4
4:1-43
Yesusi Sameria Ambo Se Kinia Ungu Niringili Semanemo
Parisi yemane ungu se pilieringi mele i-sipa: “Yesusi molemona yombo awisili ‘No lindepili.’ ningu pulimili, ⸤No Lindeli⸥ Jono molemona yombo koltalo mele ‘No lindepili.’ ningu pulimili.” niringi ungumu pilieringi. (Aku-sipa na-kolo Yesusi yu lombili puringi yomboma yuni no naa linderimu, yu lombili andoli yemane yomboma no linderingi.) ⸤Yesusini yombo no linderimu⸥ semane akumu Parisi yemane pilieringi mele pilipale Ye-Awilimuni kanu walemonga kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disirikindu kelepa pumbá purumu.
Yu Gallilli purumu aulka akumu kolea Sameria awi-suku-singina lepa purumu. Aulkamo aku sipa lierimu-na yu kolea Sameria lierimu taono senga orumu, aku taonomonga imbimu Saika. Aku taonomo Juda yombomanga anda-kolepa Jekopone yunga malo Josepo sirimu mamonga nondopa lierimu. Jekopone ‘No molopili.’ nimba muru akuorumu aku no-murumu kanu mamonga lierimu. Yesusi aulka suluna orumumunga siye serimu-kulu aku no kelona omba mania molopa mulu pilierimu. Kolea awi-tangoli mele akuna omba molorumu.
7-8 (Yesusi yu lombili andoli ye pea oringima yu mulu pilipa molopili ono kere-langi topo toko lingíndu Saika taonona puringi.) Pe yu mulu pilipa molorumu kinia Sameria ambo se no kolombando orumu kinia Yesusini yundu nimbale: “No se nambo si.” nirimu.
Sameria ambomone yundu nimbale: “Nu Juda yemo. Na Sameria ambomo. Pe nambi semu-na nando “No si.” nikinuye?” nirimu. (Aku nirimumunga ungu-pulumu i-sipa: Juda yombomane Sameria yomboma konopu kiri panjiku kere-langi selumu moke seko naa nongo, ono kinia seluna kopu seko naa andoringimunga aku nirimu kanumu.)
10 Yesusini pundu topa ambomondo nimbale: “Pulu Yemone mélemo we silimú mele pilku, i ye “No si.” nikimu yemo kanoko imbi silinanje yundu “No si.” nilina kinia yuni konde molopa mindi puli nomo nu silka.” nirimu.
11 Ambomone pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, nu no koloni mingi se naa menu, no-murumu paa maniandopa lemó. Pe i no konde molopa mindi puli no nikinumu nu sena kolkole siniye? 12 Olionga anda-kolepa ye Jekopone i no-murumu sirimu kanu yemo yu kinia yunga bolangoma kinia kongima kinia i nomo noringi, ‘kanu yemo maniandopa nu olandopa.’ ningu nikinuye?” nirimu.
13 Yesusini pundu topa nimbale: “I no-muruna no nonge yomboma kelepa no nonowale semba, 14 aku-na-kolo nane no simbú nonge yomboma pe ono no paa nonowale naa semba. Nane paa sika nikiru: “Nane no simbú akumu nonge yombomanga konopumanga no pilkipa mindi molopa, konde molko mindi pungí ulu-pulumu simba.” nikiru.” nirimu.
15 ⸤Yesusini ungu-iku torumu mele naa pilipale nirimumuni,⸥ ambomone yundu nimbale: “Ye-Awilimu, na no kelepa nonowale naa sepili, ya kelepo alieli-alieli ombo no naa kolambo kene nuni no nikinumu nambo si.” nirimu.
16 Yuni yundu nimbale: “Nunga yemo pea kelko wangili, pungu mangili-pou.” nirimu.
17 Ambomone pundu topa nimbale: “Nanga ye se naa molemo.” nirimu.
Yesusini yundu nimbale: “ “Nunga ye se naa molemo.” nikinumu sika nikinu. 18 U nu ye se-pakara purunu. Pe kiniá nu ye se pea pelembelemo nunga mena mólo. Nuni kiniá ungu nikinumu sika nikinu.” nirimu.
19 Ambomone yundu nimbale: “Ye-Awilimu, na pilkiru nu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silinu ye se lepomo. 20 Olionga anda-kolepalimane i ma-pangina Pulu Yemo popo toko kape niringi-na-kolo ono Juda yombomane ninguli: “Pulu Yemo popo toko kape ningí koleamo paa Jerusalleme mindi.” nilimili.” nirimu.
