13
13:1-53 YESUSINI UNGU IKO MARE TORUMU UNGUME
13:1-3 Yesusini Ungu Iko Mare Torumumenga Pulu Pulu Ungumu* Mako 4:1-2, LLuku 8:4.
13:3-9,18-23 Ye Tene Langi Umbu Poniena Tanda Sirimu Ungu Ikomo Mako 4:3-9,13-20, LLuku 8:5-8,11-15.
Yembo maku toko moloringimendo aku sipe nimbe pora sipelie nirimumuni, Yesusi ulkena molopa pena pupe nomu kélona pupe manie molorumu. Yembo paa awisili yu molorumune ongo maku toko moloringimunge nona andoli sipi te nona ola lierimumunge suku pupe manie molorumu, yemboma nomu kélona angilieringi. Yuni enondo ungu awisili nimbe simbendo ungu iko pokore torumu.
Ungu iko te isipe topalie nimbendo: “Pilieme!
“Ye tene rasi-witi umbu poniena andopa tanda sirimu.
Tanda silipe andorumu kinie umbu mare aulkena manie purumu, kanume keramane ongo liku noringi.
Umbu mare kou perimune manie pupelie ma wallo kolte mindi lierimu kulu nondopa muli topa wendo orumu. Nalo pulkinio naa mundorumu kulu ena terimu kinie kanume kolorumu.
Umbu mare kombulu-siri ka mélemo molorumune manie purumu, siri ka melemo wendo omba witi umbume topa norumu kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo te naa torumu⸥..
Umbu mare ma peangana manie purumume wendo omba mongo peangama torumu. Mare mongo tokapu kise mele topa, mare mongo tokapu yepoko mele topa, mare tokapu telu mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
⸤Aku nimbelie⸥ “Yembo komu-peo lemomane iungumu piliee.” nirimu.
13:10-17 Yesusindu “Ungu Ikoma Nambemune Tolenoye?” Ningu Walsiku Pilieringi Temanemo ungu pulu te inie anjokondo 13:34-35. 13:10-15 Mako 4:10-11,25,12, LLuku 8:9-10a,18,10b, 13:16-17 LLuku 10:23-24.
10 Yesusi lombili andolime yu molorumune ongolie yundu ningendo: “Nu yembomando ungu te ninindu ungu ikoma alieli nambemune tolenoye?” niringi.
11 Yuni enondo topondopa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma kinie melema kinie nokolemomonga§ bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. ulu pulu yu yuyu pilierimu kanu ulu pulume ‘Kinié eno ⸤na lombili olemele yemboma⸥ piliengi!’ nimbelie eno nimbe sikimu. Nalo we yemboma nimbe naa sikimu.* inie yakondo 11:25. 12 Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yemboma paa olandopa nimbe simbe pilinge. Pe paa awisili pilinge. Nalo naa pilku molemele yemboma eno laye kolte pilimele ungumu kepe wendo limbe. Ya ungumunge pulumu torumulu. Yesusini “Melema nosilimo yembomo olandopa mele awisili simbe nosimbe.” nirimu nalo we sike melemando naa nirimu. Ungu pulu te inie nondopa 13:13-16. Ungu te inie anjokondo 25:29.
13 ‘Eno mongone kanokolie naa kanoko,
komuni pilkulie naa pilimele.’ Ungu-Manema 29:4, Jeremaya 5:21, Isikiele 12:2.
akumunge nane we yemboma enondo ‘Ungume nimbu siembo.’ nimbulie ungu ikoma mindi topo silio.
14 “Aku siku teko molemelemonga koronga-ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume yemboma nimbe sirimu ye Aisayane “Aku siku tenge.” ou nirimu mele wendo olemo. Aisayane nimbendo:
“Enone alieli komuni pilinge nalo konopuni pilkulie paa naa pilinge;
mongone kanonge nalo melte paa sike naa kanonge.
15 Iyembomanga konopume paa pipi silimo;
enone ungu pilingendo komu naa tendeko molemele;
enonga mongoma kumbulku molemele.
Aku siku teko molemelemonga naa kanoko naa pilku molemele.
Iulume aku sipe naa telkanje
enone enonga mongone kanoko
komuni pilku konopuni pilkulie alowa telemela,
kanu kinie nane ‘Eno konde pangi.’ nilke.”§ Aisaya 6:9-10.
nirimu. ⸤Aisayane aku sipe nirimu mele⸥ aku siku kiniéweyemboma teko molemele.
16 “Nalo ⸤na lombili andolime⸥ enone mongone paa sike kanoko komuni paa sike pilku molemelemonga eno malo. 17 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Oumoloringi yemboma, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie,* bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. Pulu Yemonga ungume pilku liku sumbi siku moloringi yemboma kinie, kanu yembo awisili kinié eno mongone kanoko molemele melema kinie ulume kinie kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi nalo naa kanoringi. Eno kinié komuni pilku molemele ungume pilingendo “Piliemola!” ningu moloringi nalo naa pilieringi akumunge ⸤nane ‘Kinié sike kanoko sike pilimelemonga eno malo.’ nikiru⸥..
