19
Aku niringi kulu pilipelie Paillatene Yesusi lipe Romo ami yemando “Ka-pulsene taa.” nirimu. Aku tekolie enone yu ungu taka tondoko ⸤‘Yu “Ye nomi kingimu molio.” nimumunge yu ye nomi kingi te none tepili.’ ningu⸥ mulumbale kondoli peanga te yunge pakondoko, unjo ka koko molorumu te mulkupiye teko ‘Yenomi kingimunge waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku yu angilierimune puku “Juda yembomanga kingimu, nuakune angilinoye?” ni-pou-pou teko, yu kumbikerena larauwe toringi.
Paillate altopa penando ombalie Judamando nimbendo: “Kanayo! “Yu mongo te limumunge pilipulie yu manda tombo mele molo.’ ningu piliengi!’ nimbu eno molemelena yu membo okoro.” nirimu. Kanu kinie Yesusi ka koko mololini teli wanie kiraono none telimu kinie wale pakoli kondolimu pakopa wendo orumu kinie Paillatene enondo nimbendo: “Yemo iokomo kanaa!” nirimu.
Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie* bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. enonga kendemande ele yema kinie enone Yesusi penando kokele orumu kanokolie sumbi siku ningendo: “Kolopili, unjo perana ola uku toko panjeyo! Kolopili unjo perana ola uku toko panjei!” niringi.
Nalo Paillatene nimbendo: “Na molo. Na yu mongo limumunge tombo mele naa pilkiru kene enone yu mengo puku unjo perana ola uku taa!” nirimu.
Judamanga awilimene ningendo: “Olionga ungu mane te pelemomone nimbendo:
‘Yembo tene Pulu Yemonga imbi lepa
ungu taka tondomba kinie,
kanu yembomo kolopili tangi.’ LLipai 24:16, Wendo Oringi 20:7. nilimo,
aku ungu manemo pilipulie yuni “Pulu Yemonga Malo molio.” bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. nimumunge pilipulie ‘Kolopili.’ nimbu pilkimulu.” niringi.
Enone “Yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nirimu.” niringi kulu Paillatene pilipelie yu paa kamu pipili kolopalie, kelepa ulke awiline sukundu pupe Yesusindu walsipelie nimbendo: “Nu tena molko orunuye?” nirimu, nalo Yesusini yundu topondopa ungu te naa nirimu.
10 Ungu te naa nirimu kulu Paillatene yundu nimbendo: “Nando ‘Ungu te naa nimbo.’ konopu lekenoye? Nanga tondolo pelemomone “Nu we pani.” manda nimbola; “Nu kolani unjo perana ola uku tangi.” manda nimbola. Aku nikiru ungumu naa pilkinuye?” nirimu.
11 Yesusini topondopa nimbendo: “Nunge tondolo pelemomone na ulu te manda naa telena. Olandopa Molemo Yemone ‘Nuni na teani.’ nimbé mele mindi teni. Akumunge nuni na teni mele ulu pulu keri keló mele teni. Ye na ‘Kolopili.’ ningu mengo ongo nu singi yemanga ulu pulu keri akumu awilimu.” nirimu.
12 Yesusini aku nirimu pilipelie Paillatene Yesusi yu “We pupili.” nimbé aulke te kororumu, nalo Judamane tondolo munduku ni-pou-pou tekolie ningendo: “ “Na kingi te molio.” nilimo ye te Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisa kinie opa puluemo molemo-na nuni aku “Kingi te molio.” nilimo yemo “We pupili.” ninu liemo aku siku tenimunge nu Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga opa pulue te liku tapondonimunge nukinie Sisa kinie pulu naa lemo.” niringi.§ ungu pulu te inie nondopa 19:15**.
13 Aku niringi pilipelie Paillatene Yesusi memba penando omba, kolea te akumundu ‘kou polomo’ niringine pupe kote pilimbe kongono manie molopa terimu polona pupe manie molorumu. (Kou polomondo Juda yembomanga ungune ‘Gapata’ niringi.) 14 Aku kote tenderingi walemo yu kinié mele. Opali Pulu Yemone Juda yembomanga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele* bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”. pilkukongi sipisipi walomo nonge walemo wendo ombá. ⸤Aku koro molonge walemo⸥ wendo ombá pilkulie kinié mele Juda yembomane langi nongema liku undu-undu siringi walemo inie 19:31,42. , kanu walemonga awi-tangoli mele, Paillate kinie kote tenderingi. Paillate kote pilimbe polona omba manie molopalie nirimumuni, Juda yembomando nimbendo: “Enonga ye nomi kingimu kanaa!” nirimu.
15 Nalo enone tondolo munduku ningendo: “ “Kolopili.” niyo! “Kolopili.” niyo! Unjo perana ola ukutoko panje!” niringi. Yembo marene “Yesusi unjona ola toko uku toringi.” nilimele nalo yembo marene aku pilkulie ‘Yu ou tokolie, pe unjo perana uku toringi.’ ningu pilimele. Akumu molo! Yesusi ou naa toko kondoringi. Unjona we konde molopili uku toringi kinie kolorumu. Kolorumu mele ulu pulu inie nondopa 19:31** kanani.