21 Yesusini tondolo mundupa nimbale: “Ambomo, nane ya nikirumu nu pilku lieni. Wale se wendo ombá kanu walemonga i ma-pangina kepe Jerusalleme kepe yombomane Lapa popo toko kape naa ningí.” nirimu. ⸤Aku ungumunga pulumu: “Koleamanga pali Pulu Yemo popo toko kape ningí.” nimbándo nirimu kanumu.⸥ 22 “Ono Sameria yombomane popo toko kape nilimili yemo pilku sunduku we nilimili. Olio Juda yombomane popo topo kape nilimulu yemo molemo mele pilipu kondolemolo. Nambi semu-na, mana-yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo ulu-pulumu Juda yomboma kinia wendo ombá, onone koleamanga pali yomboma liku ora singímunga aku sipa. 23 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo sika popo toko kape ningí yombomane Tatanga ungumu ‘Sika ungumu.’ ningu pilku yunga Minimuni tondolo silimúmunga Pulu Yemo popo toko kape ningí wale wendo ombámo koronga wendo omu. Pulu Yemo aku siku popo toko kape ningí yomboma Tatane korolemomonga kanu walemo wendo omu. 24 Pulu Yemo yu minimu, akumunga yu popo toko kape ningí yombomane yunga Minimuni tondolo silimúmunga ‘Yunga ungumu sika ungumu.’ ningu sumbi siku aku senge.” nirimu.
25 Ambomone nimbale: “Ye nokoli Mesayamo ombá. Yu ombale ungumanga puluma pali olio mimi sipa nimba simba mele na pilipu molio.” nirimu. (Ipuru unguna ‘Mesaya’ niringi akumu, Giriki unguna ‘Karasi’ niringi aku ungutolonga pulumu selumu. Ungutolonga pulumu i-sipa: Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli kanumu.)
26 Kanu-kinia Yesusini tondolo mundupa nimbale: “Nu “Ye nokoli Mesayamo ombá.” nikinu akumu na. Na nu-kinia ungu nimbu molkombolo yemo kinia, nuni “Ye nokoli Mesaya” nikinu kanu yemo kinia, ye selumu.” nirimu.
27 Yu aku nimba molopili yu lombili andoli yema kelko yando ongole niringimuni, yu ambo se kinia ungu ningu moloringili kanokole mini-wale munduku konopu awisili kimbu siringi. Aku-sipa na-kolo ononga ye sene “Nu nambolka mélse lini sekenoye?”, molo “Yu-kinia nambi semu-na ungu ningu molembeleye?” ningu sene kepe naa mangilieringi.
28 Kanu-kinia ambo kanumu yunga no-mingimu mundupa kelepa yu kelepa kanu taonona yando pumba yombomando nimbale: 29 “Na ungu serinduma pali ye sene na nimba simu yemo ono ongo kaname! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu yunje.” nirimu. 30 Aku nirimu-kulu pilkuli yomboma taono munduku kelko Yesusi molorumuna onge oringi.
31 Aku seko molangi yu lombili andolimane yu paa ta ningu ninguli: “Rapai, kere-langi se nou.” niringi.
32 Aku-na-kolo yuni onondo nimbale: “Na kere-langi nombómo lemó, na-kolo akumu ono naa pilku naa kanolemele.” nirimu.
33 Aku nirimu pilkuli yu lombili andolimane anju yando angelema ningu ninguli: “Yombo sene kere-langi u memba omba simunje?” niringi.
34 Yesusini nimbale: “Nanga kere-langi i-sipa: Na ‘kongono sani pu.’ nimba lipa mundorumu yemone konopu silimú uluma sepo, yunga kongonomo sepo pora simbú. Akumu nanga kere-langimu. 35 Onone “Oli kise omba pumbá kinia rasi-witi nou lemba, inia topo lipu taltomolo.” nilimili kanumu. Aku-sipa na-kolo nane onondo nimbuli: “Kaliama kaname! Kere-langi pali koronga nou liemu.” nikiru. 36 Kere-langi inia tondolemo yemo kere-langi inia tondolemomonga méle kaloli koronga lipa, ‘Lepa mindi pupili.’ nimba kere-langima inia tondopa molemo. Aku sendelemomonga kalia sepa kere-langi panjerimu yemo kinia kere-langi inia tondolemo yemo peatolo konopu singilí. 37 Akumunga ungu se pelemomo sika. ‘Ye sene kere-langi umbu tondolemo. Sene kere-langi inia tondolemo.’ nilimili ungumu sika. 38 Kere-langi onone umbu naa toringima nane “Ono inia to-paa.” nimbu lipu mundorundu. Yombo lupamane kalia kála seko seringi, aku-na-kolo yombo lupamane seringi kere-langima ono inia tolemele.” nirimu.
