3
3:1-21 Yesusi Kinie Nikodimasiselo Kerepale Niringili Temanemo
⸤Juda yembomanga ye mare Parisi moloringi. Aku⸥ ye Parisimenga ye te, imbi ‘Nikodimasi’, yu Juda yemboma nokorumu kanjollo ye te,* bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “19. kaunsil”. yu Yesusi molorumune ipulueli ‘Yemboma naa kanangi.’ nimbe yu ipulueli purumunje? Juda ye nomime Yesusi kanoko keri kanoringi, pe Nikodimasi yu kepe kanu ye nomimenga ye te. ombalie nirimumuni, yundu nimbendo: “Rapai, ‘Rapai’ ungu pulumu inie yakondo 1:38*. ‘Nu Pulu Yemo pea molkololie ungu mane sinindu orunu.’ nimbu pilimolo. Ye te ‘Pulu Yemo kinie naa molkanje Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele nuni teleno aku sipe yuni manda naa telka. Ulu telenomane Pulu Yemo pea molembele mele lipe ora silimo.’§ ungu pulu te inie yakondo 2:11*. nimbu pilimolo.” nirimu.
Yesusini topondopa yundu nimbendo: “Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Yembore kelko naa mengi liemo* ungu pulu te inie yakondo 1:12-13*. kanu yembomone Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo koleamo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. manda naa kanopa yunge talapena manda naa molomba.” nirimu.
Nikodimasini yundu nimbendo: “Yembo te anda lepa molemo kinie yu nambeko mengeye? Yu anumunge olona altopa manda suku pumbe, yuni yu manda membaye?” nirimu.
Yesusini topondopa nimbendo: “Nane nu paa sike nimbu sikirumu: Yembo te nomone kepe Minimuni kepe mei naa mengili liemo kanu yembomo Pulu Yemonga ambolango bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”. naa molopa Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana suku manda naa pumbe, molo. Méle kangimuni melemó méle akumu kangimu, yu mana molomba mélemo mindi; méle Pulu Yemonga Minimuni melemó méle akumu minimu, aku mélemo mindi Pulu Yemo molemona manda pupe molomba.
“Akumunge nane nundu nimbondo: “ ‘Pulu Yemo yenomi kingimu molopa nokolemo koleana pamili.’ ninge yemboma pali ou altoko meangi.” nikirumundu konopu awisili naa lieyo. Poporomemo yuyu pilipe kolea lupe lupemanga tolemo kinie enone yunge ungumu pilku, melema lope lape telemo kanolemele, nalo yu naa kanoko yu wendo olemona kepe pulimona kepe naa kanolemele. Pulu Yemonga Minimu aku sipela. Minimuni melemó yemboma mini konde pepili eno paa yembo lupe méle molemele yembomane kanolemele, nalo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni kanu yemboma mini kondema silimo kanu Minimu naa kanolemele.” nirimu.
Nikodimasini yundu nimbendo: “I ulume nambepa wendo okomoye?” nirimu.
10 Yesusini yundu nimbendo: “Nu Isirele yembomanga ungu mane sili ye te nalo inikiru mele naa pilkinu lepamo. 11 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Olio pilimolomando nilimolo; kanolemolomando nimbu silimolo. Nalo iungu nilimolo ungume enone pali pilku limele yembo te molo. 12 Ya ma koleana ulume eno nimbu silio kinie enone ‘Kolo tokomonje.’ ningu pilimelemonga pe kinié mulu koleana ulume nimbu sindu liemo ‘Sike nikimu.’ ningu nambeko manda tondolo munduku pilingeye? Manda naa pilinge lemo. 13 Yembo telu kepe olando siku mulu koleana suku naa puringi. Ye telumu mindi, mulu koleana maniendo sipe orumu yemo mindi oumulu koleana molorumu. Yu Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo.§ ungu pulumu inie yakondo 1:51*.
14 “Ou Mosisini yembo naa peli kolea kune kongi ka wambiye kapane telimu lipe ola uku topa mondorumumu mele* inie anjokondo 8:28, 12:32-33, 19:18. aku siku yembomane Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku ola uku toko panjinge. Yesusini ‘yu yuyu pe ‘Kolopili.’ ningu unjona ola uku toko panjinge.’ nimbe pilipelie aku sipe nirimu. 15 Kanu kinie, ⸤ou yembo wambiyemane nongo kondoringi kolonge teringi yembomane Mosisini lipe ola uku topa mondorumu wambiye kapane telimu kanokolie konde puringi kanu mele⸥ pe kinié aku siku ‘Yembomane yu-mele-mele ‘Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo yu ulume tepa molemo mele sike.’ ningu tondolo munduku pilinge bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. yemboma pali molko kondoko mindi pangi.’ nimbe Pulu Yemone ‘Yu unjona ola uku toko panjengi.’ nimbé nirimu.” nimbe Yesusini nirimu.
16 “Pulu Yemone mana yemboma konopu paa awili tepa mondopalie ‘Eno mindili nongo molko kenjinge koleana naa puku, alieli molko kondoko mindi pangi.’ nimbe yunge Malo telumu mindi molorumu nalo kanumu mana yemboma sirimu. Pe kinié yembomane yu mele mele ‘Yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo, olio mindili nolemela aulkena wendo lili yemo⸥.’ ningu tondolo munduku pilku molonge yemboma mindili nongo molko kenjinge koleana naa puku, alieli molko kondoko mindi punge.§ inie anjokondo 6:47, 10:28-29, 17:12, 18:9, LLuku 19:10, Ou Korini 15:17-18, Isikiele 34:12,16, bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “24. laip”, “32.2. Pikinini Bilong God”.
