10
Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ theyaworo na theghewo
(Mak 3:13-19; Luk 6:12-16)
Jisas i kula vathavathaŋgiya gharaghambu theyaworo na theghewo na i giya mbaro weŋgi na valɨkaiwanji thɨ variye raŋgiyaŋgiya nyao raraitharɨ na thɨ thawariŋgiya gharɨgharɨ thɨ ghataŋa tomethi gida na ghambwera. Ghalɨŋae gharaghambɨ theyaworo na theghewoko thiyako: iviva, Saimon, idae regha Pita, na ghaghae Endru; Jemes Sebedi nariye na ghaghae Jon; Pilip na Batolomiu; Tomas na Matiu iye takis gharamban; Jemes Alipiyos nariye na Tadiyas; Saimon iye i mena e wabwi regha idanji Jilot na Judas Isakariyot, iye Jisas ghaliliva.
Jisas i variyeŋgiya theyaworo na theghewo
na thɨ kaiwo kaiwae
(Mak 6:7-13; Luk 9:1-6)
Jisas i variyeŋgiya gharɨgharɨke theyaworo na theghewoke thiyake. I giya vavurɨgheghe weŋgi, iŋa, “Thava ne hu wa thiye ma Jiu gharɨgharɨniye e lenji valɨvaŋga o Sameriya gharɨgharɨniye e ghambaghambanji. Ko, mbe hu wa eŋge weŋgiya sip raghaweghawe, thiye Isirel gharɨgharɨniye. Hu wa vou utu weŋgi, huŋa, ‘Loi le ghamba mbaro ghe mbaŋa maiyavara.’ Hu vamoruŋgiya ghambweghambwera, huŋa na ramaremare thɨ thuweiru, hu thawariŋgiya thɨ ghataŋa lepelo na hu variye raŋgiyaŋgiya nyao raraitharɨ. Kaero hu wo ma e modamodae, ko ghemieŋge hu wogiya bwaga ma e modamodae. Tha hu bigiya gol, silva o kopa mani e lemi vethe nasiye tɨne; 10 tha hu bigiya bigibigi ghanjinambo lemi loŋgaloŋgana kaiwae, tha hu liya ghamikwama ghayaboyabo yaŋgarava, o ghemi ghae, o lemi pwasike. Tha hu rerenuwaŋa bigi regha kaiwae, kaiwae rakakaiwo ghambaro iye ne thɨ njimbukiki.
11 “Mbaŋa ne hu ru e ghemba o ghemba nasiye regha, hu tamweya lolo thovuye regha e ghembana tɨne. Hu yaku weimi gheghada hu iteta ghembana iyana. 12 Mbaŋa ne hu ru e ŋgolo tɨne, huŋa ‘Loi i mwaewo weŋga.’ 13 Thoŋgo gharɨgharɨ e ŋgolona iyana thɨ warari kaiwami, lemi dage mwaewoko yakuyaku thovuye kaiwae i meghabana gheko. Ko thoŋgo ma thɨ warari kaiwami lemi dage mwaewona mbe ghemieŋge hu vaidiya ghathovuye na thiye nandere. 14 Thoŋgo gharɨgharɨ e ŋgoloko o e ghembako iyako ma thɨ kula vathaŋga o ma thɨ loŋweya lemi utuna, hu iteta ŋgolona o ghembana iyana na hu tagavughethu vugha e gheghemina. 15 Ya dage emunjoru e ghemi, mbaŋa Loi le ghatha ghambaŋa ne i giya vuyowo laghɨye weŋgiya Sodoma na Gomora ko iyemaeŋge laghɨye moli gharɨgharɨ ghembana iyana ne thɨ vaidi.
Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ ne thɨ vaidiya vuyowo
(Mak 13:9-13; Luk 21:12-17)
16 “Ya variyeŋga ŋgoreiya sip thɨ rakaru mbugha lavalavarɨ e tɨnenji. Ghemi mbe hu thimba ŋgoreiya mwata na mbe ghamithanavu i ghenenja ŋgoreiya bunebune. 17 Hu njimbukikiŋga ghamimberegha, kaiwae gharɨgharɨ vavana ne thiya laweŋga na thɨ vaŋguŋga vohu kot. Ne thɨ liya thiyo i vurɨgheghe na thɨ yabɨbɨŋgawe e lenji ŋgolo kururu tɨne. 18 Idaŋgu kaiwae ne thɨ vaŋguŋga na thɨ vaŋguraweŋga rambarombaro na kiŋ e maranji na hu utuŋa Toto Thovuye weŋgi na tembe ŋgoreiyeva thiye ma Jiu gharɨgharɨniye weŋgi. 19 Mbaŋa ne thɨ vaŋguŋga kot kaiwae, thava hu rerenuwaŋa ŋgoroŋga ne vohu utu na huŋa o ŋgoroŋga ne vohuŋa. Kaiwae ne e mbaŋako iyako the utu nuwamiya ne hu utuŋa Loi ne i woveŋga. 20 Kaiwae utuŋgina iya ne hu utuŋaŋgina ma ghamimberegha lemi utu, Ramami e buruburu ghamberegha Une ina e ghemi iya ne i utuna.
