loi mane i giya e ghen bigibigi ghen kaiwan.”
13 “Ma valɨkaiwae rakakaiwo regha i kaiwo weŋgiya giyagiya theghewo. Thoŋgo valɨkaiwae ne i botewoyathu regha na i gharethovu weya reghava, o i gharethovu regha na i botewoyathu reghava. Tembe ŋgoreiyeva, ma mbaŋara vara u kaiwo weya Loi na mani.”
Mani na Loi mane mbaŋara thɨ tabo giyagiyaŋgi
(Mat 6:24-34; 11:12-13; Mak 10:11-12)
14 Mbaŋa Parisi thɨ loŋwe utuutuko iyako i vakathaŋgi na thɨ vavɨra Jisas, kaiwae nuwanjiko nuwaiya mani. 15 Jisas i dage weŋgi iŋa, “Ghemina vara iya hu mando na hu vakatha ghamimberegha ŋgoreiya gharɨgharɨ thovuthovuya ghemi e maranji, ko iyemaeŋge Loi i ghareghare gharemina. Kaiwae the bigibigiya gharɨgharɨ thɨ renuwaŋa bigibigi laghɨlaghɨye, iyemaeŋge Loi i renuwaŋa thiye bigibigi raraitharɨ.”
16 “Mosese le Mbaro na ghalɨŋae gharautu lenji buk gharorori thɨ mbaroŋa gharɨgharɨ lenji yakuyaku ghaghad Jon Rabapɨtaiso ghambaŋa. Ko iyemaeŋge e mbaŋake iyake thɨ vavaghareŋa Toto Thovuye Loi le ghamba mbaro utuutuniye na i vakatha gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ rovurɨgheghe thɨ rakarakaru. 17 Buruburu na yambane valɨkaiwanji ne thɨko, ko iyemaeŋge Loi le mbaro, othembe utu nasiye moli regha mane i ghawe.”
18 “The lolo thoŋgo i yawo weiye levo na kaero i vaŋguva wevo togha iye kaero i yathima, na the lolo thoŋgo i vaŋgwa wevoko i yawoko weiye le ghɨmoru iye kaero i yathima.”
Amala ravwenyevwenye na Lasarus
19 Jisas iŋa, “Amala regha iye va ravwenyevwenye. Mbaŋake wolaghɨye i njimbonjimbo kwama thovuye moli na modae laghɨye, mbaŋa regha na regha thɨ vakavakatha ghanɨŋga thovuye na i ghan. 20 E ghayayaoko ghaghamba ru amala mbinyembinyeŋgu regha i yakuwe, idae Lasarus. Va i ghataŋa raivoku. 21 Le renuwaŋa va nuwaiya moli i ghana ghanɨŋgako murimuriye thɨ dobudobu ravwenyevwenyeko ele ghamba ghanɨŋga. Mbe i yakuyaku mbughambugha kaero thɨ mena thɨ njaŋgiya thighathighaŋgiko e riwaeko laghɨye.”
22 “Mbaŋa thɨ yakuyaku mbinyembinyeŋguko i mare. Loi le nyao thovuthovuye thɨ wo une na thɨ worawe Eibraham e vasiwae e buruburu. Ravwenyevwenyema te vambe i mareva na thɨ beku. 23 Hedesi e tɨne i ghataŋa vɨrɨ laghɨye, amba i ghɨmara voro na i thuweya Eibraham ina yavoro moli na Lasarus ina e vasiwae. 24 Amba i kula vorowe iŋa, ‘Bwebwe Eibraham, gharen i nja weŋgo. Ya ghataŋa vɨrɨ laghɨye moli e ndɨgheke tɨne. U variya Lasarus na i liuta nɨmae kɨkiye e mbwa na i vanjighɨnjighɨya mamiŋguke.’ ”
25 “Ko iyemaeŋge Eibraham i gonjoghawe iŋa, ‘Naruŋgu, u renuwaŋakikiya mbaŋa va e yawayawalin yambane, va u vaidiya bigibigi thovuthovuye lemoyo na Lasarus i vaidiya bigibigi raraitharɨ. Ko mbaŋake i vaidiya le warari laghɨye na ghen u ghataŋa vɨrɨ laghɨye. 26 Bigi reghava ghemi na ghime ghandalughawoghawoke i laghɨye moli kaerova i vakatha. Iya kaiwae thavala thɨ ri weime na thɨ ghaona e ghemi ma valɨkaiwanji thɨ lawawe, na tembe ŋgoreiyeva thavala thɨ ri e ghemi na thɨ mena e weime tembe ma valɨkaiwanji thɨ lawawe.’ ”
27 “Ravwenyevwenyeko i dagewe iŋa, ‘Ya naŋgo e ghen Bwebwe Eibraham, u variya Lasarus weŋgiya lo bodaboda inanji bwebwe ele ŋgolo, 28 kaiwae oghaghaŋgu theghelima inanjiwe, mbala ve vanuwovɨrɨŋgi na thiye mbala thava tembe thɨ menava e valɨvaŋgake iyake, vɨrɨ laghɨye inakewe.’ ”
29 “Eibraham i gonjoghawe iŋa, ‘Oghaghana kaiwanji, Mosese na Loi ghalɨŋae gharautu lenji buk mbe inanjiwe. Valɨkaiwanji thɨ vandeŋe na thɨ ghambu.’ ”
30 “Ravwenyevwenyeko i gonjoghawe iŋa, ‘Bwebwe Eibraham, iya u utuŋana ma valɨkaiwae ŋgoreiye! Ko iyemaeŋge thoŋgo mbe lolo regha vara i thuweiru e mare na i njogha weŋgi, amba ne valɨkaiwanji thɨ uturaŋgiya lenji tharɨ na thɨ roitete.’ ”
31 “Eibraham i dagewe iŋa, ‘Thoŋgo ma thɨ goru weya Mosese na Loi ghalɨŋae gharautu lenji utu, mane valɨkaiwanji tembe thɨ goruweva thoŋgo lolo regha tembe i thuweiruva e mare na ve utu weŋgi.’ ”