8
8:1-3 Pollone Kirasinge Yemboma Mindili Sirimu Temanemo (7:54 kinie 7:58 molemo temaneselo pali liku tere leko kanani.)
Sollone Sitipene toko kondoringi kanopalie ‘Papu tokomele.’ nimbe yu konopu peanga lierimu.
Sitipene kouni toko kondoringi kanu walemonga Kirasinge yembo talape kolea awili Jerusalleme moloringime* bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. enonga opa puluemane pulu polko teko kenjiku paa mindili awili teko siringi kinie eno pali bulu balu ningu puku, mare kolea Judia disirikindu puku molko, mare kolea Sameria disirikindu puku moloringi. Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema mindi Jerusalleme we moloringi. Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi ye marene Sitipene ono teko kola awisili teringi. Nalo Sollone ‘Kirasinge yembo talapemo kamu manie pangi.’ nimbe pulu polopa yembomanga ulkemanga pupe, yembo moloringime ki kundupe lipe meli pupe ka sirimu.
8:4-12:25 YESUSINI “NANGA KONGONOMO TENDE-PAA.” NIMBE LIPE MUNDORUMU YEMA KOLEA JUDIA DISIRIKI KINIE SAMERIA DISIRIKISELO ANDOKO YESUSINGE UNGUMU NINGU SIRINGI TEMANEMO
8:4-25 Kolea Sameria Disiriki Lierimu Taonomanga Pillipuni Temane Peangamo Topa Sirimu Temanemo
Kirasinge yembo bulu balu ningu puringimene Yesusinge temanemo kolea lupe lupemanga pali toko siliku puringi. Kirasinge yembomanga lipe tapondoli kusikusi ye Pillipu inie yakondo 6:1-7. Sameria disiriki lierimu taono tenga maniendo pupelie nirimumuni, Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimunge 12 bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. temanemo topa sirimu. Pillipu yuni ungu nirimu mele pilku, ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili⸥ lipe ora sirimu ulu tondoloma§ 13 ungu pulu te Jono 2:11*. terimu kanokolie, yemboma pali komu tendeko pilku moloringi. Yembo awisili kuru konopune moloringime Pillipuni “Ongo ulsu paa!” nirimu kinie ru ningu wendo ongo puringi. Kimbu kolopa pora sirimu yemboma kinie, kimbu pange tepa karaye tepa perimu yemboma kinie tepa konde lsimu. Pillipuni aku sipe ulu tondoloma terimu kulu aku taonona moloringi yemboma konopu awili teko siringi.
Kanu taonona ye te molorumu, yemonga imbimu Saimono. Pillipu ou naa opili kurumene Saimono yu liku tapondoringi kinie yuni “Na ye awilimu. Na imbi molemo.” nimbe ulu tondoloma terimu. Kolea Sameria yembomane pali ulu tondoloma terimu mele kanokolie konopu awisili liku mundoringi. 10 Yembo kamakoma kinie koropama kinie yunge ungumu komu tendeko pilkulie ningendo: “I yemo Pulu Yemo tondolo pelemo mele yu tondolo aku sipe pelemo yemo. Yu Tondolo Pelemo Pulu Yemo molemo.” niringi. 11 Saimono alieli ulu tondolo awisili terimu kulu kanoko konopu awisili liku mundukulie yunge ungumu pilku yu lombili puringi. 12 Nalo Pillipuni Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemo nokomba* bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. mele temane peangamo topa sipe, Yesusi yu yemboma lipe tapondopa kolo wangopa mindili norumu yemo molopa, yu Pulu Yemone ‘Lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu mele inie yakondo 5:40-42. nimbe sirimu kinie yembo awisilini ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilkulie bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. ⸤Saimono munduku siye kolko konopu alowa teko⸥ no lsingi. 13 Saimono kepe Pillipuni nirimu mele ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie no lsimu. Lipelie Pillipu molorumune lombili pupe, Pillipuni ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo awisili terimu mele kanopalie konopu awisili lipe mundorumu.