13:18-23 (Temane imbimu inie yakondo 13:3-9 kanani.)
18 “Akumunge, yembo tene rasi-witi umbu tanda sirimu ungu ikomonga pulumu kinié niembo pilieyo.
19 ⸤Umbu mare tanda sirimu aulkena manie purumu kanumenga ungu pulumu isipe:⸥ Yembo tene Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemomonga ungumu pilipelie naa pilimo kinie ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥.muni bokumunge alsena anjokondo “42. Seten 42.4.”. omba umbu tanda sili konopune pupe pelemoma walsikele toropa wendo limo.
20 Umbu mare tanda sirimu kou perimune manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone ungumu pilkulie walsikele sumbi siku konopu siku pilku limele. 21 Nalo eno pulkinio naa mundukulie ungumu laye kolte mindi pilku molemele. Pe eno konopune umbune telemo kinie molo eno Pulu Yemonga ungumu pilku liku molemele mele yembo lupemane kanoko keri kanokolie ungu taka tondoko teko kenjiku mindili silimele kinie enonga pilimele ungume siye kolemele.
22 Umbu mare tanda sirimu siri ka mele molorumune manie purumume yembo mare kepe aku silime molemele. Enone ungumu pilimele kinie konopune umbune telemo umbunema kinie, mele awisili nosikulie ‘Aku melemane olio lipe tapondolemo tapondomba.’ ningu pilku molemele ulume kinie, Yembo kamakomanga ungu mare inie yakondo 6:24, Mako 10:23-25, Ou Timoti 6:3-10. kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinie ungumuni uluri naa tepa langi mongo naa tolemo.
23 Umbu mare tanda sirimu ma peangana manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone ungumu pilkulie ungu pulumu pilku kondolemele. Pe eno langi mongo tolemele. Kanu yembo marenga langi mongo tokapu kise mele topa, yembo marenga mongo tokapu yepoko mele topa, marenga mongo tokapu telu mele topa, aku sipe tolemo.
Ungu ikomonga ungu pulumu aku sipe.” nirimu.
13:24-30,36-43 Era Te Kinie Langi Peangamo Kinie Poniena Orumu Ungu Ikomo
24 Yesusini ungu iko te pea yemboma topa sipelie nimbendo:
“Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemo akumu isipe mele:
Ye tene yunge poniena rasi-witi umbu peangama tanda sirimu. 25 Nalo yemboma uru peringi kinie yunge opa pulue ye te omba era ⸤rasi-witi none teli era⸥ umbu te witi poniena tanda sipelie kelepa purumu. 26 Kanu kinie umbu peangama wendo omba witi mongo torumu kinie era kinie pea wendo orumu mele mona molorumu kanoringi.§ Era “danele” nili akumu orumu mele kinie rasi-witi orumu mele kinie telu sipemo. Rasi-witi kamu mongo tomba torumu kinie yu lupe, era lupe, ningu kanoringi.
27 Kanu kinie ponie pulu yemonga kongono tendeli yema ongo yundu ningendo: “Awilimu, nunge poniena langi umbu peangare tanda naa sirinuye? Pe kinié era nambepa wendo okomoye?” niringi.
28 Yuni enondo nimbendo: “Tena. Opa pulue ye tene aku era umbume omba tanda sirimu lepamo.” nirimu.
Kongono tendeli yemane ningendo: “ ‘Era pea waka-maka wendo okombele kene pupu erama akupu lipu maku tamili.’ konopu lekenoye?” niringi.
29 Nalo yuni nimbendo: “Molo. Era tengi liemo witi pea pulu akungenje. 30 Pe witi kamu lipu maku tomolondo ou pea ongolo molangili. Pe witi kamu limolo walemo wendo ombá kinie nane witi kari leko lindinge yembomando nimbondo: “Ou era kalongendo liku piye teko maku tokolie ningemone, pe witi liku nanga witi nosilio ulkena maku toko nosiengi.” nimbo.” nirimu.” nimbe, Yesusini “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu aku sipe mele.” nirimu.* ya 13:40-42, inie anjokondo 15:13. Ungu Ikomo Kinie Pillawa Akoli Mele Isimunge LLuku 13:20-21. Masetete umbumunge ungu te inie anjokondo 17:20, LLuku 17:6. Unjo Masetete kanumu unjo wambú molo unjo baní melenje. Masetete unjo akumunge olakondo et pit molo tu ap mita mele angilimo. Mongoma langine panjiku nongendo poniena panjeringi. Ungu Ikoselo. Mako 4:30-32, LLuku 13:18-19;
