25
Paulus iyoon ila Festus mata
Festus to gavana paghu to Yudea, ila ivot ndug Sisarea, ve ipamundigin uraat toni. Ineep tonowe irau mboŋ tol, ghoro izala pa Yerusalem. Yes daba to watooŋrau yesŋa ndolmana pida to Yuda tila to Festus, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Paulus, ve tighason Festus ariaŋa tighaze: “Vena, irau uul ghei, ve ugham Paulus imuul iza inim Yerusalem?” Tighasoni tovene pasa, yes timbua saveeŋ tighaze tirabi imaat izi ataam luvuŋa.
Eemoghon Festus ipamuul aliŋadi ighaze: “Paulus, tikisi ineep izi ndug Sisarea. Ve you, mala maau pale nazila. Ighaze yam aghita aghaze ye igham sosor, ghoro daba tiam pida timundig toman ghou, ve yeiŋa nizila. Leso tipayoonda pa savsaveeŋ izi tonowe.”
Festus ineep toman yes Yuda izi Yerusalem irau mboŋ liim ve tol ma saaŋgul ma venen, ghoro imundig ve imuul izila ndug Sisarea. Mboŋ ndugizau, ghoro ila mbole izi ila ndug to gharatooŋ saveeŋ, ve imbaaŋ ila ighaze tigham Paulus inim. Paulus inim ivot, ghoro yes Yuda to tineep Yerusalem ve tizi tinim, tiyoon luvutini, ve tiŋgal saveeŋ naol pani. Tighaze ye ighamgham ŋgar samsamia kat. Eemoghon ledi mbeb eta to ipalot saveeŋ todi ve ipatooŋa ighaze nene onoon ne maau. Tisaav sorok.
Tisavsaav le isob, ghoro Paulus ana ipamuul saveeŋ todi ighaze: “You namalaaŋ pa tutuuŋ eta to yes Yuda maau, ve nagham sosor eta pa Rumai Tiina maau. Ve kinik tiina to Rom paam, nagham sosor eta pani maau.” Mbaŋ 24:12, 28:17
Festus ighaze igham yes Yuda lolodi poia. Tovenen ighason Paulus ighaze: “Vena, irau uzala Yerusalem, ve nalooŋ saveeŋ tonene muul izi tonowe?”
10 Eemoghon Paulus ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Yom to kinik tiina to Rom ighur ghom pa uraat to gharatooŋ saveeŋ. Tauto aazne, nayoon ila matam izi ndug tonene, leso ugharaat saveeŋ tiou. Ve yom uwatag wa: You nagham sosor eta pa yes Yuda maau. 11 Eemoghon ighaze ughita ghou ughaze nagham sosor tiina eta irau to namaat pani, ghoro urab ghou namaat! You namatughez pa atia tiou maau. Eemoghon ighaze saveeŋ ŋgaliiŋ to tigham payou ne onoon maau, nene ŋgeu eta irau ighur ghou nala nimadi ne maau. Poia. Venen, you naghaze nala naghita kinik tiina to Rom, leso ilooŋ saveeŋ tiou.”
12 Festus ilooŋ saveeŋ tonene, ve yesŋa ndiran ŋgara toni pida tiwasavon di pani. Le isob, ghoro isaav pa Paulus ighaze: “Yom ughaze kinik tiina to Rom ilooŋ saveeŋ tiom. Poia. Pale ula ughita.”
Festus ipaesia Paulus saveeŋ toni pa Kinik Agripa
13 Festus, ye gavana paghu. Tovenen mboŋ pida inim ila, ghoro kinik Agripa yesuru livu Benis tila tivot Sisarea tighaze tighita. 14 Yesuru tineep mala ris izi Sisarea, tovenen Festus ipaesia Paulus saveeŋ toni pa Agripa ighaze: “Ŋgeu eez, Feliks ighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ ve inepneep sone. Iza Paulus. 15 Sawa to nazala Yerusalem, yes daba to watooŋrau toman yes ŋginiiŋa to yes Yuda tinim tighita ghou, ve tiŋgal saveeŋ naol pani. Ve tighason ghou ariaŋa tighaze natiir saveeŋ toni, ve naghur atia pani. 16 Eemoghon you napamuul aliŋadi naghaze: ‘Yei Roma gabuamai tovene maau. Irau nighur tamtoghon eta ila koia nimadi sorok ne maau. Ighaze tamtoghon pida tiŋgal saveeŋ pa ŋgeu eta, ye yesŋa yes to tiŋgal saveeŋ pani, irau tilup di ila ndug ee moghon, ve nighur soso pa ŋgeu tonenen, leso ipoon tau pa saveeŋ todi.’