14 Kanu kinie kolea Sameria disiriki yembomane Pulu Yemonga ungumu konopu siku pilku lsingi mele Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye kolea awili Jerusalleme moloringi yemane pilkulie niringimuni, enonga ye Pita kinie Jonoselondo “Sameria yemboma liku tapondangili pale.” ningu elo liku mundoringi. 15-16 Akune pukululie niringilimuni, Sameria yemboma moloringine Mini Kake Telimu ou naa orumu-ne kanu liku mundoringi yeselone ‘Eno Mini Kake Telimu liengi.’ ningululie, ‘enonga’ ningu Pulu Yemo mawa tenderingili. Ou Awili Yesusinge imbi leko§ 8:12 bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. no mindi lsingi. 17 Kanu kinie pe Pita kinie Jonoselo pukulu enonga pengena amboloringili kinie eno Mini Kake Telimu lsingila.
18 Kanu kinie elone yembomanga pengena amboloringili kinie eno Mini Kake Telimu lsingi mele Saimonone kanopalie yu elo moloringiline kou mone memba ombalie elondo nimbendo: 19 “ ‘Nane yembo tenga pengena ambolombo kinie Mini Kake Telimu lipili.’ ningulu elone itekembele tondolomo ‘na siengili.’ nimbu kou mone membo okoro.” nirimu.
20 Nalo Pitane topondopa nimbendo: “Nuni ‘Pulu Yemone we silimo melte kou monene manda topo toko limele.’ konopu lekenomonga nunge kou monema meli kolea kerine pani. 21 Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo mele nu aku sipe molo, akumunge ikongono telembolo mele nunge kongono te paa molo. 22-23 Nuni olto telembolo mele kanoko kumu panjilinomonga nu molko kenjiku, ulu pulu kerimene nu ka silimo kene ‘Ikonopu lekero mele Awilimuni ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombanje.’ ningu, kinié aku teko kenjilino ulu pulume kanoko keri kanoko konopu alowa teko, yu-kinie ungu ningu mawa teani.” nirimu.
24 Aku nirimu pilipelie Saimonone topondopa nimbendo: “Na kinie wendo ombá nikimbili ulume wendo naa opili kene elone na liku tapondoko Awilimu* bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. kinie ungu ningu mawa tendangili.” nirimu.
25 Pita kinie Jonoselone Yesusi kinie molkolo kanoringili mele ningu sikulu, Awilimunge ungumu ningu sikululie, elo kelko Jerusalleme puringili. Pungele pukulie kolea Sameria bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”. disiriki sukundu taono lierimumenga temane peangamo toko siliku puringili.
8:26-40 Pillipuni Temane Peangamo Kolea Apirika Itiopia Yemo Topa Sirimu Temanemo
26 Pulu Ye Awilimunge angello tene Pillipundu nimbendo: “Jerusalleme munduku siye kolko Gasa taono punge pulimele aulke akune kolea ku lieline pani pu.” nirimu. 27 Kanu kinie Pillipu akune purumu. Pupe kanorumu kinie Itiopia ye te aulkena omba purumu kanorumu. Kanu yemo yu ambo Kandasi, kolea Itiopia yembomanga Ambo Nomi Kuinimunge kou mone nokondorumu ye awilimu. Pillipuni yu aulkena ou naa kanopa lipili yu Pulu Yemo popo topa imbi lipe ola mundundumbendo ou Jerusalleme purumu. 28 Pe kelepa ulkendo pumbendo kongi otene kundorumu karona ola molopa Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. Aisayane torumu bokumu kanolipe ulkendo pumbe purumu. 29 Kanu kinie Mini Kake Telimuni Pillipundu nimbendo: “Nu puku kongi otene karo kundupe meli omba pukumumu lombili pu.” nirimu.
30 Kanu kinie Pillipu karo omba purumune lkisipe pupe pilierimu kinie ye karona molorumu kanumu yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanopa nilipe purumu pilipelie, walsipelie nimbendo: “Nu bokune ungu kanoko nikinumunge ungu pulumu pilkinu molo moloye?” nirimu.
