13
Jisas iŋa Ŋgolo Boboma ne i marakaraka
(Mat 24:1-2; Luk 21:5-6)
Mbaŋa Jisas i raŋgima e Ŋgolo Bobomako ghayayao tɨne gharaghambu regha i dagewe iŋa, “Ravavaghare, wo u thuweŋgiya ŋgoloŋgoloke laghɨlaghɨye na varɨvarɨke laghɨlaghɨye va thɨ vatadakowe! Mbema ghanjiyamoyamo i thovuye vara moli.”
Jisas i gonjoghawe iŋa, “Iya u thuweŋgiya ŋgoloŋgoloko laghɨlaghɨye thiyako, mavole varɨ regha i ndeghathɨ ele ghamba ndeghathɨ. Wolaghɨyeko nevole thɨ bigiyathuvao na iko.”
Mbaŋa le ghambako ghanono
(Luk 21:7-19)
Mbaŋa Jisas ve yaku Olivɨ e ghanji Ou, e Ŋgolo Boboma na valɨmbwa amba Pita, Jemes, Jon na Endru, mbe thiye eŋge, thɨ vaito thuwele thɨŋa, “U utugiya weime, thembaŋa vara na bigibigiko mo utuŋaŋgiko ne thɨ yomara? Na ghanjinono ne ŋgoroŋga i ghaŋgo?”
Jisas i dage weŋgi iŋa, “Hu njimbukiki wagiyaweŋga, tha lolo regha i yaroŋga. Kaiwae gharɨgharɨ i ghanagha ne thɨ mena e idaŋgu na thɨŋa, ‘Ghino Mesaiya!’ na ne thɨ yaroŋgiya gharɨgharɨ lemoyo. Nono reghava iyake. Ne hu loŋweŋgiya vanautuma lenji gaithɨ utuniye na toto gaithɨ kaiwae, ko hu ndemararu. Bigibigike ŋgoranjiyake ne thɨ yomara, ko iyemaeŋge mbaŋa le ghambako amba mane i mena. Vanautuma ne thɨ vegaithɨ weŋgi; rambarombaro ne thɨ vegaithɨ weŋgi. Nevole vunuvu na ragheragheghe lemoyo e yambaneke laghɨye. Vuyowoke thiyake ne thɨ yomara ŋgoreiya ŋgama i vwara ghatambwa na vɨrɨniye.”
“Ghemi tembe ghamimberegha hu njimbukiki. Ne thɨ yalaweŋga na thɨ vaŋguŋga na vohu kot. Ne vethɨ gaboŋga e lenji ŋgolo kururu tɨne; ne thɨ vakatha na hu ndeghathɨ rambarombaro na kiŋ e ghamwanji idaŋgu kaiwae na hu utuŋa weŋgiya Toto Thovuye. 10 Ko amba muyai yambaneke le ghambako wone lo gharɨgharɨ thɨ utuŋa Toto Thovuye e yambaneke laghɨye. 11 Na mbaŋa ne thɨ yalaweŋga na thɨ yovaŋguŋga kot kaiwae, gharemi ne i ndegaithɨ lemi utu kaiwae amba muyai kot ghambaŋa. Mbaŋa ne ghamimbaŋa utu, hu utuŋaŋgiya thedage iya ne i yomara e nuwamina. Kaiwae dageŋgina ne hu utuŋaŋgina ma ghanɨmbereghana ghalɨŋami; ne thɨ mena weya Nyao Boboma. 12 Amaamala vavana ne thɨ vatomweŋgiya oghaghanji na thɨ gaboŋgi, na gamagai oramanjiŋgi ne thɨ vakatha weŋgiya lenji ŋgaŋga ŋgoreiye. Gamagai vavana ne thɨ ndeghereiye wanaŋgiya otatanji na oramanji na thɨ vakathaŋgi na thɨ gaboŋgi. 13 Ghino kaiwaŋgu taulaghɨ ne thɨ botewoyathuŋga. Ko the lolo i ghataŋaghathɨ ghaghada ne le ghambako Loi i vamora yawaliye.”
