21
21:1-17 Pollo Jerusalleme Kamu Purumu Temanemo
Epesasi taono tapu yemando “Olio pukumulu kene eno molaa.” nimbulie kamelena mindili tepa pepili eno mundupu siye kolopo sipine pupu, kolea Maillitasi mundupu siye kolopo wale tenga sumbi sipu purumulu. Kolea Kosi pupu, orili-ou Kosi mundupu siye kolopo kolea Rosi pupu, orili-ou Rosi mundupu siye kolopo kolea Patarando purumulu. Akune pupulie nirimulumuni, sipi te kolea Pinisia poropinji lemo kolea awili Taya pumbe terimu-ne kanopolie akune ola purumulu. Nomune purumulu kinie kolea Saipirasi ki tarokondo lierimu kanopo mundupu siye kolopo ombo pupu, kolea Siria poropinji pupu, kolea awili Taya purumulu kinie ‘Sipine meringi melema manie liengi.’ nimbu olio we nokopo molorumulu.
Akune Yesusinge lombili andoli yembo mare* bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. moloringi kanopolie eno pea koro telu molorumulu. Mini Kake Telimuni eno tondolo sirimumuni enone Pollondo “Jerusalleme kelko paa naa pu.” ningu karaye teringi. Aku niringi nalo walema pora nirimu kinie “Olio pukumulu.” nimbu pumolo terimulu. Kirasinge yema kinie enonga ambo ambolangoma kinie tapu topo ombo taonona ulsu pupu nomu kélona mundu-poringi kinie no kélona koporongo langopo manie molopo Pulu Yemo kinie ungu nirimulu. Kanu kinie oliondo “Paa.” niringi kinie olione “Eno molaa.” nimbu sipine ombo suku purumulu kinie eno kelko ulkendo puringi.
21:7-14 Pollo Jerusalleme Pumbendo Sipine Sisaria Purumu Kinie Ye Akapasini Yundu Ungu Te Nirimu Temanemo
Sipine kolea awili Taya mundupu siye kolopo Tollemesi taono purumulu. Akune Kirasinge yemboma moloringine pupulie, kangulupu “Eno molongi lemo.” nimbu wale te eno kinie molorumulu. Orili-oukundu Tollemesi taono mundupu siye kolopo kolea awili Sisaria pupu sipine kamu manie pupulie, temane peangamo andopa topa sili ye Pillipunge ulkena pupu molorumulu. ⸤Ou Jerusalleme liku tapondoli⸥ ye yepoko pakera ⸤mako toringi⸥ yemanga te yu. inie yakondo 6:5; 8:40. Pillipu lemenupili ambo wenepo kise moloringi, kanu amboma Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu sili amboma moloringi.
10 Olio kolea awili Sisaria wale mare molorumulu kinie Awilimuni ungu umbu tondorumume pilipe yando nimbe sirimu ye te, bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. yemonga imbi Akapasi, yu kolea Judia disiriki molopalie Sisaria maniendo orumu. 11 Olio molorumulune omba Pollonga kako torumumu posipe lipe yunge kimbu kime yuyu ka topalie nimbendo: “Mini Kake Telimuni nimbendo: “Jerusalleme molemele Juda yembomane ikako pulu yemo ambolko liku i siku ka toko mengo puku yembo lupema singe.” nikimu.” nirimu.
12 Aku sipe nirimu kulu olio pilipulie olio kinie akune moloringi yemboma kinie olione Pollondo paa tondolo mundupulie nimolondo: “Nu Jerusalleme olando paa naa pu.” nirimulu.
13 Nalo Pollone topondopa nimbendo: “Eno nambemune nanga konopu toko embambo sindiku kola tekemeleye? Na Jerusalleme pumbo kinie ka singi liemo uluri molo. Molo Awili Yesusinge imbimu lipu ola mundunduliomonga§ bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”. kamu toko kondongi liemo uluri molola. Kowa naa pumbo.” nirimu. 14 Karaye tepo “Paa molo. Naa pu.” nimbu molorumulu nalo olionga ungu nirimulume naa pilierimu kulu kanopolie olione nimolondo: “Aku kapola. Awilimuni pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbé mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu.
21:15-26:32 KOLEA JUDIA DISIRIKINE JERUSALLEME KINIE SISARIA KINIE POLLO KA ULKENA PERIMU KINIE WALE MARE KOTE PILIERINGI TEMANEMA
21:15-23:33 Pollo Jerusalleme Purumu Yu Ka Siringi Kinie Ulu Mare Wendo Orumu Temanemo
