5
5:1-11
Yesusini Pulu Polopa Ye Mare “Na Lombili Waa.” Nirimu Semanemo
Walte, Yesusi Geneserete Nomu, ⸤akumundu ‘Gallilli Nomu’ niringila kanumu,⸥ aku nomu kelona gilipa yomboma Pulu Yemonga ungumu nimba sirimu kinia pilingindu ono yu gilierimuna pungu maku toko nondoko nondoko pungu ekelepa seko molko pilieringi. Kanu-kinia yuni nona andoli sipi talo nomu kelona lierimutolo kanopale, oma lili yema koronga nomu kelona wendo pungu ononga oma lili walema kulumiye toko moloringi kanorumu. Sipi se Saimono Pitanga, akuna sukundu pumbale yuni yundu mawa sepa nimbale: “Sipimu kanga-kolte paka toko nona sukundu mundou.” nirimu. Paka topa nona sukundu mundorumu kinia aku sipimunga suku yu mania molopale nirimumuni, no kelona liku maku toko moloringi yomboma ungu-mane sirimu.
Ono ungu-mane sipa pora sipale yuni Saimonondo nimbale: “Sipimu nomu awi-suku-singina kunduku mengo pungu oma lili walema nona mania mundou.” nirimu.
Saimonone pundu topa nimbale: “Ye Nokolimu, kiniá ipulieli pali oma lili kongono tondolo mundupu sepo molopo tangondopole oma se paa naa límulu. Aku-na-kolo aku nikinu kene walemo nona mania mundambo.” nirimu.
Kanu-kinia walema nona mania mundoringi kinia oma awisili walemanga sukundu puringi-kulu walema sipina sukundu lingí seringi kinia sungu nimbá serimu. Walema sungu nimbá serimu kanokole onone ononga oma lili kongono pea kopu seko seringi yema, sipi senga moloringima mangilkuli “Ongo liku tapondangi waa.” niringi. Oringi kinia sipi talo pea peke siringi umbuna sepa nona mania pumbá serimu.
Aku ulumu kanopale Saimono Pita Yesusinga kumbikerena omba mania molopa tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, na ulu-pulu-kiri ambololi yemo ⸤nu kake seli yemo⸥. ⸤Seluna molkombolo manda naa sekemo⸥ kene anju pungu nu lupa molou.” nirimu. Saimono kinia, yu-kinia pea moloringima kinia, onone oma awisili waltikele tangoli liltingi kanokole ono pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi-kulu ⸤Saimono yuni aku sipa nirimu⸥. 10 Seperinga malo Jemisi kinia Jonotolo olo Saimono Pita kinia kongono seluna kopu seko seringili yetolo, olo pea mini-wale mundoringilila.
Kanu-kinia Saimonone nirimumu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Nu pipili naa koloyo. Kiniá oma linindu oma lili wale liku nona mania mundulinu kinia omama walena omba pelemo mele, pe nanga kongonomo sendenindu nanga ungumu pilku ningu siliku andoni kinia yomboma nanga talapena sukundu ongo molonge.” nirimu. 11 Kanu-kinia ononga sipitolo nomu kelona mengo ultu ongole, sipitolo mélema pali liepili munduku kelko Yesusi lombili puringi.
5:12-16
Yesusini Kuru-Laká Norumu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo
12 ⸤Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu⸥ koleamanga senga Yesusi molorumu kinia ye se kuru-laká awili sepa nomba perimumu omba Yesusi kanopale mania molopa tamalu pepa yu mawa sepa nimbale: “Ye-Awilimu, nunga konopumuni na ‘Peanga liepili.’ konopu lienu liemu nuni na manda seko peanga sini.” nirimu kinia 13 Yesusini yemo kimuni ambolopa yundu nimbale: “ ‘Nu peanga liepili molani.’ konopu lekero kene peanga liepili.” nirimu kinia popenge sepa kuru-lakámo nomba kelepa kangimu peanga lierimu.