Bigiko i ndeghathɨ ŋgoreiye ma valɨkaiwae i ndeghathɨwe
(Mat 24:15-28; Luk 21:20-24)
14 “Mbaŋa ne hu thuweya bigiko i vambɨghɨya Ŋgolo Boboma na i vakatha gharɨgharɨ thɨ roitetako,* Loi ghalɨŋae gharautu Daniyel va i utuutu loi vatavatad le ghamba vowo Antiyokas Epipeins ne i vatad e Ŋgolo Boboma tɨne Jerusalem — e theghathegha 168 B.C. Grik lenji loi laghɨye idae Jeus, va thɨ kururuwe (Dan 9:27; 11:31 na 12:11). Iyake Jisas va i vanuwovɨrɨŋgi ne e kamwathɨke iyake gharɨgharɨ thɨ vambɨghɨya Ŋgolo Bobomako. Buk Boboma gharaghareghare thɨ renuwaŋa govambwarako iyako va i yomara mbaŋa Rom thɨ rakamena thɨ tagarakaraka Jerusalem weiye Ŋgolo Boboma, theghathegha A.D. 70 e tɨne. Iyemaeŋge vavana thɨ renuwaŋa i utuutu Krais ghathɨghɨya kaiwae (2Tes 2:3-10; 1Jon 2:18,20), amba i menamenako, na vavana tembe thɨŋava i utuuta Jilot kaiwanji (Mak 3:18), iya thɨ vambɨghɨya Ŋgolo Bobomako — theghathegha A.D. 67-68. Kaiwae govambwara regha na regha mbaŋaviye iya lenji yomara — valɨkaiwae i vamboromboro iya ma utuŋaŋgiko na vavanava, na tembe ŋgoreiyeva amba muyai yambaneke le ghambako (ŋgoreiye rɨghethoru 24-25 lenji govambwara). na i ndeghathɨ ŋgoreiye ma valɨkaiwae i ndeghathɨwe.” (Ghemi buk iyake gharavavaona wo hu rerenuwaŋa ghaghadɨ nuwamina i rumwaruŋa utuke iyake!) “Mbaŋaniye thavala inanji Judiya thɨ vo weya e ououko rɨghenji. 15 Thoŋgo lolo regha ina ele ŋgolo vwatae ne i nderu ele ŋgolo tɨne, i wo le bigi regha na i yowo weiye. 16 Lolo regha ina e uma tɨne ne i ndenjogha ele ŋgolo na i liya ghakwama ghayaboyabo. 17 Ne e mbaŋaŋgiko thiyako ne i vuyowo laghɨye moli weŋgiya wanakau thiya marabo na wanakau weinjiyaŋgiya gamagai amba thɨ thuthu. 18 Hu naŋgo weya Loi na bigibigike thiyake ne thɨ ndeyomara mbaŋa njighɨnjighɨ ghambaŋa. 19 Vuyowo ne e mbaŋako iyako ne i laghɨye, i laghɨye moli. Na vuyowoko ŋgoranjiyako ma mbaŋa regha i yomara e yambaneke va i rikowe gheghada noroke, na ma tene ŋgoreiyeva mbaŋa muyai. 20 Thoŋgo ma Loi i wonjaniya mbaŋa le molamolao, mbala ma lolo regha i moru. Ko le tututhi gharɨgharɨniye kaiwae, Loi kaero i wonjoŋa vuyowo ghambaŋa le molamolao.”
21 “Thoŋgo lolo regha i dage e ghen, ‘Wo u thuwe, Mesaiya maiya!’ o ‘Wo u thuwe, maiyako!’, ne u ndeloŋweghathɨ. 22 Kaiwae Mesaiya kwanɨkwan na Loi ghalɨŋae gharautu kwanɨkwan ne thɨ rakaraŋgi. Ne thɨ vakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele, na thɨ wo gharɨgharɨ nuwanji na thɨ munje tembe thɨ wova Loi le tututhi gharɨgharɨniye nuwanji. 23 Hu njimbukikiŋga! Kaero ma utuveŋga bigibigike wolaghɨye amba muyai thɨ yomara.”
Lolo Nariye le yomara
(Mat 24:29-31; Luk 21:25-28)
24 “Ko iyemaeŋge ne e mbaŋako thiyako, vuyowoko e ghereiye varae mara ne i momouwo, manjala mane i mbɨle, 25 ghɨtara ne thɨ dobu na buruburu matemate ne thɨ nyivɨvao. 26 Amba Lolo Nariye i yomara na thɨ thuwe. Ne i njama e ŋgalɨlɨko weiye vurɨgheghe laghɨye na vwenyevwenye. Dan 7:13 27 Ne i variyeŋgiya le nyao thovuthovuye e yambaneke ghadidiye gethɨvarɨ na thɨ vaŋguvathavathaŋgiya le tututhi gharɨgharɨniye e yambaneke mbothiye regha gheghada valɨmbothiye.”
