2
⸤Yesusi kolorumu koro yepoko pakara omba purumu kinie⸥ Juda yamboma mako toko Pulu Yemo kinie ulu te teringi wale ‘Pendikosi’ nilimu* wendo orumu. Aku walemonga Yesusi lombili andoli yamboma kolea teluna maku toko moloringi. Walsikale ungu te, poporome aili ungu nilimo mele, muluna ola manie orumu, kanu melemo ulkena moloringi yambomane pali piliringi. Melema, tepe alimbelu mele, wendo orumu kanoringi, aku melema pupe yambomanga pali pengena telu telu nimbe pupe molorumu. Kanu kinie Mini Kake Telimu Yesusi lombili andoli yambomanga konopuna sukundu omba molopa kapola terimu. Kanu kinie Minimuni ene yu mele mele ambolopa ‘Umbu ungu lupe lupe kerena niengi.’ nirimu kinie ene umbu ungu ou naa niringi lupe lupema pulu monjiku ningí niringi.
Juda yambo mare ou ongo kolea aili Jerusalleme maku toko moloringi kinie aku ulumu wendo orumu. Ene Pulu Yemonga ungu pilili yamboma. Ene ma koleana yambo lupe lupema pea pali molkolie kanu yamboma munduku kelko Jerusalleme sukundu oringi. Kanu poporome aili mele ungumu pilkulie kanu yamboma maku tokolie enenga umbu ungu lupe lupema Yesusi lombili andolimene niringi pilkulie ene konopu aisili liku munduringi. Ene suru ningu konopu aisili lelkolie ningindu:
“A, i yamboma umbu ungu lupe lupe nikimilime ene kolea Gallilli disiriki yamboma mindinje? ⸤Gallilli yambomane ungu telumu mindi nilimele kanumu.⸥ Pe kinié olionga ya yu mele mele umbu ungu lupe lupe nilimoloma nambe teko pilkulie nikimiline olio pilkimuluye?
9-11 “Olio kolea Patia kinie, kolea Midia kinie, kolea Illame kinie, kolea Mesipotemia kinie, kolea Judia kinie, kolea Kapadosia kinie, kolea Pondasi kinie, kolea Esia kinie, kolea Pirisia kinie, kolea Pambillia kinie, kolea Isipi kinie, kolea LLipia* sukundu Sairini nondopa lemo koleama kinie, kolea aili Romo kinie, kolea Kiriti kinie kolea Arepia kinie, aku kolea lupe lupemanga pali molopo ómulu yamboma molemolo. Olio Juda yamboma kinie yambo lupe molopo Juda yambomanga ulu pulu alowa tepo telemolo yamboma kinie, olio yu mele mele olionga umbu ungumane Pulu Yemone ulu tondoloma telemo ulumando nikimili pilkimulu.” niringi.
12 Ene suru ningulie ‘Pilipu sundukumulunje?’ ningu pilkulie, anju yando kerepali ningulie “Imunge ulu pulumu nambolkamoye?” niringi. 13 Nakolo yambo marene ungu taka tonjikulie ningindu: “I yema no tondolo nongolie kekelepa tokomele.” niringi.
14 Kanu kinie Pita, ⸤Yesusini lipe mundurumu ye⸥ rureponga yepoko wema kinie pea ola angilkulie yambomando tondolo mundupe nimbendo: “Olionga Judia yamboma kinie, ene Jerusalleme molemele yamboma kinie, i wendo okomo tekemolo ulumunge pulumu ene nimbu siembo, mimi siku komu tenjiku piliengi!” nirimu. 15 “ ‘Olio kekelepa tokomolo.’ ningu pilkimili akumu molo. Kinié ipulueli ou nani killoko mindi, aku kinie yamboma no naa nolemele kanumu. 16 Kinié wendo okomo ulumundu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye* Joelene pe wendo ombá mele ou nirimu. Yuni nirimu mele i sipe:
17 “Pulu Yemone* nimbendo:
“Kolea pora nimbé walema wendo ombá kinie
nane nanga Minimu yamboma pali simbu.
Kanu kinie enenga lemenali marenalini
nanga ungu umbu tonjimbuma pilku
yamboma ningu siku,
enenga ye andamane uru kumbu teko,
enenga ye kangoma ongo angilili none temba
kumbikere lipe pinjimbe uluma kanonge.
18 Nanga kendemande ambo yema kepe
nanga Minimu simbu kinie nanga ungu umbu
tonjimbuma pilku yamboma ningu singí.
19-20 Ailimunge wale ailimu ou wendo naa opili
nane muluna ola kinie mana manie kinie
⸤walema pora nimbé⸥ lipe ora simbe ulu tondoloma*
‘Ene kanangi.’ nimbu tembo.
‘Mana meme kinie tepe kinie ikilie aili kinie,
aku ulu tondoloma tepili.’ nimbú.
‘Muluna enamo sumbulu topa olimu meme tepili.’ nimbula.