15 Wale pokore Sisaria molopolie nirimulumuni, olionga melema lipu undu-undu sipu molopolie, pe Jerusalleme olando purumulu. 16 ⸤Jerusalleme pumolo purumulu kinie⸥ Yesusinge lombili andoli Sisaria yembo mare pea tapu topo pupu, Nesononga ulkena olio puku mundu-poringi. Nesono yu kolea Saipirasi ye te, yu koronga ou Yesusinge lombili andoli yemo molorumu. Ou ningu panjiku ‘Yunge ulkena pemolo.’ niringi.
21:17-26 Pollo Jerusalleme Kamu Pupelie Kirasinge Yembomanga Tapu Yema Yu Terimu Mele Nimbe Sirimu Temanemo
17 Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinie Kirasinge yembomane konopu siku “Papu okomele.” niringi.
18 Orili-oukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinie tapu yema pali* bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”. yu kinie moloringi. 19 Pollone “Eno molongiye?” nimbelie Pollo yu Juda yemboma mundupe siye kolopa yembo lupema moloringine andopa kongono terimu kinie Pulu Yemone yu lipe tapondopa terimu ulume pali eno temane topa sirimu.
20 Yuni aku sipe nirimu pilkulie eno Pulu Yemo kapi niringi. Aku tekolie Pollondo ningendo: “Ango, Juda yembo tausini awisili ‘Yesusi yu sike ⸤ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilku bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. ⸤yunge yemboma molemele⸥ nu kanoleno. Mosisini ungu mane sirimume bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. ‘Paa pilipu teamili.’ ningu molemele mele nu kanolenola. 21 Nalo Juda ye marene ongolie nu teleno mele olionga Juda yembo Kirasi pilieli yembomando ningu siringi eno pilku keri pilku molemele. Nuni teleno mele ongo niringi mele isipe: “Juda yemboma yembo lupema kinie molemele yembomane Mosisini ungu mane sirimume naa pilku munduku siye kolko, enonga kangomanga kangi te kopisiku makaye teko naa ltendeko,§ bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. olio Juda yembomanga ulu pulume naa teangi.” ningu nuni aku siku nilino nilimele. 22 Eno pilku keri pilku molemele akumunge olio nambe-eamiliye? Nu yando onu mele eno sike pilinge. Nu kanoko keri kanonge kene 23 olione “Nu tei.” nimolo mele teani. Olio kinie ye kise molemele akumene ‘Pulu Yemo kinie wale marenga ulu mare temolo.’ ningu mi leko ningu panjeringi. 24 Aku yema nu kinie pea tapu toko pukulie, enonga mi lieringi walema pora nimbendo nu kinie pea Pulu Yemone eno kake tepili molonge kanomba ulume teko, enonga penge porondonge kinie nuni kou mone sindeni. Aku teni kinie yembomane kanokolie, ‘Nu kepe Mosisinge ungu manema pilku teko moleno, nuni ulu mare teko kenjilino niringi temanemo kolo toko bulkundu ninderingi lemo.’ ningu kanonge. 25 Nalo Juda yembomanga ulsukundu yemboma ‘Yesusi yu sike ⸤ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilku ⸤yunge yemboma molemele⸥ mane tenge mele pepá te ou topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Teaa.” nirimulu mele isipe: “Unjo kou melema liku anjiku “Olionga pulu yema.” ningulie popo toko langi kalko silimele langime ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo, melemanga memema naa nongo, kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, wa ulu kerinele naa teangi. Ulu akume naa tenge kinie aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi.* inie yakondo 15:28-29.
26 Kanu kinie orili-oukundu tapu yemane “Tei.” niringi mele tembando Pollone ye kise kanume lipe memba pupelie, eno pea Pulu Yemone kake tepili molonge kanomba ulume teringi. Yu aku tepalie, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena sukundu pupelie ‘Olio kake tepili molomolo ulume tepo molomolo walema pora nimbé mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo melema nane simbo walemo nimbu siembo.’ nimbe ulke tembelena purumu.
21:27-36 Juda Yembomane Pollo-Kinie Mumindili Kolkolie Ulke Tembelena Yu Ambolko Tonge Teringi Kinie