Vavaghare i mena e umbwa fig
(Mat 24:32-35; Luk 21:29-33)
28 “Umbwa fig i woveŋga goghaimba thovuye. Mbaŋa yaŋgayaŋga amba ma thɨ vurɨgheghe na ndamwandamwa togha thɨ thalavwara u ghareghareya thuwai ghambaŋa kaero ma bwagabwaga. 29 Tembe ŋgoreiyeva, mbaŋa ne hu thuweŋgiya bigibigike thiyake thɨ yoyomara ne hu ghareghare le njoghama ghambaŋa kaero ma bwagabwaga, maiyavara. 30 Ya dage emunjoru e ghemi, thake iyake mamba ne thiya marevao ghaghad bigibigike wolaghɨye thiyake thɨ yomara. 31 Buruburu na yambane ne thɨko, ko ghalɨŋaŋguke mane iko.”
Ma lolo regha i ghareghare thembaŋa na thelughawoghawo
(Mat 24:36-44)
32 “Ko iyemaeŋge ma lolo regha i ghareghare thembaŋa o the lughawoghawo vara Lolo Nariye ne i menawe. Buruburu nyaoniye thovuthovuye ma thɨ ghareghare na mbe ŋgoreiyeva Loi Nariye; ko mbe Ramae ghamberegha eŋge i ghareghare ne thembaŋa. 33 Hu njimbukikiŋga na hu njaŋanjaŋa, kaiwae ma hu ghareghare thembaŋa ne i menawe. 34 Ne ŋgoreiya lolo regha i iteta le ŋgolo na i wa ve ghɨnagha. I bigiraweŋgiya le rakakaiwo na thɨ njimbukiki. Regha na regha mbe ghakaiwo amba i dage weya thɨnɨmba gharanjimbunjimbu na i njaŋanjaŋa le njoghama kaiwae. 35 Iya kaiwae hu njaŋanja, kaiwae ma hu ghareghare thembaŋa ŋgolo tanuwaga, ne i vutha — ne yeghɨyeghɨyenja, o gougou mborowa, o kamkam i dagedage, o varae i maremuyaghɨ. 36 Thoŋgo i vutha vararaŋga, ne i ndevaidiŋga hu ghenelaŋa. 37 Budakaiya ya utuveŋga tembe ŋgoreiyeva ya utuveŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye: Hu njaŋanjaŋa!”

*13:14 Loi ghalɨŋae gharautu Daniyel va i utuutu loi vatavatad le ghamba vowo Antiyokas Epipeins ne i vatad e Ŋgolo Boboma tɨne Jerusalem — e theghathegha 168 B.C. Grik lenji loi laghɨye idae Jeus, va thɨ kururuwe (Dan 9:27; 11:31 na 12:11). Iyake Jisas va i vanuwovɨrɨŋgi ne e kamwathɨke iyake gharɨgharɨ thɨ vambɨghɨya Ŋgolo Bobomako. Buk Boboma gharaghareghare thɨ renuwaŋa govambwarako iyako va i yomara mbaŋa Rom thɨ rakamena thɨ tagarakaraka Jerusalem weiye Ŋgolo Boboma, theghathegha A.D. 70 e tɨne. Iyemaeŋge vavana thɨ renuwaŋa i utuutu Krais ghathɨghɨya kaiwae (2Tes 2:3-10; 1Jon 2:18,20), amba i menamenako, na vavana tembe thɨŋava i utuuta Jilot kaiwanji (Mak 3:18), iya thɨ vambɨghɨya Ŋgolo Bobomako — theghathegha A.D. 67-68. Kaiwae govambwara regha na regha mbaŋaviye iya lenji yomara — valɨkaiwae i vamboromboro iya ma utuŋaŋgiko na vavanava, na tembe ŋgoreiyeva amba muyai yambaneke le ghambako (ŋgoreiye rɨghethoru 24-25 lenji govambwara).

13:26 Dan 7:13