Paillatene walsipelie nimbendo: “ “Enonga ye nomi kingimu kolopili.’ nimbu unjo perana ola uku topo panjembo.’ konopu lekolie nikimiliye?” nirimu.
Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene topondoko ningendo: “Olionga ye nomi kingi te lupe naa molemo. Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamo mindi.”§ Sisamonga ungu pulumu Romo-ungune “Kingimu”. Nalo Romo kingimuni Juda yemboma nokorumu Juda yemboma eno konopu keri panjiku Romo gapomanomo alieli mumindili kolko moloringi. Yaniringi akumu ‘Yesusi toko kondangi.’ ningu kondi toringi. niringi.
16 Kanu kinie Paillatene kamu nimbendo: “Kapola, ‘Unjo perana kolopili.’ ningu mengo puku unjo perana uku toko panji-pee.” nirimu.
Paillatene aku sipe nirimu kinie Romo ami yemane yuambolko liku mengo pukulie 17 yu unjo pera te siringi, akumu yu yuyu memba Jerusalleme ulsu purumu.
19:17-27 Yesusi Unjo Perana Ola Uku Toko Panjeringi Temanemo
Yesusi unjo pera siringimu memba pupili eno Jerusalleme munduku siye kolko ‘Kolea Penge Ombele’ niline mengo puringi. (‘Kolea Penge Ombele’ kanumundu Juda yembomanga ungune ‘Golkota’ niringi.) 18 Aku koleana Yesusi unjo perana ola uku toko panjeringi. Ye talo pea unjo pera talonga uku toko panjikulie, te ekendonga anjiku te ekendonga anjiku Yesusi suku singine anjeringi.
19 Paillatene “Yesusinge unjo perana ola imbi toko mondaa.” nirimu mele toko mondoringila. Akumu isipe:
KOLEA NASARETE YE YESUSI,
JUDA YEMBOMANGA YE NOMI KINGIMU
ningu toko mondoringi. 20 Yesusi unjo perana ola uku toko panjeringi koleamo Jerusalleme nondopa lepa, imbi unjo perana ola toringime Juda yembomanga ungu kinie ⸤Romo yembomanga⸥ LLatini ungu kinie Giriki ungu kinie, ungu lupe yepoko akumenga ningu toko mondoringi molorumu kulu aku imbime Juda yembo awisilini kanoringi. 21 Juda yembomanga Pulu Yemo popo tondoli ye awilimene* bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. kanu imbime kanoko keri kanokolie Paillatendo pukulie ningendo: “Nuni “Judamanga ye nomi kingimu” ningu “Akumu imbi taa.” ninu kanumu kapola naa tekemo. ⸤Yuolionga kingimu molo kene⸥ ‘Aku yemone “Na Judamanga kingimu molio.” yu yuyu nimu.’ “Aku siku imbi taa.” ni.” niringi.
22 Paillatene topondopa nimbendo: “Nane imbi “Toko mondaa.” nindu aku ungumu papu tongi. Altopo ungu te naa nimbo. Ou tongi aku ungumu molopili.” nirimu.
23 Ami yemane Yesusi unjo perana ola uku toko panjiku pora sikulie, yunge mulumbale ⸤kulku noseringime⸥ liku, eno ye kise linge mele moke teko lsingi. Aku tekolie wale telu mindi, sukundu pakorumumu, goli lierimu. Akumu suku-singi tenga tambulou naa tambulku we sulumu teringi kulu 24 ami yemane ningendo: “I mu olá naa tamili kene ye telu manjipe lipili kene ou kou-kate teamili.” niringi. Aku teringi mele Pulu Yemonga bokune ungu te molemomone pe aku siku tenge ou nirimu mele wendo orumu. Kanu ungu bokune molemomone nimbendo:
“Nanga mulumbalema moke teko liku,
nanga manie pakolio walemo
“Ye telu mindi lipili.”
ningu kou-kate tengi.” Konana 22:18.
nirimu, aku mele teringi.
25 Yesusi unjo perana ola perimu akune nondopa yunge anumu kinie, anumu-papamo kinie, Killiopasinge ambo menu Maria kinie, kolea Makatalla ambo Maria kinie, aku ambo kise angilieringi. Mako 15:47. 26 Anumu kinie anumu nondopa angilierimu ye Yesusi konopu mondorumu yemo kinie§ Aku yemo Jono yu kanumu. 1:35-42* kanani. Yesusini kanopalie anumundu “Andi yemo nunge malo molopili.” nimbe, 27 kanu lombili andoli yemondo* Aku yemo Jono yu kanumu. 1:35-42* kanani. “Andi ambomo nunge aminie molopili.” nirimu. Aku nirimu pilipelie lombili andolimuni Yesusi anumu lipe yunge ulkendo memba pupe nokopa molorumu.
19:28-42 (28-37) Yesusi Unjo Perana Kolopa Pora Sirimu Kinie (38-42) Yu Ono Teringi Temanemo