13:31-33 Unjo Masetete Umbumunge§ akuselonga ungu pulumu telumu. Ou yunge yemboma paa koltalo moloringi nalo pe walse yunge yembo awisili ongo molonge, akumundu nirimu.
31 Ungu iko te pea yemboma topa sipelie nimbendo:
“Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu isipe mele:
Ye tene unjo masetete umbu te lipe 32 yunge poniena umbumu mundorumu. Masetete umbu akumu langi umbumenga pali yu paa kelomo nalo wendo omba awi lemo kinie poniena molemo melemanga pali yu paa awilimu. Kamu awi lepa unjo mele angilimo kinie kerama kanu unjona ongo kolamanga pelemele. ⸤Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba mele aku sipe⸥..” nirimu.
33 Ungu iko te pea yemboma topa sipelie nimbendo:
“Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu isipe mele:
Ambo tene yu langi pillawa akoli mele isi wallo kolte pillawa awisilinge mundorumu kinie pillawa pali akorumu.* bokumunge alsena anjokondo “49. yis”. ⸤Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba mele aku sipe⸥..” nirimu.
13:34-35 Yesusini Ungu Ikoma Mindi Torumumunge Ungu Pulu Te Mako 4:33-34. Ungu pulu te inie yakondo 13:13-17.
34 Kanu ungume pali Yesusini yembomando nimbendo yu ungu iko mindi topa nirimu. We ungu te enondo sumbi sipe naa nimbe ungu iko manjipe topa nirimu. 35 Aku sipe terimumunge koronga-ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye tene ou nirimu ungu te kamu wendo orumu. Akumu isipe:
“Nane i⸤ungu nimbondo⸥
ungu iko ⸤manjipu⸥ topo nimbo.
Pulu Yemone ou mulu maselo terimu kinie kepe
yandopa yandopa kepe ⸤mona naa niringi⸥
lopi tepa perimu ungume ⸤nimbondo
ungu iko mindi topo⸥. nimbo.” Konana 78:2.
nirimu.
13:36-43 (Inie yakondo 13:24-30 kana.)
36 ⸤Yesusini ungu iko akume topa pora sipelie,⸥ yu maku toko moloringi yemboma mundupe siye kolopa ulkendo purumu kinie yu lombili andolimene yu molorumune ongolie ningendo: “Poniena era orumu ungu ikomonga ungu pulumu olio ningu para si.” niringi.
37 Yuni topondopa nimbendo:
“Langi umbu peangama tanda sirimu yemo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo.§ bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”. 38 Poniemo ma kolea pali. Langi umbu peangama yembo ‘Pulu Yemo nanga ye nomi kingimu molopili.’ nilimelemonga enonga konopumenga Pulu Yemone tapu tepa molopa nokolemo yemboma. Era umbu akume ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥.munge* bokumunge alsena anjokondo “42. Seten 42.4.”. yemboma. 39 Era umbu tanda sirimu opa pulue akumu ⸤kurumenga nomi⸥ depelemo. Setene kanumu. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”. Witi sukundu liku maku tonge wale akumu ma kolea pora nimbé walemo. Witi mongoma sukundu linge yemboma mulu koleana angelloma.
40 “Erama liku maku tokolie tepena kalemele mele ma kolea pora nimbé walemonga aku sipe. 41 Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone yunge angelloma lipe mundumbe, enone ‘Yemboma Pulu Yemonga ungume naa pilku, teko kenjiku molangi.’ nilimele yemboma pali kinie, ulu pulu keri telemele yemboma pali kinie, Pulu Yemone tapu tepa molopa nokolemo yemboma molongena wendo liku maku tokolie ningemone, inie anjokondo 15:13. 42 tepe awili nomba pelemo koleana sukundu toko mundunge, kanune yemboma kola teko paa mindili nongo pereko molonge.§ inie nondopa 13:50, yakondo 8:12, anjokondo 24:51. 43 Kanu walemanga konopu sumbi nili yemboma enonga Lapa ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana ena pa telemo mele eno aku siku kanune pa tepili molonge.
“Yembo komu-peo lemomane iungumu piliee.” ⸤nirimu.⸥
13:44-53 Yesusini Ungu Iko Kelo Mare Torumu Ungu Ikomanga
Te: 13:44 Ye Tene Kou Benge Te Ponie Tenga Lopi Teko Noseringi Kanopa Lsimu Ungu Ikomo;* kinie 13:45-46 Ungu
Te: 13:45-46 Siripelu Kou Awili Puli Te, ‘Pélle’ Nili, Akumunge Ungu Ikomo; -selonga ungu pulumu telumu. Elonga ungu pulumu isipe: Sumele ombele kinie siripelu pélle kinie nirimu aku meleselo olio Pulu Yemo kinie tapu topo molomolo ulu pulumu. Kanu ulu pulumu limolondo kamele akopo olionga nosilimolo melema mundupu siye kolopo ‘aku ulu pulumu paa liengi.’ nimbe nirimu.
