26
Thɨ tamweya kamwathɨ na thɨ yalaweya Jisas
(Mak 14:1-2; Luk 22:1-2; Jon 11:45-53)
Mbaŋa Jisas i utuvao utuutuko wolaghɨye, i dage weŋgiya gharaghambu, iŋa, “Kaero hu ghareghare, mbaŋa ma theghewo eŋge kaero Thaga Valaŋani ghambaŋa, na ne e mbaŋako iyako tɨne thɨ vaŋgugiya Lolo Nariye na thɨ ŋge e kros.”
E mbaŋako iyako ravowovowo laghɨlaghɨye na Jiu lenji randevivaŋgi thɨ mevathavatha ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva idae Kaiyapas ele ŋgolo na thɨ vona Jisas ghae ŋgoroŋga ne thɨŋa na thɨ yalawe thuwele na thɨ tagavamare. Thɨŋa, “Thava ra vakatha e thagake iyake tɨne, ne iwaeŋge gharɨgharɨ gharenji i muru na thɨ gaithɨ.”
Wevo eunda i varuvo Jisas e bunama
(Mak 14:3-9; Jon 12:1-8)
Jisas vamba i yaku Betani Saimon ele ŋgolo, iye va i ghataŋa lepelo. Wevo eunda i menawe, i thɨna bodɨla alabasita vwarara, bunama butiye thovuye na modae laghɨye inawe. Mbaŋa Jisas vamba i ghanɨŋga, i liŋgiya bunamama e umbaliye.
Ko mbaŋa gharaghambuko thɨ thuweya iyako gharenji i gaithɨ. Thɨŋa, “Buda kaiwae i vakowana bunamako? Thoŋgo ra vakuneŋa bunamako iyako ne ra vaidiya mani laghɨye na ra giya weŋgiya mbinyembinyeŋgu.”
10 Jisas i ghareghareya lenji renuwaŋako, amba i dage weŋgi, “Buda kaiwae hu liya wevoke ghautu? Vakatha thovuye moli iya me vakathake weŋgo. 11 Mbaŋake wolaghɨye ne weimiyaŋgiya mbinyembinyeŋgu ko ghino mane weiŋguyaŋgiya ghemi mbaŋake wolaghɨye. 12 Me ruvuya bunamake iyake e riwaŋgu. Iyako ŋgoreiye kaero me vivatha riwaŋgu beku kaiwae. 13 Ya dage emunjoru e ghemi, nevole thembaŋa thɨ vavaghareŋa Totoke Thovuye iyake e yambaneke laghɨye, budakaiya wevoke iyake me vakatha gharɨgharɨ ne thɨ utuŋa na thɨ renuwaŋakikiya elaghɨniye.”
Judas iŋa ne i vatomweya Jisas
(Mak 14:10-11; Luk 22:3-6)
14 Amba gharaghambuko theyaworo na theghewoko regha, idae Judas Isakariyot, i wa weŋgiya ravowovowo laghɨlaghɨye 15 na iŋa, “Ne hu wogiya budakai weŋgo thoŋgo ya vatomweya Jisas weŋga na hu yalawe?” Thɨ vaona silva gethɨyeto (30) na mbala thɨ giya modae. 16 E mbaŋako iyako na i voro Judas i tamwetamweya kamwathɨ, ŋgoroŋga ne iŋa na i vatomwe weŋgi na thɨ yalawe.
Jisas na gharaghambu thɨ vakatha Thaga Valaŋani
(Mak 14:12-21; Luk 22:7-13,21-23; Jon 13:21-30)
17 Mbaŋa iviva moli Bred ma weiye isɨt ghathaga ghambaŋa, gharaghambu thɨ menawe na thɨ vaito thɨŋa, “Nuwaniya wo wa e the valɨvaŋga na vo vivatharaweya Thaga Valaŋani ghanɨŋganiye kaiwan?”
18 I gonjogha weŋgi iŋa, “Hu wa vohu ru Jerusalem e tɨne, weya amala regha, na hu dagewe huŋa, ‘Ravavaghare iŋa: Wombaŋa maiyavara. Weiŋguyaŋgiya woraghambuke wo vakatha Thaga Valaŋani ghanɨŋganiye e len ŋgolona.’ ” 19 Gharaghambuma thɨ vakatha ŋgoreiya me dagema weŋgi na thɨ vivatharaweya Thaga Valaŋani ghanɨŋganiyewe.