28 Pe Yesusini yunge kongonoma pali tepa pora sirimu pilipelie, “Na no waka lekemo.” nirimu. Aku ungu nirimumu ungu te ou niringi Pulu Yemonga bokune molemomone ulu te pe wendo ombá mele pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbe aku sipe nirimu. 29 No-waene kombili teli mingi te akune lierimu kanokolie ulú-pinje melte liku no-waene akune suku mundukulie, pinje melemo no pepili unjo isopi kola tene unjo toko olando siku Yesusinge kerena kopondoringi. Konana 69:21, Konana 22:15.
30 Yuni nomo nombalie “Nanga kongonomo pora nikimu.” nirimu. Aku nimbelie ma kanopa yunge pengemo maniendo sipe mundupe ‘Kinié kolambo.’ nimbe yunge minimu “Pu.” nimbelie yu kolorumu.
31 Yu kolorumu walemo akumu kinié mele, opali mele enonga koro molonge wale Sambate olandopa te wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele, melema liku undu-undu siringi walemo. inie 19:14,42. Akumu pilkulie Juda yembomanga ye awilimene ‘Opali Sambate walemo kinie yema unjo perana ola we penge kapola naa temba.’ ningulie enone Paillatendo puku mawa tekolie ningendo: “Eno kinié manie liemili kene ⸤‘Eno mindili awili nongolie kinié mindi walsikele kolangi.’⸥ ningu “Enonga kimbume elke tondaa.” ni.” niringi.§ Kimbu elke tondoringimunge ungu pulu talo pelemo. Te isipe: Kolonge teringi kinie ‘Mindili awili teko nongolie sumbi siku kolangi.’ ningulie kimbu elke tondoringi. Te isipe: Uku toko panjeringi yembomane mulu linge perekolie pirimune kimbu ta siku sinio ningu mulu lsingi. Pe yembo tenga kimbumu elke tondoringi kinie altoko sinio ningu mulu manda naa likulie nondoko koloringi.
32 Kanu kinie ami yema ongolie kumbi leko Yesusi kinie wikindunge perimu yemonga kimbuselo elke tondoko, pe merekendonga perimu yemonga kimbuselo elke tondoringi. 33 Nalo Yesusi perimune ongo yu kanoringi kinie yu koronga kolorumu kanokolie siye koloringi. Yunge kimbuselo elke naa tondoringi 34 nalo ami ye tene Yesusinge wangune tolone torumu, akune meme kinie no kinie waka-maka orumu.
35 Ye aku teringi mongone kanorumu yemone teringi mele temanemo topa sirimu. Aku yemonga ungumu sike. Yu ‘Sike nikiru.’ nimbe pilipelie ‘Eno itemanemo pilinge yembomane pilkulie ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo. Yu sike Pulu Yemone ‘Olio lipe tapondopili.’ nimbe lipe mundorumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ nimbe itemanemo topa silimo.* Aku yemo Jono kanumu. 36 Ulu pe wendo ombá Pulu Yemonga bokumuni ou nirimu ulu pokore sike wendo ombando enone aku siku Yesusi kinie teringi. Pulu Yemonga bokune molemo ungu te isipe:
‘Yunge ombelemanga telu kepe elke naa tondonge.’ Wendo Oringi 12:46, Kambu 9:12, Konana 34:20.
nimbe molemo. 37 Pulu Yemonga bokune molemo ungu tepea isipe:
‘Tolone tonge yemo neme-neme ningu kanonge.’ Sekaraya 12:10.
nimbe molemo.
38 Yesusi kolopa pora sirimu kinie pe kolea Arimatia ye Josepo pupe Paillatendo “Yesusinge onomo na si.” nirimu. Josepo yu Yesusinge ungumu pilipe lipe molorumu ye te, nalo Juda ⸤ye awili lupe⸥ ma§ ungu pulumu inie yakondo 1:19*. pipili kolopalie mona lombili naa andopa kiyengo nimbe Yesusinge ungume pilipe molorumu.
“Onomo si.” nirimu kinie
Paillatene “Kapola, li.” nirimu kinie Josepo yu omba onomo manie lsimu. 39 Ye te, ou walse ipuluelikundu Yesusi molorumune purumu pea ungu ningulu moloringili ye te, yunge imbi Nikodimasi,* inie yakondo 3:1-21, 7:50. kanu yemo yu Josepo pea oringili. Yu unjo talonga unjo to liku akumuni kopongo mune toli te telemele akumu awisili, yunge umbune teti pape killokarame mele, memba orumu.
40 Elo pukulu Yesusinge onomo manie likululie niringilimuni, ⸤Juda yembomane ono tengendo teringi mele pilkululie tengelendo⸥ múlu te liku olo-mala toko, unjo toselone teringi kopongomo onomonga kandokololie onomo kulupi toringili. 41 Yesusi unjo perana ola toringi koleana unjo ponie te lepa, akune kou-kande te lierimu. Kanu kou-kandena ono te ou naa noseringi, yu mindi pulu-pulu noseringili. 42 Yesusi ono terimu walemo yu kinié mele, opali mele ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. nondopa wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele, melema liku undu-undu siringi walemo. inie 19:14,31. Sambate walemo nondopa wendo ombá terimu pilkululie aku ono teringi kou-kandemo nondopa lierimu kulu Yesusi akune ono teringili.

