15
15:1-35
(15:1-21) Juda Yombo Karasi Kuru Mondoringi Yombomanga Ye Awilima Jerusalleme Maku Tokole, (15:22-29) Juda Yombo Naa Moloringi Yombo-Lupa Karasi Kuru Mondoringi Yomboma Seko Molonge Mele Ningu Panjiku Pepá Toko Mundoringi Kinia (15:30-35) Ononga Jerusalleme Maku Ye Awili Pokore Pepámo Kolea-Awili Andiyoko Mengo Pungu Kambu Toringi Semanemo
Juda ye mare kolea Judia disiriki molko kolea-awili Andiyoko maniando ongole Karasi pilku moloringi yombo-lupama ungu-mane siku moloringi. Onone ninguli: “Karasinga ungumu manjiku pilielemele manda naa sembá. Onone Mosisinga ungu-manemo pilku yemanga kangi se kopisiku makaye seko wendo naa língi liemu mindili nolemolá aulkana wendo ongo molko kondonge pungí aulkamo Pulu Yemone naa lipa tapondomba.” niringi. Aku niringimunga Pollo Banapasitolone ono-kinia angelema ningu irinale seringi. Akumunga Karasinga yombomane Pollo Banapasitolo kinia Karasinga ye mare kinia “Ono kolea-awili Jerusalleme pungu Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia ⸤Karasinga yombo talape moloringimanga⸥ tapu-yema kinia pungu kanoko, i irinale sekemolomonga ningu sumbi sindangi pungu mangili-paa.” ningu liku mundoringi.
Karasinga yombo talape Andiyoko taonona moloringimane “Ono paa.” ningu mundoringi kinia Jerusalleme pungíndu kolea Ponisia poropinji kinia kolea Sameria poropinji kinia pungu, u kolea lupa lupama semane peangamo toko siliku andoringili kinia Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringi yomboma konopu topele toko Pulu Yemonga ungumu pilku liltingi mele semanemo toko siliku puringi. Karasinga yombo semanemo pilieringimane paa konopu siringi. Jerusalleme kamu sukundu puringi kinia Karasinga yomboma kinia, ononga tapu-yema kinia, Yesusini lipa mundorumu yema kinia onone “Papu okomele.” niringi. Kanu-kinia Pollo Banapasitolone Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia seringili mele pali semane toko siringili.
Kanu-kinia Parisi ye Karasinga ungumu pilku kuru mondoringi yema ola gilkuli ninguli: “Juda yombo naa molemele yombo-lupamane ‘Yesusi Karasinga yomboma molamili.’ ningu yemanga kangi se kopisiku liku makapu seko, Mosisinga ungu-manema pali pilku liku sengena panjiku sangi.” niringi.
Kanu-kinia Yesusini lipa mundorumu yema kinia tapu-yema kinia ‘I ungu wendo okomomo lipu sumbi siemili.’ ningu maku toringi. Ono ungu awisili angelema ningu moloringi kinia Pita ola gilipa onondo nimbale: “Ango-keme, ono u ulu se wendo orumu mele pilku molemele. Pulu Yemone ono molemelemanga na nimba taltopa, “Karasinga semane peangamo Juda yombo naa molemele yombo-lupama pilku kuru mondoringi nu pungu toko si-pu.” nirimu. Pulu Yemone yombomanga konopuma pali kanolemo Pulu Yemone kanu yombo-lupama konopu topele toko yunga ungumu pilku kuru mondoringi kinia kanopale ‘Aku sekemelemonga na konopu peanga pekemo mele Juda yomboma kanangi.’ nimba Mini Kake Sélimu, u olio Juda yomboma sirimu mele, kiniá ono yombo-lupama aku sipa sirimu. Yuni ono yombo-lupama ulu se lupa sepa, olio Juda yomboma ulu se lupa sepa, naa serimu. Ono ‘Yunga ungumu sika ungumu.’ ningu kuru mondoringi kinia ‘Ononga konopuma kake sepili.’ nirimu.
10 “Akumunga kiniá ono nanga ungumu pilku molemele Juda yema, onone “Yombo-lupama aku siku sangi.” nikimilimu nambi semu-na ‘Pulu Yemo olio kinia mumindili kolomba molo mólonje.’ ningu aku siku nikimiliye? U olionga anda-kolepalima kinia olio umbuna manda naa merimulu umbunamo kinia onone i yombo-lupa Yesusinga lombili andoli yombo molemelema nambi semu-na ‘meangi.’ nikimiliye? Pulu Yemone olio Juda yombomane “Samili.” nimba ungu-mane sirimuma Mosisini pilipa yando nimba sirimu ungu-manema semolondo perelemolo aku unguma “Yombo-lupamane sangi.” nikimilimu paa manda naa sekemo. 11 Aku siku paa naa niengi, mólo! Olio pilielemolo mele i-sipa: Ye-Awili Yesusini kanu yombo-lupama we kondo kolopa lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba mele olio Juda yomboma kepe aku sipala we kondo kolopa lipa tapondolemo. ⸤Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili manda selu sipu molomolo aulka se lupa paa mólo.⸥” nimba Pitane aku sipa nirimu.