20 Vama gougou amba Jisas weiyaŋgiya gharaghambuma theyaworo na theghewoma thiya yaku na thiya ghanɨŋga. 21 Ghanɨŋga e tɨne Jisas i dage weŋgi iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, regha ina e tɨnemike ne i vatomweŋgo.”
22 Gharenji i vɨrɨ laghɨye na thɨ dagewe, regha na regha iya i vaito iŋa, “Amalana, ma ghino ŋgoreiye, ae?”
23 Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Ghemina regha iya me wouta ghabredɨna weiŋgu e gaeba regha, iye ne i vatomweŋgo. 24 Lolo Nariye ne i mare ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, ko loloko iya ne i vatomweya Lolo Nariye ne i vaidiya vuyowae. I thovuye moliwa loloko iyako thoŋgo tɨnae ma va i ghambɨ eŋge.”
25 Amba Judas, iya ne i vatomweya Jisas, iŋa, “Ravavaghare, ma ghino ŋgoreiye, ae?”
Jisas i dagewe, iŋa, “Kaero mo utuŋa na len utuna emunjoru.”
Giya le ghanɨŋga
(Mak 14:22-26; Luk 22:14-20; 1Kor 11:23-25)
26 Mbaŋa thiya ghanɨŋga, Jisas i wo bred mbumbura, i vata ago weya Loi, i njiviyaviya na i giya weŋgiya gharaghambuma, na iŋa, “Hu wo na hu ghan. Iyake riwaŋgu.”
27 Amba i thɨna kom na tembe i vata ago weva Loi, i thɨnɨgiya weŋgi, na iŋa, “Taulaghɨna ghemi hu mun, 28 waenɨke iyake madɨbaŋgu iye i vaemunjoruŋa dagerawe togha. I voruraŋgi na mbala Loi i numotena gharɨgharɨ lemoyo lenji tharɨ. 29 Ya dage e ghemi, ma tene ya munɨva waenɨke iyake gheghada ne ya munɨva waen togha weiŋguyaŋgiya ghemi Bwebwe ele ghamba mbaro tɨne.”
30 Mbaŋa thɨ wothuvao wothu yaŋgara, thɨ rakaraŋgi na thɨ raka Olivɨ e ghanji Ou.
Pita iŋava mane i roro Jisas
(Mak 14:27-31; Luk 22:31-34; Jon 13:36-38)
31 Amba Jisas i dage weŋgi iŋa, “Gougouke noroke taulaghɨna ghemi ne hu vo iteteŋgo, kaiwae Buk Boboma iŋa, ‘Ne ya unɨgha sip ghanjiranjimbunjimbu na sip thɨ rakavo.’ Sak 13:7 32 Ko amba Loi ne i vakathaŋgo na ya thuweiru na e yawayawaliŋgu, ne ya viva e ghamwami Galili.”
33 Pita i gonjoghawe iŋa, “Othembe taulaghɨke ne thɨ rakavo, ghino mane ya voiteteŋge.”
34 Jisas i dagewe, iŋa, “Ya dage emunjoru e ghen, noroke gougou amba muyai kamkam i dage mbaŋaiwo, mbaŋato ne uŋa ma u ghareghareŋgo.”
35 Pita i dagewe iŋa, “Mane yaŋa ma ya ghareghareŋge, othembe thoŋgo ne ya mare weiŋgu ghen.” Gharaghambuko wolaghɨye thɨ gorereya.
Jisas ve naŋgo Getesemani
(Mak 14:32-42; Luk 22:39-46)
36 Jisas weiyaŋgiya gharaghambu thɨ wa e valɨvaŋga idae Getesemani, amba i dage weŋgi iŋa, “Huya yaku gheke, na ya wa na va naŋgo gheko.” 37 I vaŋguŋgiya Pita na Sebedi le ŋgaŋgama thenjighewoma. Ghare i vɨrɨ laghɨye moli. 38 Amba i dage weŋgi, iŋa, “Ghareŋgu i vɨrɨ laghɨye moli, mbalama i tagavamareŋgo. Hu yaku gheke na hu njaŋanjaŋa.”
39 I loŋga ghaova seiwo, i dipoumu e thelauko vwatae na i naŋgo iŋa, “Bwebwe, thoŋgo valɨkaiwae, u vakathaŋgo na vuyowoke ghandeghɨ iyake thava i mena weŋgo. Ko iyemaeŋge thava u vakatha ghino lo renuwaŋa, u vakatha eŋge ghen len renuwaŋa.”
