21
Tutuuŋ pida to iŋarua yes mbesooŋa ve daba todi
Maaron iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Nene tutuuŋ pida to naghaze usavia pa yes Israela. Leso ipatooŋ di pa sa ŋgar to pale titaghoni.
“Ighaze ughol Hibru taamdi eta inim lem mbesooŋa, ye pale imbees payom irau ndaman liim ve eez. Ve ighaze ndaman inim liim ve ru, ghoro upuli ila. Ve upoi pa lem atia malep. Pasa uraat toni, tauto iyat mulin yaam to yom ugholi pani. Ighaze muuŋ ye ivai maau, ve yom ugholi inim lem, sawa to ighaze upuli ila, ghoro upul eŋgeni ila. Ve ighaze muuŋ ye ivai, ve yom ughol yesuru azuwa tinim lem, upul yesuru tila. Ve ighaze mbesooŋa eta daba toni igham liva eta pani inim azuwa, ve liva tonenen ipoop, sawa to ighaze mbesooŋa tamoot uraat toni isob, nene pale eŋgeni ila. Azuwa toman ndinatu pale tineep toman daba toni. Eemoghon ighaze mbesooŋa tonenen isaav ghazooŋa ighaze: ‘You lolog pa daba tiou, azuwag, ve ndinatug. Irau napul di tineep, ve eŋgengou nala ne maau.’ Nene pale daba toni ighami ve yesuru tila tivot Maaron nagho ila ndug to tisuŋsuŋ pani, ve ipaak mbesooŋa tonenen taliŋa ila ataam, ma ataam avo dige. Ghoro igham kiruuŋ, ve irab purusan mbesooŋa tonenen taliŋa. Leso inim ghilalooŋ pani ighaze muri, ye irau ipul uraat maau. Pale ineep toman daba toni, le irau sawa toni to mateeŋ.
Tutuuŋ pida to iŋarua ndiliva mbesooŋa ve daba todi
“Ighaze tamoot eta igholia natu liva ila pa ŋgeu ite inim mbesooŋa pani, nene liva tonowen pale ineep toman ŋgeu tonenen. Ighaze muri daba toni ighaze ipuli ila, ye irau itaghon ŋgar to tighamgham pa yes mbesooŋa nditamoot ne maau. Ighaze ŋgeu to igham liva tonenen inim le ne, lolo pani muul maau, ye irau igholia ila ndug ite paam maau. Ye irau igholia imuul ila to liva tonenen tau siŋ toni. Pasa, saveeŋ mbuaaŋ toni toman liva tonenen, ye itaghoni maau. Ighaze ŋgeu tonowen igham liva tonenen pa natu eta, ye irau igham poiani inimale ye tau natu liva. 10 Ve ighaze ŋgeu tonowen ivai liva tonenen, ve muri ivai liva ite paam, ye irau mata iŋgal liva to ighami muuŋ ne pa a aniiŋ, ve le oliŋa, ve yesuru tilup di pa ghenooŋ paam. Ipuli ineep sorok malep. 1Kor 7:3+
11 Ighaze ye itaghon ŋgar tol tonene maau, ye irau ipul liva tonenen ila. Ve irau ipoi pa le atia maau.
Atia to yes to tiwaghamun tamtoghon
12 “Ighaze tamtoghon eta irab ita ite imaat, yam arabi imaat paam. Mbnp 9:6
13 Eemoghon ighaze ye iwaat rabuuŋi maau, yam arabi malep. Pasa, you Maaron to napul pataŋani tonenen ivot. Tamtoghon tovene irau ighau ila pa ndug pida to yoŋgaaŋ to muri pale napatooŋ di payam, leso ineep pooi. 14 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ate yabyab pa ita ite, ve iwaat rabuuŋi ve imaat, ve muri ighau ila pa artaal pughu, leso artaal ndamo pani ve ineep pooi, yam aghurghuri malep. Ala asasaara ivot ila pumuri, ve arabi imaat.
15 “Ighaze tamtoghon eta irab tama ma tina, arabi imaat.
16 “Ve ighaze ŋgeu eta ikis tamtoghon ite, ve igholia ila to tamtoghon ite paam, ma tau ikisi inim le mbesooŋa, arabi imaat. Mbnp 37:28; 1Tim 1:10
17 “Ighaze tamtoghon eta ate yabyab pa tama ma tina, ve ipiyaav saveeŋ samia padi, arabi imaat. Mt 15:4; Mk 7:10
18-19 “Ighaze nditamoot ru tiparab, ve eez irab katin ita ite pa yaam ma nima, le tini isami kat. Eemoghon imaat maau. Inim narape moghon. Ŋgeu to irabi, pale ighol ita ite tonenen pa sawa to ye inim narape ve irau igham uraat maau. Ve ye irau iŋgini ve imbees pani le tini poia muul. Ighaze ita ite tonenen ikis titi ve tau imundig ilaagh, ghoro isob. Sosor toni, ye igharaata wa.