14 Kanu-kinia Yesusini yu ungu se tondolo mundupa nimbale: “Nuni ya ulu sekeromo yombo selurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku pungu Pulu Yemo popo tondoli yemo nunga kangimu liku ora siku, ‘Na kelepo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Sei.” nimba ungu-mane sirimumu pilku liku senindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yombomane nu kanokole ‘Yu sika kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliangi kene nikiru mele iseli-u se-pu.” nirimu.
15 Aku-na-kolo yuni serimu mele anju anju yombo awisilini pilkuli niringimuni, yu molorumuna sukundu-sukundu ongo yu semane peanga topa nirimumu pilingindu ongo, kuru torumu yomboma yuni ‘Ono sepa peanga sipili.’ ningu oringi kanopale 16 yu ono oringina mundupa kelepa kolea ku lieli senga pumba Pulu Yemo kinia ungu nirimu.
5:17-26
Yesusini Kimbu-Ki Kolopa Pora Sirimu Ye Senga Ulu-Pulu-Kirima Mundupa Kelendepa, Yu Sepa Peanga Sirimu Semanemo
17 Walte Yesusi yuni yomboma ungu-mane sipa molorumu. Kuru toli yomboma sepa peanga sili tondolomo yu-kinia pepili molorumu. Pulu Yemone kanu tondolomo yu sirimu. Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, yu ungu-mane sirimuma pilku moloringila. Kanu yema, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringima kinia, kolea Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringima kinia, kolea-awili Jerusalleme moloringima kinia, Yesusi molorumuna ongo maku toko yu ungu-mane sirimuma pilku moloringi.
18-19 Yu molorumuna ye marene kimbu-ki kolopa pora sirimu ye se taropola seko mengo onge oringi-na-kolo yombo awisili ulka kerepuluna ekelepa seko gilieringi-kulu ulkana sukundu Yesusi molorumuna nondoko mengo pungí aulka se naa kanokole niringimuni, ulka imuna mengo ola punguli Yesusi molorumuna ⸤kana-kana ulkamo sikisikuli⸥ yemo taropola pali moko toko mania mundoringi. 20 ‘Yesusini i yemo manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondokole yu mengo oringi kanopa pilipale Yesusini kanu yemondo nimbale: “Kangomo, nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, we siye kolkoro.” nirimu.
21 Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Yesusini aku nirimu pilkuli ⸤pilku kiri pilku⸥ konopu kimbú sikuli, “I ye Pulu Yemo marake sekemo yemo nawe? Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema nawene ‘Mania pupili, we siye kolkoro.’ manda nimbáye? Pulu Yemone mindi manda selemo.” ningu onono ningu pilku molko konopu kimbu siringi.
22 Kanu-kinia Yesusini ono aku siku konopu kimbú siku moloringi mele pilipale onondo nimbale: “Onone ⸤nane nikirumunga⸥ aku siku nambi semu-na konopu kimbú sikimiliye? 23 I yemondo “Nunga ulu-pulu-kirima mania pupili, we siye kolkoro.” nimbú kinia ono ulu se naa kanokole ‘Pe nilse nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola gilku nunga kunungumu liku mengo kimbu-kongono seko andou.” nimbú kinia yu ola gilimbane naa gilimbanje mona lemba manda kanokole ‘Aku sipa kála sepa nikimunje?’ konopu lengeye? 24 Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma-koleana yombomanga ulu-pulu-kirima “Mania pupili, siye kolkoro.” manda nimbá.’ ningu piliangi.’ nimbu ⸤aku sipu nindu⸥.” nirimu.
Aku nimbale kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbale: “Nane ‘Nu ola gilku nunga kunungumu liku mengo ulkando pu.’ nikiru.” nirimu. 25 Aku nirimu kinia ono kanoko molangi yemo sumbi sipa ola gilipa yunga kunungumu lipa memba omba pena pumbale Pulu Yemo kape nilipa ulkando purumu. 26 ⸤Yu aku serimu kanokole⸥ ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku Pulu Yemo paa pipili kolko yunga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningu ninguli: “Olio i ulu wendo okomo kanokomolomo ulu paa se lupa lepomo.” niringi.