17 “Pulu Yemone Malondo “Nuni mana yemboma kote pilku eno ka ulkena liku mundeni pu.” ni naa nirimu. ‘Nanga kangomo eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe na-kinie molko kondonge aulkena lipe mondopili.’ nimbe yuni Malondo “Ma koleana manie pu.” nimbe yu lipe mundorumu.* inie anjokondo 6:47, 10:28-29, 17:12, 18:9, LLuku 19:10, Ou Korini 15:17-18, Isikiele 34:12,16, bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “24. laip”, “32.2. Pikinini Bilong God”. 18 Yembo “Yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo, olionga nimbe tenderimu yemo⸥.” nimbe tondolo mundupe pilipe molomba yembomonga kote naa pemba. Nalo yembo tene ‘Yu aku sipe naa molemo. Nanga nimbe ulu te naa tenderimu.’ bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. nimbe pilimbe yembomo, yunge kotemo koronga wendo okomo. Kanu yembomone Pulu Yemonga Malo telumu mindi molemo kanumundu ‘Yu sike Pulu Yemonga Malo.’ ningu naa piliemu-ne kanu yembomo kote pilimo yemone lipe kote tendepa “Yu kolopili.” nimbe koronga ou tenderimu.
19 “Kotemonga ungu pulumu isipe: Patelimu mana wendo orumu inie yakondo 1:4-9. nalo mana yembomane ulu pulu kerime mindi tekolie patelimu konopu naa mondoko sumbulu tolimu mindi konopu mondolemele. 20 Yembo ulu pulu kerime telemelemane patelimu kanoko keri kanokolie, ‘Patelimuni nanga ulume mona lendemba.’ ningu patelimunge wendo naa olemele. 21 Nalo yembo ulu sikema telemo yembomone ‘Pulu Yemone na lipe tapondolemo-na iulu pulu sikema telio kene telio ulume yembomane kanangi.’ nimbe patelimunge yu wendo olemo.” nirimu.
3:22-36 No Lindeli Jonone Yesusi Molorumu Mele Nimbe Sirimu Temanemo
22 Pe Yesusi kinie yunge lombili andoli yema kinie§ bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. kolea Judia disiriki lierimu kolea tenga pukulie niringimuni, akune wale mare yu eno kinie molkolie, yuni yemboma no linderimu.* inie anjokondo 4:1-2. 23 Jono yu yemboma no lindipe molorumula. Kolea Sellimi nondopa kolea Inono no awisili omba purumu kulu Jono yuni akune yemboma no linderimu, yembo awisili yu molorumune no linge oringi. 24 (Jono yuye nomi kingi Erotene ka ou naa sipili Erotene Jono-kinie pe terimu mele temanemo Mateyu (4:12), 14:1-12, Mako 6:14-29, LLuku 9:7-9 molemo. aku tepa molorumu.)
25 Walse ⸤No Lindeli⸥ Jononga lombili andoli yema kinie Juda ye te kinie anjo yando tondolo kerepale ningulie, “Olio no nambepo lemolo kinie Pulu Yemone olio kake temba kanombaye?” ningu kerepale niringi.
26 Pe Jononga lombili andolime Jono yu molorumune ongolie ningendo: “Rapai, ‘Rapai’ ungu pulumu inie yakondo 1:38*. ye te no Jodane nekendo nu pea moloringili kinie nuni yu molemo mele ningu sirinu kanu yemone no lindipe molemona yembo awisili pukumili.” niringi.
27 Aku niringi pilipelie Jonone topondopa nimbendo: “Mulu koleana Pulu Yemone ‘Ye te ulu te tepili.’ ni naa nilkenje kanu yemone manda naa telka. 28 Nane eno ou nimbu sirindu pilieringi mele isipe: Nane nimbondo: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu§ bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. namolo. Pulu Yemone ‘Kirasi yu ombá.’ nimbe na ou kumbi lepa lipe mundorumu.” nirindu pilieringi kanumu. 29 Ye ambo limbemo yemo yunge mindi. Ye ambo limbe yemonga pulu lemba yemone ambo limbe yemone ungu nimbé mele pilimbendo pulu lemba yemo komu tendepa molomba. Yunge ungumu pilipelie paa konopu simbe. Akumunge yemo kinie pulu lemba yemo konopu simbe mele na aku sipu kamu konopu silio. Ambo limbe yemo olandopa. Yunge pulu lemo yemo yu kinie we tapu topa molemo, aku yemo maniendopa. 30 Aku sipe mele ne no lindipe molemo yemo yunge imbimu sike paa olandopa pumbe. Nanga imbimu sike manie pumbe.” nirimu.
31 Ye wi ola molopalie maniendo orumu yemo yembomanga pali yu olandopamo. Olio mana yembo molemoloma mana melemanga mindi molopo, mana melemanga mindi imbime nimbu sipu temane tolemolo. Olio maniendopa, mulu koleana molopalie manie orumu yemo yu yembomanga pali olandopa. 32 Yuni mulu koleana kanopa pilierimu mele nimbe silimo nalo yembomane “Kolo tokomo.” ningu liku su siku naa pilimele. 33 Yembo tene yunge ungumu pilipe lipe “Sike nikimu.” nimbe yembomone aku sipe “Pulu Yemone sike nilimo.” nimbéla. 34 I Pulu Yemone lipe mundorumu yemo Pulu Yemo yunge Minimu paa awili tepa silimo konopune pepa kapola telemo kolo yuni Pulu Yemonga ungumu sumbi sipe nilimo. 35 Lapane Malo konopu mondopalie ‘Melema pali Malo nokopili.’ nimbe sirimu. 36 Yembo te ‘⸤Yu sike nikimu.⸥ Yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe yembomo alieli konde molopa mindi pumbe, nalo yembo te Malo bulu sipe yunge ungumu lipe su sipe naa pilimbe yembomo konde mololi ulu pulumu naa limbe. Aku yembomo kinié kepe pe kamu-kumu kepe Pulu Yemone mindili lipe simbe ulu pulumu yu kinie pelemo.