20 “Ighaze tamtoghon eta ilos mbesooŋa toni tamoot ma liva eta pa ai, ve mbesooŋa toni imaat pataghaaŋ, yam aghur atia pa tamtoghon tonenen. 21 Eemoghon ighaze mbesooŋa toni imaat rikia maau, ve ineep mboŋ eez ma ru, ghoro imaat, yam aghur atia pani malep. Pasa mbesooŋa tonowen, ye ineep ila daba toni tonenen nima.
22 “Ighaze liva eta apo, ve sawa toni to popaaŋ sone. Ve ighaze nditamoot pida tiparab, ve todi eta ipiyaav nima le irab sorokin liva tonenen, ve muri ipoop le natu imazug, ve ye tau poia. Nene pale atia piiz to azuwa toman yes pooza tighuri pa ŋgeu tonenen, ye irau igholi.
23 “Eemoghon ighaze liva to apo igham samia, yam irau aghur atia pa ŋgeu tonenen itaghon sosor to ye ighami. Tovenen ighaze ye irab liva tonenen imaat, yam arab ŋgeu tonenen imaat paam. 24 Ve ighaze iwaghamun mata, yam awaghamun ŋgeu tonenen mata. Ve ighaze iwaghamun livo, ma nima, ma aghe, yam paam agham ŋgar raraate moghon pani. Mt 5:38
25 Ve ighaze ye itun liva tonenen pa yab, yam anamim atun ŋgeu tonenen paam. Ve ighaze imbuti, ma irabi le tini imburmburtaaŋ, ataghon ŋgar raraate moghon pa ŋgeu tonenen.
26-27 “Ighaze ŋgeu eta irab mbesooŋa toni tamoot ma liva eta le mata isami, ma livo ipol, ye irau ipuli ila. Irau inim mbesooŋa pani muul maau. Nene ataam to ŋgeu tonenen igharaat sosor toni.
Tutuuŋ to iŋarua ŋgai taudi
28 “Ighaze makau tamoot eta iŋgal tamoot ma liva eta pa ndooŋa le imaat, yam arab makau tonenen paam pa yaam le imaat. Eemoghon aghani malep. Ve aghita makau tama aghaze ye inim pughu pa pataŋani tonenen malep. 29 Eemoghon ighaze makau eta moghon moghon iŋgalŋgal tamtoghon pa ndooŋa, ve makau tama iwatagi wa. Eemoghon ye iŋgin poian makau toni maau, ve igham tovene muul pa tamtoghon eta, yam arab makau tonenen pa yaam le imaat. Ve makau tama paam, arabi imaat. 30 Eemoghon ighaze ye to imaat ne ndita lolodi isamin makau tama, ve tiyok pani pa igharaat sosor toni, nene atia piiz to tighuri pani, ye irau igholi. Leso igham mulin tau, ve imaat sob. 31 Ighaze makau eta iwaghamun pain kainaŋen ma liva kainaŋen eta, yam ataghon ŋgar raraate moghon. 32 Ve ighaze makau tamoot eta iŋgal mbesooŋa tamoot ma liva eta pa ndooŋa, makau tama irau ighol yaam silva tamoot ee saaŋgul (30) * Yaam silva to saveeŋ waaro tonene isavia ne, iza ‘sekel.’ Sekel eez, nene inimale 12 Kina. Tovenen 30 sekel, nene inimale 360 Kina ma venen.
ila pa daba to mbesooŋa tonenen. Ve yam irau arab makau tonenen pa yaam le imaat.
33-34 “Ighaze ŋgeu eta itai puura ve ipoona maau, ma ireu mbeb to tipoon saambu avo pani, ve ighaze makau ma esele eta itap izila le imaat, nene ŋgeu tonenen irau igharaat ŋgai tama. Ve ŋgai pale ineep ve inim ye to igham sosor ne le. 35 Ighaze makau to ŋgeu eta iwaghamun makau to ita ite eta ve imaat, ndiran ru tonenen irau tigholia makau to poia ne, ve tivalag yaama. Ve makau to imaat, nene yesuru irau tipaal balagini inim ru, ve pida ila to ŋgeu eez, ve pida ila to ita ite. 36 Eemoghon ighaze makau tonenen moghon moghon ighamgham tovene, ve makau tama iŋgin poiani maau, ve igham tovene muul, ye pale irabolin makau to imaat ne, pa toni eta to raraate, ve makau maate tonenen ineep inim a.

*21:32: Yaam silva to saveeŋ waaro tonene isavia ne, iza ‘sekel.’ Sekel eez, nene inimale 12 Kina. Tovenen 30 sekel, nene inimale 360 Kina ma venen.