Te: 13:47-50 Oma Lili Walemonga Ungu Ikomo;
Te: 13:51-52 Ye Tene Mele Kondema Kinie Mele Oume Kinie Pea Wendo Limo Ungu Ikomo.
44 ⸤Yesusini aku nimbelie kelepa nimbendo:⸥
“Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu isipe mele:
Sumele ombele te laku teko ponie tenga ou lopi teringi we perimu kanumu ye tene pe walse kanopa lipelie kelepa aki torumu. Aki topalie konopu sipe pupe yunge melema pali lipe makete tepa kou pokore yando lipelie kanu poniemo pupe topo topa yando lsimu. ⸤Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba mele aku sipe.⸥” ⸤nirimu.⸥
45 “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu isipela:
Kou-bisinete teli ye tene siripelu ‘pélle’ nili peangama koropa molorumu. 46 Kanu kinie siripelu pélle kou paa awisili puli te kanopalie nirimumuni, yu pupe yunge melema pali makete tepa kou yando lipelie kanu siripelu péllemo topo topa yando lsimu. ⸤Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba mele aku sipe.⸥” ⸤nirimu.⸥
47 “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu isipe melela:
Oma lili wale te nomune toko mundoringi kanumuni oma lupe lupema lsimu. 48 Walemo paa peke lierimu kinie kunduku liku nomu kélona nosikulie, manie molko apurukulie peangama liku wale basikete pokorenga mundoringi nalo kerime toko lteringi.
49 “Ma koleamo pora nimbé walemonga aku sipela: Mulu koleana angelloma ongolie ningemone, yembo teko kenjiku molongema kinie yembo sumbi siku molko kondongema kinie liku apuruku 50 yembo teko kenjiku molongema liku tepe awili we nomba pelemo koleana toko suku mundunge, kanune kola teko paa mindili nongo pereko molonge.” inie yakondo nondopa 13:42*. ⸤nirimu.⸥
51 ⸤Ungu ikoma topa pora sipelie Yesusini lombili andolime walsipe pilipelie nimbendo:⸥
“Aku ungume pali ungu pulume eno piliengiye?” nirimu.
Enone yundu ningendo: “Piliemulu.” niringi.
52 Yuni enondo nimbendo: “Aku liemo Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yemane§ bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”. Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemomonga ungume mane silimolo kinie pilku liku molemele kanu yema eno isipe: Ulke pulu ye tene yunge mele peanga kande kande nosilimomanga mele kondema kinie mele oume kinie pea wendo limo.” nirimu.
13:53-58 Yesusi Molopa Awi Lierimu Kolea Nasarete Yembomane Yunge Ungumu Liku Su Siringi Temanemo* Mako 6:1-6, LLuku 4:16-31.
53 Yesusini aku ungu ikoma topa pora sipelie kanu koleamo mundupe siye kolopa yu purumu.
54 Mundupe siye kolopa pupelie yunge pulu kolea ⸤Nasarete⸥ ombalie Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena suku pupe yemboma mane sirimu kinie pilkulie eno suru ningu mini-wale mundukulie ningendo: “I yemo yunge pilipe konginjelimu kinie yunge ulu tondolo telemomanga tondolomo kinie yu tena lsimuye? 55 Yu ulkema takorumu yemonga ungu pulu te Mako 6:3*. malo moloye? Maria yunge anumu naa molemoye? Jemisi keme, Josepo keme, Saimono keme, Judasi keme, yunge angenupili moloye? Jono 6:42. 56 Yunge kemulupili kinie pali olio kinie pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sike aku yemo molemomo⸥.. Aku liemo yunge pilipe konginjelimu kinie yunge ulu tondolo telemomanga tondolomo kinie yu tena lsimuye?” niringi. 57 ⸤Aku siku ungume ningu⸥ yu ungu nimbe ulume tepa molorumu mele kanoko keri kanoko yu-kinie paa konopu keri panjeringi.
Kanu kinie ⸤eno yu-kinie mumindili koloringimunge ulu pulumu pilipelie⸥ Yesusini enondo nimbendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye te§ bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. koleamanga pali imbi ola molemo, yembomane pali yunge ungume pilku limele. Nalo yunge pulu koleana yu kinie pea tapu toko molemele yemboma mindi yuni nilimo ungumu pilkulie ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungume naa pilku, liku su silimele.” nirimu.
58 Kanu kinie yu ⸤ungu nimbe ulume tepa yu yuyu molorumu mele ‘Sike.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilieringimunge yu kanu koleana ulu tondolo awisili naa terimu, koltalo mindi terimu.