12 Kanu-kinia Banapas kinia Pollotolone Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia kolea lupamanga andoko ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondoloma seringili mele semane toko siringili kinia maku toringi yomboma pali ungu naa ningu we pilku moloringi. 13 Olone semane toko pora siringili kinia Jemisini nimbale: “Ango-keme, na ungu se niembo piliaa. 14 Pulu Yemone yombo-lupamanga ‘Mare nanga yomboma molangi kene lipu tapondambo.’ nimba molemo mele u kumbi lepa lipa ora sirimu mele Saimono Pitane ono nimba simu. 15 Nimba simu kanu mele kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane u ungu ningu bokuna toringi mele kinia, selu-sipa. Aku bokuna toringi molemo mele i-sipa:
16 ‘Pulu Ye Awilimuni ungu-iku se topa nimbale:
“Na pe kelepo yando ombole,
ye nokoli kingi Depitinga ulka toko sikisinderingimu
kelepo ombo takombo.
Ulka mélema kiri lierimuma kondenga lipu
u gilierimu mele kelepo takombo.
17 Akumunga, yombo-lupama pali
Pulu Ye Awilimu andoko koronge.
‘Nanga yomboma.’ nimbu, nimbu taltorundu yomboma
na andoko koronge.”
18 nimba koronga-u i unguma
nimba para sirimu Pulu Ye Awilimu yuni
aku sipa nikimu.’
nimba bokuna aku sipa nimba molemo.
19 “Akumunga, nanga konopumuni pilkiru mele i-sipa: ‘Yombo-lupa konopu topele toko ‘Pulu Yemo pilipu molamili.’ ningí yomboma mindili lipu simulú kinia manda naa sembá.’ konopu lekero. 20 Aku ulumu mundupu kelepo ulu se lupa samili konopu lekero mele i-sipa: ‘Pepá se topo mundupuli i-sipu niemili:
‘Mélema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” ninguli
popo toko kere-langi kalko silimili kere-langima
‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo,
wa ulu-kirinale naa seko,
kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu
nomi kolomongo naa sengema naa nongo,
mélemanga meme naa nangi.’
nimbu pepá tamili.’ konopu lekero. 21 ‘Mosisini Pulu Yemone sirimu ungu-manema nimba sirimuma koleamanga pali paa koronga-u ningu siringi mele yandopa yandopa kiniá kepe ningu silimili, alieli Juda yombomane Sambate walemanga pali koro molko Pulu Yemonga ungumu maku toko pilielemele ulkamanga kanu unguma Mosisini torumu bokumanga kambu tolemele ⸤pilielemele kinia i yombo-lupa Karasinga yombo molemelemane ‘naa sangi.’ nikiru mele pea maku toko pilkuli naa senge⸥ kene aku siku ‘naa sangi.’ nimbu pepá topo siemili.’ konopu lekero.” nirimu.
Aku nirimu kinia onone “E.” niringi.
15:22,29,30-35
(Imbimu inia yakondo 15:1-35 molemo)
22 Kanu-kinia Yesusini lipa mundorumu yema kinia ⸤Karasinga yomboma nokoringi⸥ tapu-yema kinia Karasinga yomboma pea pali onone ninguli: “Pollo Banapasitolo kinia olionga ye mare kolea-awili Andiyoko pea kopu seko pangi lipu mundamili.” niringi. Aku ninguli, Judasi, yunga imbi se Basipas, yu kinia, Saillas kinia ningu taltoringi. Kanu yetolo yombomanga pali kumbina moloringili yetolo. 23 Kanu yetolo ningu taltokole, ‘Olo mengo pangili.’ ningu pepá se i-siku toringi:
‘Olio, Yesusini lipa mundorumu yema kinia,
tapu-yema kinia,
olio ononga genalini i pepámo topo,
ono kolea-awili Andiyoko molemele yombo-lupama kepe
kolea Siria poropinji molemele yombo-lupama kepe
kolea Sillisia poropinji molemele yombo-lupama kepe
kolea lupa lupamanga molemele yombo-lupama kepe
ono pali pepá topo
‘Ango-keme, ono manda molemeleye?’ nikimulu. 24 Olio pilierimulu, olio Juda ye Karasi pilieli yemanga ye mare olio molorumuluna munduku kelko pungu, olione “Saa.” naa nimbu sirimulu mele seringi. Kanu yemane niringi ungumuni ononga konopu toko bulu-balu sindiku ono ningu sembambu siringi. 25 Kanumunga “Olione olionga pulu lemó ye peanga Banapas Pollotolo kinia ye mare nimbu taltopo, ono olo kinia pea kopu seko pangi mundamili.” nimbu panjerimulu. 26 Banapas Pollotolone ‘Olto toko kondonge kinia kolombulu liemu unguri mólo.’ ningu pipili naa kolko olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga kongonoma sendeko yunga imbi ambolko paka tondoringili. 27 ⸤Aku sipu nimbu panjerimulu⸥ akumunga, olione Judasi Saillasitolo nimbu taltopo, ‘Pepá tokomolomo ono kanoko pilingí kinia i yetolone ungu ningu singilí kinia ‘Onone aku siku paa sika ningu panjeringi lepomo.’ ningu piliangi.’ nimbu olo nimbu taltopo lipu mundukumulu. 28 Mini Kake Sélimuni olio lipa tapondorumu kinia olio pilipuli nimbu panjerimulu mele i-sipa: Olione umbuna lupa awisili ono simulú manda naa sembá. I-siku mindi pilku sangi: 29 Mélema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.”