5:27-32
Yesusini Ye Mateyu LLipaindu “Na Lombili Ou.” Nirimu Semanemo
27 Kanu-kinia Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa⸥ pena pumbale nirimumuni, kou-takisi liltimu ye se, yunga imbi LLipai, kou-takisi lipa molorumu kanopale yundu “Na-kinia pea pambili lombili ou.” nirimu. 28 Kanu-kinia LLipai yu ola gilipa kou-takisi mélema we liepili mundupa kelepa yu lombili purumu.
29 Pe LLipaini yunga ulkana Yesusinga kere-langi awisili kalondorumu. Akuna kou-takisi lili ye awisili kinia, we-ye mare kinia, ono Yesusi LLipaitolo kinia pea mania molko kanu kere-langima noringi. 30 Aku seringi kanokole Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi yu lombili andolimando ninguli: “Ono kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli wema kinia ono pea nambi semu-na kere-langi nokomeleye?” niringi.
31 Aku siku niringi pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kuru naa tolemo yomboma doketana naa pulimili. Kuru tolemo yomboma mindi doketana pulimili kanumu. 32 Nane ‘Yombo sumbi nilima na molombona wangi.’ nimbúndu ma-koleana naa orundu. Ulu-pulu-kiri seli yomboma ⸤lipu tapondopo⸥ onondo ‘Ono ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele toko ⸤na molombona wangi⸥.’ nimbúndu orundu.” nirimu.
5:33-39
Yombomane Walte Walte Kere-Langi Naa Nongo Mi Lemele Ulumunga Ungu Se
33 ⸤Kanu-kinia⸥ onone Yesusindu mangilku pilku ninguli: “⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andolima kinia, Parisi yema lombili andolima kinia, onone wale marenga kere-langi mi leko naa nongo Pulu Yemo kinia mawa selemele-na-kolo nu lombili andolimane aku siku naa selemele, kere-langi kinia no kinia we nolemele. ⸤Pe nu lombili andolimane selemele mele peangaye⸥?” niringi.
34 Aku siku niringi pilipale Yesusini pundu topa onondo ⸤ungu-iku se topa yu toko kondonge kolombamonga ungu se nimba⸥ nimbale: “Ambo limba ye se yunga pulu lemó yema kinia molemo kinia ono konopu sikuli “Kere-langi mi lepo naa namili.” manda ningíye? Manda naa ningí. 35 Pe mindi, ambo limba yemo ono molongena ongo wendo lingí kinia kanu walemanga sika ⸤konopu kiri panjiku⸥ kere-langi naa nongendo mi lenge. ⸤Iseli-u mólo.⸥” nirimu.
36 Yesusini aku nimbale nirimumuni, ⸤ ‘U Juda yombomane ulu seringi uluma kinia pe ulu konde wendo okomomo kinia seluna manda naa pengele mele paa piliangi.’ nimba⸥ ungu-iku talo topa nimbale:
“Mulu-maminia u se sungu nilimú kinia olione mulu-maminia paa konde senga se kopisipu lipu, sungu nilimúmunga naa topo tandolemolo kanumu. Yombo sene aku sipa topa tandolkanje kanu mulu-maminiamo nona panjilka kinia mulu-maminia konde kopiselimu kanga lepa lli nimbale mulu-maminia umu kelepa kamu awili sepa sungu nilka. Ulu se i-sipala: Mulu-maminia umu kinia mulú kopiseli kondemo selu-sili mólo, akumunga akutolo selu-sipa mólo.
37 Kongi meme kangimuni seli mingi u senga no-waene konde naa kololemolo kanumu. Yombo sene mingi u senga no-waene konde se kolkanje kanu no-waenemo mingina sukundu pepale pe akolka kinia kanu mingi umu naa akopa sungu nilka. Kanu-kinia nomo kepe mingimu kepe kamu kiri lelka. 38 Akumunga no-waene konde kongi meme kangimuni seli mingi kondena mindi kololemolo kanumu.
39 Ye sene no-waene u se nombale kanu waene umu nomba peanga pilipale no-waene konde nonowalene naa kololemo.” nirimu.