39 Ambomone “Na ungu serinduma pali yuni na nimba simu.” nirimu-kulu pilkuli kanu taonona moloringi Sameria yombo awisili ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.’ ningu kuru mondoringi. 40 Akumunga Sameria yomboma yu molorumuna ongo, “Nu paa ya pea molamili.” niringi, kanu-kinia wale talo yu ono-kinia molorumu. 41 Kanu-kinia yombo awisili pea yu yuyu ungu nirimumu pilkuli ‘Yu sika ⸤ye nokoli Karasimu omba molemo. Yuni sika nikimu.⸥’ ningu kuru mondoringila.
42 Onone ambomondo ninguli: “Nuni u ungu ninumu pilipu ‘Yu sika ye nokoli Karasimu.’ nimbu kuru mondomulu-na-kolo kiniá olio oliolio yunga ungumu pilipuli ‘Sika i yemo olio mana-yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo molemo.’ nimbu kuru mondokomolo.” niringi.
4:43-45
Yesusi Kolea Gallilli Disiriki Kelepa Pumbale,
4:46-54
Ye Nokoli Kingimunga Kongono Sendeli Ye Awili Senga Malo Sepa Konde Liltimu Semanemo
43 Sameria yomboma kinia wale talo molopale Yesusi ono mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki pumbá purumu.
 
44 (Gallilli Yesusi yunga pulu koleamo. U walte Yesusi yuni nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye sene yunga pulu koleamonga yomboma ungu nimba silimú kinia pilkuli nilimilimuni, onone ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yu nilimú unguma naa pilku limilí.” nirimu kanumu.) ⸤ ‘We-koleamanga yombomane kanu yemonga ungumu limili-na-kolo yunga pulu lemó yombomane naa pilku limili.’ nimba nirimu.⸥ 45 Yu Gallilli sukundu purumu kinia Gallilli yomboma yu orumu kanokole “Papu okono.” ningu konopu siringi. U Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema wendo orumu kinia ono Jerusalleme pungu molangi yuni akuna ungu mare serimu kanoringimunga onone aku siku seringi.
 
46 Yesusi kolea Gallilli disiriki pumbale kelepa Kena taonona sukundu orumu. Kanu taonomonga u yuni umbu-no koloringima no-waene au lenderimu. Kapeniame taono ye nokoli kingimunga kongono sendeli ye awili se kanu kolea Kena molorumu, kanumunga malo kuru awili se torumu. 47 ‘Yesusi kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki sukundu orumu.’ pilipale nirimumuni, kanu yemo Yesusi molorumuna pumbale nirimumuni, yundu mawa sepa nimbale: “Nanga kangomo nondopa kolomba sekemo kene maniando ongo yu seko peanga si.” nirimu.
48 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu nimbale: “ ‘Na sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana maniando orumu⸥.’ we ningu kuru naa mondonge lémo. Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Yuni aku sipa mele sembá kinia kanopole ‘Yu sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana maniando orumu⸥.’ nimbu kuru mondomolo.’ ningu nando alieli “Ulu-tondoloma ongo sei.” ningu mawa selemele.” nirimu.
49 Kingimunga kongono sendeli ye awilimuni yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nanga kangomo mini u naa pupili nu welea maniando ou.” nirimu.
50 Yesusini yundu nimbale: “Marena konde pumu kene pu.” nirimu.
Yemone Yesusini nirimu mele pilipale ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopa yu purumu.
51 Maniando pumbá purumu kinia yunga kendemande-yema aulkana ongo yu maniando orumu kanoko likuli onone yundu ninguli: “Marena konde pumu.” niringi.
52 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Ena nambolkana kuru topa keliemuye?” nimba mangilipa pilierimu.
Onone yundu ninguli: “Oleanga awi-tangoli wane killoko mele kangi nomba keliemu.” niringi.
53 Lapane pilipale Yesusini “Marena konde pumu.” nirimu kanu enamonga ‘Kangi nomba keliemu lepomo.’ nimba pilipale, yu kinia yunga ulka peringi yomboma kinia onone ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana mania orumu lepomo⸥.’ ningu kuru mondoringi.
54 Kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki omba molopale Yesusini kangomo sepa konde liltimu kanu ulumu aku koleana yu molorumu mele lipa ora sirimu ulu-tondolo talo sipa mele serimu. Se u walte aku koleana umbu-no koloringima no-waene au lenderimu kanumu.
Kolomongo-Awili 5-10
Yesusini Yunga Kongonomo Andopa Sepa, Juda Yomboma Koro Molko Pulu, Yemo Kinia Ulu Mare Seringi Wale Awili Marenga Yomboma Mane Sirimu Mele Semane Mare