ninguli popo toko kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo,
mélemanga meme naa nongo,
kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu
nomi kolomongo naa sengema naa nongo,
wa ulu-kirinale naa sangi.
Aku uluma naa senge kinia akumu peanga.
Aku pea.
Manda, ono molko kondayo.’
⸤ningu aku siku pepá se toringi.⸥
30 Pepá toko pora sikuli, “Mengo pungu kolea-awili Andiyoko maniando paa.” niringi kinia yema akuna pungu Karasinga yomboma liku maku toko pepá kanumu siringi. 31 Pepá toko ungu niringi mele yombomane kanokole ‘Ungu paa peanga.’ ningu kanoko konopu siringi. 32 Judasi kinia Saillasitolo olo Pulu Yemonga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringili yetolo moloringilimunga Karasinga yomboma ‘Molko kondangi.’ ningu ungu peanga awisili ningu siringili. 33 Kanu yetolo wale awisili mele Andiyoko moloringili kinia pe Karasinga yombomane “Olo yando ‘pale.’ ningu liku mundoringi yomboma molemelena olo kelko konopu pe nipili pale.” niringi. 34 (Aku-na-kolo Saillas yu ‘Andiyoko we molambo.’ nimba naa purumu.) 35 Pollo kinia Banapasitolo kolea-awili Andiyoko molko, ye mare lupa awisili pea Ye-Awilimunga ungumu yomboma mane siku semane peangamo toko siringi.
15:36—18:22
Pollo Wale Talo-Sipa Yesusinga Ungumu Nimba Silipa Andorumu Semanemo
15:36-39
Pollo Banapasitolo Irinale Sekole Kongono Sere Leko Andoko Naa Seringili Semanemo
36 Pe wale awisili omba purumu kinia Pollone Banapasindu nimbale: “Olto kelepo u Ye-Awilimunga ungumu nimbu silipu andorumbulu koleamanga kelepo pumbu, Karasinga yomboma manda molemelenje, nambi selemelenje, kano-pambolo.” nirimu.
37 Banapasini nimbale: “Jono Mako pea kopu sepo pamili.” nirimu.
38 Pollone nimbale: “Mólo. U pea kopu sepo kolea Pambillia purumulu kinia olto mundupa kelepa kongono naa sepa yu purumu kanumu. Kiniá pea naa pumulú.” nirimu.
39 Aku nirimu kinia angelema ningu kongono sere leko naa se-puringili. Banapasini Makondo “Pea kopu sepo pambili ou.” nimba memba pumba, sipi senga kolea Saiporas puringili.
15:40—16:5
Pollo Wale Talo-Sipa Pulu Polopa Yesusinga Semane-Peangamo Topa Simbando Purumu Semanemo
15:40-41
Pollo Wale Talo-Sipa Karasinga Kongonomo Andopa Se-Pumbando ‘Saillasi Pea Kopu Sepo Pambili.’ Nirimu Semanemo
40 Pollone Saillasindu “Pea kopu sepo pambili.” nirimu. Pungilí seringili kinia Karasinga yombomane ninguli: “Pulu Ye Awilimuni olo we kondo kolopa nokopa kondopili pangili.” niringi kinia olo kolea-awili Andiyoko munduku kelko puringili. 41 Olo kolea Siria poropinji kinia kolea Sillisia poropinji kinia Karasinga yombo talapema taonomanga lupa lupa moloringi yomboma ‘Ono molko kondoko Pulu Yemonga ungumu kuru mondoko molangi.’ ningu ungu-mane siliku andoringili.