21 “Amaamala vavana ne thɨ vaŋgugiya oghaghanji weŋgiya rambarombaro na thɨ gaboŋgi, na gamagai oramanji ne thɨ vakatha ŋgoreiye weŋgiya lenji ŋgaŋga. Gamagai vavana ne thɨ ndeghereiye wanaŋgiya otatanji na oramanji na thɨ vaŋgugiya weŋgiya rambarombaro na thɨ gaboŋgi. 22 Idaŋgu kaiwae gharɨgharɨke wolaghɨye ne thɨ botewoyathuŋga, ko thela thoŋgo i vurɨgheghe na i ghataŋaghathɨ ne le ghambako Loi i vamora yawaliye. 23 Mbaŋa ne thɨ vakatha vuyowo weŋga e ghemba regha, hu vo na ma hu wava e ghemba regha. Ya dage emunjoru e ghemi, amba mane hu vakathavao ghamikaiwo Isirel e ghembaghembaniyeko wolaghɨye kaero Lolo Nariye i mena. 24 Ma ravavaona regha ne i kivwala le ravavaghare; ma rakakaiwo ne i kivwala ghagiyako. 25 I thovuye eŋge ravavaona i tabo na ŋgoreiya le ravavaghare na rakakaiwo ŋgoreiya ghagiya. Ŋgolo tanuwagae ghino, thoŋgo thɨ uno idaŋgu Bilɨsabul* Idae regha Seitan. ghemi lo ŋgoloko gharɨgharɨniye ghemi, ne thɨ rena ida raraitharɨ moli na ghemi idaidami.
Tha ra mararuŋgiya gharɨgharɨ ra mararu eŋge Loi
26 “Tha hu mararuŋgiya gharɨgharɨ, kaiwae budakaiya i rothuwele tene Loi i woraŋgiya e manjamanjala, na budakaiya e ghayaboyabo tene i tatethewo. 27 Budakai ya utuŋa weŋga e momouwo, hu utuŋa e manjamanjala; budakai ya vaŋaewiŋa weŋga hu utuŋa na ghalɨŋami laghɨye. 28 Tha hu mararuŋgiya gharɨgharɨ, mbene thɨ tagavamareŋge lolo riwae, ko ma valɨkaiwanji thɨ tagavamare lolo une. Hu mararu eŋge Loi, iye valɨkaiwae i vakowana lolo riwae na une Gehena. 29 Toeya gethɨra valɨkaiwae thɨ vamodo ma nanasiye manyiwo, ŋgoreiye? Ko iyemaeŋge mane manda i dobu e thelau vwatae na Ramanda ma i ghareghare. 30 Na ghemi mbe ŋgoreiyeva, umbalimina ndamwandamwae wolaghɨye kaero i vaonavao. 31 Iya kaiwae tha hu mararu. Ghemi hu laghɨye kivwalaŋgiya make nanasiye wolaghɨye.
32 “Thela thoŋgo i woraŋgiya gharɨgharɨ e maranji na iŋa iye woraghambu, ghino tembe ŋgoreiyeva, ne ya vakatha ŋgoreiye weya Bwebwe e buruburu. 33 Ko thela thoŋgo iŋa ma i ghareghareŋgo gharɨgharɨ e maranji, ghino tembe ŋgoreiyeva, ne yaŋa ma ya ghareghare Bwebwe e buruburu e marae.
Jisas ma i womena vanevane
ko i womena gaithɨ ghaghalithɨ
(Luk 12:51-53; 14:26-27)
34 “Thava lemi renuwaŋa huŋava ya mena e yambaneke na ya womena vanevane. Nandere. Ma ya womena vanevane, ko iyemaeŋge ya mena na mbala gaithɨ i yomara. 35 Ya mena na ya vakatha wabwi, ghɨmoru i ndeghereiyewana ramae, wevo i ndeghereiyewana tɨnae, na ghɨmoruko levo i ndeghereiyewana yawanyiye. 36 Ghɨmoru ghathɨghɨyaŋgi laghɨye moli, iye mbe le bodabodaŋgi. Mai 7:6 37 Thela i mwaewo laghɨye weŋgiya tɨnae na ramae na ma i mwaewo laghɨye weŋgo iye ma valɨkaiwae i tabo na woraghambu. Thela i mwaewo laghɨye weya nariye, ghɨmoru o wevo, na ma i mwaewo laghɨye weŋgo iye ma valɨkaiwae i tabo na woraghambu. 38 Thoŋgo thela ma i wo ghamberegha ghakros na i ghambuŋgo, iye ma valɨkaiwae i tabo na woraghambu. 39 Thela thoŋgo nuwaiya i vamora yawaliye, ne i thɨvai. Thela thoŋgo i vatomweya yawaliye ghino kaiwaŋgu, ne i vaidiya yawalɨ memeghabananiye.
Modamodanji
40 “Thela i kula vathaŋga, ŋgoreiya i kulavathaŋgo, na thela i kulavathaŋgo ŋgoreiya i kulavatha thela va i variyeŋgo. 41 Thela i kulavatha Loi ghalɨŋae gharautu, kaiwae iye Loi ghalɨŋae gharautu, ne i vaidiya modae ŋgoreiya Loi ghalɨŋae gharautu modae; na thela i kulavatha lolo ghathanavu thovuye kaiwae loloko iyako iye lolo thovuye, ne i vaidiya modae ŋgoreiya lolo ghathanavu thovuye modae. 42 Thela i thɨnɨgiya mbwa weya nanasiyeŋgike thiyake regha na i mun kaiwae iye woraghambu, ya dage emunjoru e ghemi, ne e modamodae.”

*10:25 Idae regha Seitan.

10:36 Mai 7:6