*3:1: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “19. kaunsil”.

3:2: ‘Yemboma naa kanangi.’ nimbe yu ipulueli purumunje? Juda ye nomime Yesusi kanoko keri kanoringi, pe Nikodimasi yu kepe kanu ye nomimenga ye te.

3:2: ‘Rapai’ ungu pulumu inie yakondo 1:38*.

§3:2: ungu pulu te inie yakondo 2:11*.

*3:3: ungu pulu te inie yakondo 1:12-13*.

3:3: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

3:5: bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.

§3:13: ungu pulumu inie yakondo 1:51*.

*3:14: inie anjokondo 8:28, 12:32-33, 19:18.

3:14: Yesusini ‘yu yuyu pe ‘Kolopili.’ ningu unjona ola uku toko panjinge.’ nimbe pilipelie aku sipe nirimu.

3:15: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

§3:16: inie anjokondo 6:47, 10:28-29, 17:12, 18:9, LLuku 19:10, Ou Korini 15:17-18, Isikiele 34:12,16, bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “24. laip”, “32.2. Pikinini Bilong God”.

*3:17: inie anjokondo 6:47, 10:28-29, 17:12, 18:9, LLuku 19:10, Ou Korini 15:17-18, Isikiele 34:12,16, bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “24. laip”, “32.2. Pikinini Bilong God”.

3:18: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

3:19: inie yakondo 1:4-9.

§3:22: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

*3:22: inie anjokondo 4:1-2.

3:24: Erotene Jono-kinie pe terimu mele temanemo Mateyu (4:12), 14:1-12, Mako 6:14-29, LLuku 9:7-9 molemo.

3:26: ‘Rapai’ ungu pulumu inie yakondo 1:38*.

§3:28: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.