31 Ye kanumuni topondopa nimbendo: “Yembo tene na nimbe naa simbe kinie na nanu nambepo pilimboye?” nirimu.
Aku nimbelie Pillipundu nimbendo: “Nu karona tapu topo molambili ou.” nirimu.
32 Pulu Yemonga ungumu yemone kanorumu mele isipe:
“Kongi sipisipi waloma mengo puku tolemele mele
yu aku siku meli puku toringi.§ bokumunge alsena anjokondo “44. pikinini sipsip”. Aku kinie
kongi sipisipi indi porongendo ambolemele kinie
ungu naa nimbe we tendepa lemo mele
yu tonge teringi kinie
aku sipe ungu naa nimbe molorumu.
33 Yu ulu te tepa naa kenjerimu nalo
kote we tendeko ka sikulie toko kondoringi.
Yu ambolango te naa mepili yu toringimunge
yunge kalopa lsimu yembo talape te naa molemo.”* Aisaya 53:7-8.
nimbe, bokune aku sipe molorumu ungumu kanorumu.
34 Itiopia yemone Pillipu walsipelie nimbendo: “I bokumu torumu yemone nawendo iungumu nirimuye? Yu yuyundu nirimu molo yembo te lupendo nirimuye?” nimbe walserimu. 35 Kanu kinie Pillipuni kanu yemondo ungume nimbendo yemone kanorumu ungumenga pulumu pulu polopa nimbe sipe Yesusinge temane peangamo topa sirimu.
36 Aulkena pungele pukulu no kélo tenga puringili kinie Itiopia yemone Pillipundu nimbendo: “I no omba pukumumu kana. Meltene na no limbo aulkemo manda pipi simbe molo no manda limboye?” nirimu.
37 (Pillipuni topondopa nimbendo: “Yesusinge ungu nimbu sikirumu ‘Akumu sike lemo.’ ningu tondolo munduku pilienu liemo no manda lini.” nirimu.
Itiopia yemone topondopa nimbendo: “ ‘Yesusi Kirasi yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbu pilkiru.” bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”, “8. bilip”. nirimu.) Pilipe konginjeli yembo marene ningendo: ‘Pala () sukundu ungumu ou-pulu-pulu Giriki ungune naa torumu, naa molorumu kene naa molopili.’ niringimunge Pisini ungune kinie Ingillisi ungu boku marenga kinie naa tolemele naa molemo.
38 Kanu kinie karo kanumu ‘Liepili.’ nimbe Pillipu kinie elo pukue tokolo nona manie pukululie Pillipuni Itiopia ye kanumu no linderimu. 39 Nomo munduku siye kolkolo wendo oringili kinie Awilimunge Minimuni Pillipu walsikele lipe meli purumu kinie nema terimu kulu Itiopia yemone yu altopa naa kanopa, konopu silipe yunge ulkendo purumu.
40 Minimuni Pillipu memba pupe Asitote taonona mondorumu kinie yu akune molopalie koleamanga pali temane peangamo topa silipe andopa kolea awili Sisaria wendo purumu.

*8:1: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

8:5: inie yakondo 6:1-7.

8:5: 12 bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.

§8:6: 13 ungu pulu te Jono 2:11*.

*8:12: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

8:12: inie yakondo 5:40-42.

8:12: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

§8:15-16: 8:12 bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

*8:24: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.

8:25: bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.

8:28: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

§8:32: bokumunge alsena anjokondo “44. pikinini sipsip”.

*8:33: Aisaya 53:7-8.

8:37: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”, “8. bilip”.

8:37: Pilipe konginjeli yembo marene ningendo: ‘Pala () sukundu ungumu ou-pulu-pulu Giriki ungune naa torumu, naa molorumu kene naa molopili.’ niringimunge Pisini ungune kinie Ingillisi ungu boku marenga kinie naa tolemele naa molemo.