*^ Mako 4:1-2, LLuku 8:4.

^ Mako 4:3-9,13-20, LLuku 8:5-8,11-15.

13:9: ungu pulu te inie anjokondo 13:34-35. 13:10-15 Mako 4:10-11,25,12, LLuku 8:9-10a,18,10b, 13:16-17 LLuku 10:23-24.

§13:11: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

*13:11: inie yakondo 11:25.

13:12: Ya ungumunge pulumu torumulu. Yesusini “Melema nosilimo yembomo olandopa mele awisili simbe nosimbe.” nirimu nalo we sike melemando naa nirimu. Ungu pulu te inie nondopa 13:13-16. Ungu te inie anjokondo 25:29.

13:13: Ungu-Manema 29:4, Jeremaya 5:21, Isikiele 12:2.

§13:15: Aisaya 6:9-10.

*13:17: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

13:19: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten 42.4.”.

13:22: Yembo kamakomanga ungu mare inie yakondo 6:24, Mako 10:23-25, Ou Timoti 6:3-10.

§13:26: Era “danele” nili akumu orumu mele kinie rasi-witi orumu mele kinie telu sipemo. Rasi-witi kamu mongo tomba torumu kinie yu lupe, era lupe, ningu kanoringi.

*13:30: ya 13:40-42, inie anjokondo 15:13.

13:30: LLuku 13:20-21. Masetete umbumunge ungu te inie anjokondo 17:20, LLuku 17:6. Unjo Masetete kanumu unjo wambú molo unjo baní melenje. Masetete unjo akumunge olakondo et pit molo tu ap mita mele angilimo. Mongoma langine panjiku nongendo poniena panjeringi.

13:30: Mako 4:30-32, LLuku 13:18-19;

§13:30: akuselonga ungu pulumu telumu. Ou yunge yemboma paa koltalo moloringi nalo pe walse yunge yembo awisili ongo molonge, akumundu nirimu.

*13:33: bokumunge alsena anjokondo “49. yis”.

13:33: Mako 4:33-34. Ungu pulu te inie yakondo 13:13-17.

13:35: Konana 78:2.

§13:37: bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.

*13:38: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten 42.4.”.

13:39: Setene kanumu. Bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.

13:41: inie anjokondo 15:13.

§13:42: inie nondopa 13:50, yakondo 8:12, anjokondo 24:51.

*13:43: kinie 13:45-46 Ungu

13:43: -selonga ungu pulumu telumu. Elonga ungu pulumu isipe: Sumele ombele kinie siripelu pélle kinie nirimu aku meleselo olio Pulu Yemo kinie tapu topo molomolo ulu pulumu. Kanu ulu pulumu limolondo kamele akopo olionga nosilimolo melema mundupu siye kolopo ‘aku ulu pulumu paa liengi.’ nimbe nirimu.

13:50: inie yakondo nondopa 13:42*.

§13:52: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.

*13:52: Mako 6:1-6, LLuku 4:16-31.

13:55: ungu pulu te Mako 6:3*.

13:55: Jono 6:42.

§13:57: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.