40 Amba i njogha weŋgiya gharaghambuma thenjighetoma na i vaidiŋgi thiya ghena. I dage weya Pita, iŋa, “Ko ma valɨkaiwae hu njaŋanjaŋa lughawoghawo regha? 41 Hu njaŋanjaŋa na hu naŋgo, mbala ma hu ru tanathetha e tɨne. Ghare nuwaiya, ko ririwo i njavovo.”
42 Mbowo i wava mbaŋaiwoniye na ve naŋgo iŋa, “Bwebwe, thoŋgo len renuwaŋa ya muna vuyowoke ghakom iyake na ma valɨkaiwae i iteteŋgo, ko mbema u vakatha ŋgoreiye iya len renuwaŋana.”
43 Mbaŋa i njoghama, tembe i vaidiŋgiva thɨ ghenelaŋa, kaiwae mara ghenaghena i gaboŋgi. 44 I iteteŋgi na mbowo ve naŋgova mbaŋatoninji. I naŋgo na tembe ŋgoreiyeva me naŋgoma.
45 Mbowo i njogha weŋgiva gharaghambuma na i dage weŋgi iŋa, “Ko amba hu ghenaghena vara mbaŋake molao? Wo hu thuwe, mbaŋa kaero iko; e mbaŋake vara thɨ vaŋguraweya Lolo Nariye tharɨ gharavakatha e nɨmanji ghare. 46 Hu yondo na ra raka. Wo hu thuwe, loloma wolilivama maiyavara i menana!”
Thɨ yalawe Jisas
(Mak 14:43-50; Luk 22:47-53; Jon 18:3-12)
47 Jisas vamba i utuutu kaero Judas, gharaghambuma theyaworo na theghewoma regha, i vutha weiyaŋgiya wabwi laghɨye regha, thɨ mbanɨŋgiya gaithɨ ghaghalithɨ na umbwaumbwa uboubotu. Gharɨgharɨke thiyake, ravowovowo laghɨlaghɨye na Jiu lenji randeviva methɨ variyeŋgi. 48 Lilivama vama i giya nono weŋgi, iŋa, “The lolo ne ya vandamo, ee amalaghɨniye; hu yalawe.” 49 Judas i vamwandɨ weya Jisas na iŋa, “Ago laghɨye Ravavaghare!” Na i vandamo.
50 Jisas i dagewe, “Wou, budakai kaiwae mo menake u vakatha.” Gharɨgharɨma thɨ rakamena na thɨ yalawe.
51 Gharaghambuma regha i mwanagita le gaithɨ ghaghalithɨ e ghambae na i gothethe ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva le rakakaiwo regha yanawae. 52 Jisas i dagewe iŋa, “U woraweya len gaithɨna ghaghalithɨ e ghambae, kaiwae thela thoŋgo i gaithɨ e ghalithɨ ne thɨ unɨghɨ e ghalithɨ. 53 Ko ma hu ghareghare valɨkaiwaŋgu moli ya kula weya Bwebwe thalavu kaiwae na e mbaŋako iyako, i variyeŋgiya le nyao thovuthovuye ghanjiwabwi laghɨlaghɨye kaiwaŋgu? 54 Ko thoŋgo ya vakatha ŋgoreiyako mane i vaemunjoruŋa Buk Boboma le utu, iya i woraŋgiya budakaiya kaero i yomara e mbaŋake iyake.”
55 E mbaŋako iyako Jisas i dage weŋgiya wabwima iŋa, “Mouŋa eŋge rakaiva ghino iya mohu mbanɨŋgiya gaithɨ na ghaghalithɨ na umbwaumbwa uboubotu na hu mena hu yalaweŋgo? Mbaŋa regha na regha ya yaku e Ŋgolo Boboma tɨne na ya vavaghare, ma va hu yalaweŋgo. 56 Bigibigike wolaghɨye thiyake thɨ yomara na thɨ vaemunjoruŋa budakaiya Loi ghalɨŋae gharautu va thɨ rori Buk Boboma e tɨne.”
E mbaŋako iyako gharaghambu thɨ voiteteŋa.
Jisas i utu Jiu e lenji kot laghɨye
(Mak 14:53-65; Luk 22:54-55,63-71; Jon 18:13-14; 19:24)
57 Thiyema methɨ yalawe Jisas thɨ yovaŋgu Kaiyapas ele ŋgolo, iye ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva. Mbaro gharavavaghare na Jiu lenji randeviva vama thɨ mevathavatha gheko. 58 Pita i rereghamba weya Jisas, vambe ina bwagabwaga, ghaghad thɨ vutha ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva e ghayayao. Pita i ru e yayaoko tɨne na i yaku weiyaŋgiya ragatɨgatɨ. Nuwaiya i thuwe ne thɨ vakatha budakai weya Jisas.