17 “Nasaav padi tovene, ve muri ghoro, yeiŋa ndiran tonowen nizi ninim Sisarea. Ninim nivot ve nanamnaam maau. Mboŋ ndugizau, ghoro yeiŋa nila ve mboleg izi ila inag to gharatooŋ saveeŋ, ve nambaaŋ ila pa Paulus ve inim. 18 Yes to tipayoonda pa savsaveeŋ, timundig tiyoon ve tivotia sosor toni. You naghaze pa tisavia sosor tiina eta. 19 Eemoghon maau. Yesŋa tiwazoran di pa suŋuuŋ todi ŋgara, ve ŋgeu eez to imaat ila wa, iza Yesu. Paulus isaav ariaŋa ighaze ŋgeu tonowen ineep mata iyaryaar. 20 Nalooŋ saveeŋ todi le nakankaan. Nagham ŋgar naghaze: ‘Pale naghazooŋ pa saveeŋ tonene pughu vena?’ Tovenen naghason Paulus naghaze: ‘Vena, irau uzala Yerusalem, ve nalooŋ saveeŋ tonene muul izi tonowe?’ 21 Eemoghon ye iyok maau. Ighason ghou ariaŋa ighaze ila Rom, ve kinik tiina itiir saveeŋ toni. Ve ighason paam ighaze yes ndaaba tiŋgin poiani le ila ivot tonowe. Tovenen you nasaav pa yes ndaaba naghaze tikisi ineep to sualen le irau nandeeŋ ataam eta, ghoro naghuri ila to kinik tiina to Rom.”
22 Kinik Agripa ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Festus ighaze: “You naghaze taug nalooŋ ŋgeu tonowen saveeŋ toni paam.”
Festus isaav pani ighaze: “Poia. Bozo, ghoro ulooŋa.”
Paulus iyoon ila kinik Agripa mata
23 Mboŋ ndugizau, ghoro kinik Agripa yesuru livu Benis tila toman yes ndolman to ndug ve yes daba to yes ndaaba, ve tilooŋ tila ruum lolo to lupuuŋ, ve tilup di tonowe. Tigham mogheraaŋ pida pa tipakur Agripa yesuru Benis le isob, ghoro Festus imbaaŋ ila ighaze tigham Paulus inim. Lu 21:12+
24 Paulus inim ivot, ve Festus isaav ighaze: “Kinik Agripa, ve yam asob to anim aneep toman ghei ne, aghita ŋgeu tonene! Yes Yuda tisob tighason ghou pani izi Yerusalem ve sualen paam. Ve azedi iyaryaaŋ pa bobaaŋ tighaze ye ineep malep. Narabi imaat. Mbaŋ 22:22
25 Eemoghon nalooŋ saveeŋ toni, ve naghita naghaze ye igham sosor tiina eta irau to tarabi imaat ne maau. Ve ye tau ighason ghou ighaze ila ighita kinik tiina to Rom, leso itiir saveeŋ toni. Tovenen you nayok pa aliŋa, ve pale naghuri ila. 26 Eemoghon nakankaan pa sa saveeŋ to pale nambooda ila rau inim paesiiŋ pani, leso tiina toit ighazooŋ pa saveeŋ toni pughu. Kinik Agripa, pughu tonene to naghami inim iyoon ila yom toman tamtoghon tisob tonene matamim. Naghaze tasob talooŋ saveeŋ toni le isob, ghoro yam auul ghou pa ŋgar pida, ve nambooda ila rau. 27 Pasa, ŋgar tiou tovene: Ighaze ŋgeu eta ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve taghuri ila to kinik tiina to Rom, ye irau ila toman rau eta to ipaesia sosor toni, ghoro poia. Ighaze paesiiŋ eta maau, ve taghur sorokini ila, nene ŋgar to borouŋa.”