*19:6: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.

19:7: LLipai 24:16, Wendo Oringi 20:7.

19:7: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

§19:12: ungu pulu te inie nondopa 19:15**.

*19:14: bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.

19:14: inie 19:31,42.

19:15: Yembo marene “Yesusi unjona ola toko uku toringi.” nilimele nalo yembo marene aku pilkulie ‘Yu ou tokolie, pe unjo perana uku toringi.’ ningu pilimele. Akumu molo! Yesusi ou naa toko kondoringi. Unjona we konde molopili uku toringi kinie kolorumu. Kolorumu mele ulu pulu inie nondopa 19:31** kanani.

§19:15: Sisamonga ungu pulumu Romo-ungune “Kingimu”. Nalo Romo kingimuni Juda yemboma nokorumu Juda yemboma eno konopu keri panjiku Romo gapomanomo alieli mumindili kolko moloringi. Yaniringi akumu ‘Yesusi toko kondangi.’ ningu kondi toringi.

*19:21: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.

19:24: Konana 22:18.

19:25: Mako 15:47.

§19:26: Aku yemo Jono yu kanumu. 1:35-42* kanani.

*19:27: Aku yemo Jono yu kanumu. 1:35-42* kanani.

19:29: Konana 69:21, Konana 22:15.

19:31: inie 19:14,42.

§19:31: Kimbu elke tondoringimunge ungu pulu talo pelemo. Te isipe: Kolonge teringi kinie ‘Mindili awili teko nongolie sumbi siku kolangi.’ ningulie kimbu elke tondoringi. Te isipe: Uku toko panjeringi yembomane mulu linge perekolie pirimune kimbu ta siku sinio ningu mulu lsingi. Pe yembo tenga kimbumu elke tondoringi kinie altoko sinio ningu mulu manda naa likulie nondoko koloringi.

*19:35: Aku yemo Jono kanumu.

19:36: Wendo Oringi 12:46, Kambu 9:12, Konana 34:20.

19:37: Sekaraya 12:10.

§19:38: ungu pulumu inie yakondo 1:19*.

*19:39: inie yakondo 3:1-21, 7:50.

19:42: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

19:42: inie 19:14,31.