59 Ravowovowo laghɨlaghɨye weinjiyaŋgiya Jiu lenji rambarombaro Jiu e lenji kot laghɨye tɨne, thɨ tamweŋgiya utu kwanɨkwan Jisas ghawonjowe kaiwae, mbala lenji rɨghe na thɨ unɨgha Jisas. 60 Ko iyemaeŋge ma thɨ ndevaidi mun, othembe rautu kwanɨkwan vavana thɨ mena thɨ utuŋaŋgiya lenji kwanɨŋgi.
Muyai amba thenjighewo thɨ mena, 61 na thɨŋa, “Amalake iyake iŋava valɨkaiwae ne i rakayathu Loi le Ŋgolo Boboma na mbaŋa thegheto e tɨne kaero i vatadɨva.”
62 Amba ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva i yondovirɨ na i dage weya Jisas iŋa, “Ko mane u gonjogha lenji utuko ghathɨthɨ? Ŋgoroŋga lenji utuko gharumwaru e ghen?” 63 Ko iyemaeŋge Jisas ma i ndeutu mun. Ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva i dagewe iŋa, “Loi e yawayawaliye e idae ya naŋgo e ghen na u dage weime, thoŋgo emunjoru ghen Mesaiya, Loi Nariye.”
64 Jisas i gonjoghawe iŋa, “Ŋgoreiye iya moŋana. Ko ya dage e ghemi, mbaŋa i menamenako ne hu thuwe Lolo Nariye, ne i yaku Loi Vurɨgheghe e une na i njama e ŋgalɨlɨko e buruburu.” Sam 110:1; Dan 7:13
65 Ravowovowo laghɨlaghɨye lenji randeviva i mwanathethe ghakwama ghatemuru kaiwae na iŋa, “I utuvatharɨ Loi kaiwae. Ma te nuwandaiyava gharɨgharɨ vavana thɨ utu kaiwae. Kaero mohu loŋweya le utuko, me utuvatharɨ weya Loi. 66 Ŋgoroŋga lemi renuwaŋa?”
Thɨ gonjoghawe thɨŋa, “Valɨkaiwae moliya i mare!”
67 Amba thɨ njoŋgovuna ghamwae na thɨ ŋge. Vavana thɨ tagaleva 68 na thɨŋa, “Mesaiya ghen? U dage weime thoŋgo Loi ghalɨŋae gharautu ghen, thela me ŋgeŋgeŋaŋgena.”
Pita iŋa ma i ghareghare Jisas
(Mak 14:66-72; Luk 22:54-62; Jon 18:15-18,25-27)
69 Pita vambe ina e yayaoko tɨne amba rakakaiwo eunda i menawe na i dagewe iŋa, “Ghen ŋgoreiye, vambe weinɨva Jisas rara Galili.”
70 Gharɨgharɨko taulaghɨ e maranji i roro iŋa, “Ma ya ghareghare budakaiya utuniye u utuutuna.”
71 Seiwo i loŋgaraŋgi ŋgoreiya yayaoko ghaghamba ru, rakakaiwo eunda i thuweya Pita i amba i dage weŋgiya gharɨgharɨko inanjiko gheko iŋa, “Amalake iyake va weiye Jisas rara Nasaret.”
72 Mbaŋaiwoniye Pita i roro iŋa ma i ghareghare Jisas. I tholo iŋa, “Ma ya ghareghare iya lolona iyana.”
73 Mbaŋa ma molao, gharɨgharɨma thiya ndeghathɨma gheko thɨ mena weya Pita na thɨŋa, “Mbema emunjoru Jisas ghauneko regha ghen, kaiwae ghalɨŋanɨna ghaŋgumi i woraŋgiya, ghen rara Galili.”
74 Pita i tholomundu iŋa, “Ya dage emunjoru. Loloko iyako ma ya ghareghare. Loi i lithɨ e ghino thoŋgo ma ya utuŋa emunjoru.”
E mbaŋako iyako kamkam i kula, 75 amba Pita i renuwaŋakiki Jisas ghalɨŋaema: “Amba muyai kamkam i kula; mbaŋato ne uŋa ma u ghareghareŋgo.”
Pita i raŋgi eto na ve randa laghɨye.

26:31 Sak 13:7

26:64 Sam 110:1; Dan 7:13