27 Pollo kinie ye kise kanume Pulu Yemone eno kake tepili molonge kanomba ulume teko moloringi wale yepoko pakera pora nimbé terimu kinie kolea Esia poropinji Juda yembo marene Pollo ulke tembelena molorumu kanokolie, ulke tembelena maku toko moloringi yemboma teko mumindili kondoko Pollo ambolko liku, 28 ru ningulie ningendo: “I sirele yema, olio ongo liku tapondayo. Iyemone koleamanga pali andopa yemboma temane topa silimo mele isipe: “Olionga yemboma kinie, olionga ungu manema kinie, iulkemo kinie, kanoko keri kanoko, olio Juda yemboma telemolo mele naa teaa.” nimbe mane silimo yemo imu. Aku ulume mindi naa telemo. Ulu te kinié ya tekemola. Iulke kake telimunge Juda yembomanga ulsu yembo lupe mare memba omu akumunge iulkemo tepa kenjemu.” niringi. 29 (Enone Epesasi taono ye Toropimasi Pollo kinie Jerusalleme sukundu tapu toko andoringili kanokolie, ‘⸤Olio Juda yemboma Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelena sukundu pea pungili.’ konopu lekolie aku siku niringi.)
30 Kanu kinie Jerusalleme moloringi yemboma pali mumindili kolko lkisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulke tembelena ulsu kunduku mengo pukulie tamburumbu ulke kunema pipi siringi.
21:31-36 Romo Ami Yemane Pollo Jerusalleme Ka Siringi Temanemo
31 Yu tonge teko moloringi kinie Romo ami yema nokorumu ye nomimu Jerusalleme yemboma pali teko kenjiku moloringi mele temanemo pilierimu. 32 Pilipelie yu ami ye mare kinie kanu yemanga nokoli yema kinie popenge tepa lipe meli yembo maku toko moloringine lkisipe meli purumu. Amime kinie enonga ye nomimu kinie oringi kanokolie teko kenjiku moloringi yembomane Pollo altoko kopene naa toko we siye koloringi.
33 Ami ye nomimu Pollo molorumune omba yu ka sipelie ami yemando nimbendo: “Yu ka sene talone ka taa.” nirimu. Aku nimbelie yuni yemboma walsipelie nimbendo: “I yemo naweye? Yu nambe-emuye?” nirimu.
34 Maku toringi yembomanga marene “I sipe isipe temu.” ningu yu mele mele ungu awisili niringi kulu ami ye nomimu ulumunge pulumu naa pilipe imbi sipelie, yuni nimbendo: “Yu ami yemanga ulkena mengo paa.” nirimu. 35 Mengo puringi kinie Pollo ulkena ola puringi polona nondopa purumu kinie yemboma nondoko nondoko ongo yu tonge teringimunge ami yemane yu taropola teko mengo puringi. 36 Yembo lombili puringimene ru ningu “Kolopili toko kondaa.” niliku lombili puringi.
21:37-22:21 Pollone Pilipe Terimumunge Pulumu Juda Yembo Moloringimendo Nimbe Sirimu Temanemo
37 Ami yemane Pollo enonga ulkena sukundu mengo punge teringi kinie Pollone ami ye nomimu mawa tepalie “Nane nu ungu te niembo.” nirimu.
Ye nomimuni topondopa nimbendo: “Nu Giriki ungu pilino lepamo. 38 Aku liemo ou kolea Isipi ye tene “Romo gapomano tamili.” nimbe yemboma toko kondoli ye po tausini lipe kolea ku lieline memba purumu kanu yemo nu molo lepamo.” nirimu.
39 Pollone topondopa nimbendo: “Na Juda yemo, kolea Sillisia poropinji lemo kolea awili Tasisi nanga koleamo. Nanga koleamo we te molo. Imbi molemo kolea awilimu. ‘Nane yemboma ungu nimbu siembo.’ nimbulie nu mawa tekero.” nirimu.
40 Ami ye nomimuni “Manda, ni.” nirimu kinie Pollo polona ola angilipelie “Na ungu te niembo, eno taka liku molaa.” nimbe ki ola mundorumu.
Eno taka liku moloringi kinie yuni Ipuru ungu lepalie enondo nimbendo:

*21:4: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

21:8: inie yakondo 6:5; 8:40.

21:10: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

§21:13: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”.

*21:18: bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.

21:20: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

21:20: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

§21:21: bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”.

*21:25: inie yakondo 15:28-29.