21 Kanu kinie Ailimunge wale ailimu
kamu wendo ombá kinie yambomane isili ou
Ailimunge imbi lelko* walsingí yamboma
nane lipu taponjipu
mindili nolemelka aulkena wendo lipu
na kinie molko konjingí aulkena
lipu monjimbu.” nimbe**
Pulu Yemone nimu.”***
nimbe Joelene nirimu.
22 “Ene Isirele Yamboma, ene i ungu nimbú tekeromo pilieyo. ‘Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Yu sike Pulu Yemone mako topa lipe mundurumu.’ ningu kanangi.’ nimbe Pulu Yemone yu lipe taponjirimu kinie ene moloringine yamboma lipe ora sirimu ulu tondoloma terimu. Akumu ene kanoko piliringi. 23 Enene kanu yemo kinie pe tenge mele Pulu Yemone ou pilipe molorumu. Pulu Yemone ‘I sipe wendo opili.’ nimbe pilipelie i yemo ene Juda Yamboma sirimu kinie ‘Teko kenjiringi yambomane olio liku taponjiku yu tangi.’ ningu ene siringi, enene ‘Yu kolopili.’ ningu unju perana pirimuni toko uku toko panjiringi kolorumu.* 24 ⸤Aku teringi⸥ nakolo Pulu Yemone ‘Yu kamu mana naa pepili.’ nimbe topa makinjirimu. Kololi ulu pulumuni yu ka sipe kamu manda naa ambolombamonga mindili nongo kolemele mindilimenga pali Pulu Yemo yuni yu lipe taponjipe wendo linjirimu.
25 “Depisi yuni kepe yu i yemo pe temba mele ou ungu te nirimu mele i sipe:
“Ailimu nanga kumbikerena
alieli molorumu kanorundu.
Yu na lipe taponjimbendo
nanga ki umbukundu molemomonga
meltene umbuni na manda naa simbe.
26-27 Akumunge na kamele akopo molopo,
nanga kerena konopu sipu unguma nilio.
Nuni nanga minimu yambo kolko pulimele koleana
munduku naa kelko, nunge Ye Kake Teli onomo
‘We purupili.’ naa nini akumunge pilipulie,
‘Nanga kangimu kinie minimu kinie
na mele peangamo limbu.’ nimbu nokopo molio.
28 Nuni na konde molopo mindi pumbu aulkemo
liku ora sirinu,
nu na kinie tapu toko molonimunge
na konopu aisili simbu.”*
nimbe Depisini aku sipe nirimu.
29 “Angokeme, i ungumu sike nikiru. Olionga anda kolepa Depisi koronga ou kolorumu ono teringi, yunge ono koleamo olionga koleana lerimu lemo. Aku liemo yuni ‘Nunge Ye Kake Teli onomo ‘We purupili.’ ni naa nini.’ nirimumu yu yuyundu naa nirimu lemo. 30 Nakolo yu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu yemo molopalie, Pulu Yemone “Nuni kalko lini ye te nu kolo wangopa ye nomi kingimu molomba.”* nimbelie “Paa sike aku tembo.” nimbe tondolo mundupe nirimu mele pilirimu. 31 Depisi ⸤yu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu yemo molopa⸥ pe wendo ombá mele ou pilipelie nimbendo:
‘Pulu Yemone yunge minimu
yambo kolko pulimele koleana
mundupe naa kelepa,
yunge onomo naa purumbe.’*
nirimu akumu Pulu Yemone mako topa lipe mundurumu ye nomi Kirasimu** kolopalie kelepa lomboropa ola molombamondo nirimu. 32 Pulu Yemone i ye Yesusi sike topa makinjirimu, akumu olio kanorumulu mele nikimulu.
33 “Topa makinjipelie yunge ki umbukundu lipe monjirimu. Akuna molopalie Lapane ou “Simbu.” nirimu Mini Kake Telimu yu sirimu, lipelie, kinié yando sikimu. Kinié kanoko pilkimilimu yuni sikimumu kanoko pilkimili. 34-35 Depisi mulu koleana olando naa purumu nakolo yuni nimbendo:
“Aili ⸤Pulu Yemo Yawene⸥
nanga Ailimundu nimbendo:
“ ‘Nunge opa touma nuni nokani.’ nimbu,
pe ene topo manie mundunjimbu kene
isili ou nu ⸤na kinie pea tapu topolo
ye nomitolo molopolo melema nokambili⸥
nanga ki umbukundu ongo molani.” nirimu.”*
nimbe Depisini nirimu.
36 “Akumunge Isirele yamboma ene pali i siku piliengi: I ye Yesusi enene unju perana toko uku toringimu Pulu Yemone “Yu Ye Ailimu kinie, yu ‘Yamboma nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbu mako torundu ye nomi Kirasimu molopili.” nirimu yemo molemo.” nimbe Pitane nirimu.
37 Pitane enene aku siku teringi mele nirimu ungumu pilkulie yamboma mini wale mundukulie enene Pita kinie Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye* wema kinie enendo ningindu: “Angokeme, kinié olio nambe teamiliye?” niringi.
38 Pitane enendo nimbendo: “Ene ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime kanopa konde tenjipili.’ ningu teko kenjilimele mele pilku keri pilku, konopu alowa teko, ‘Na Yesusi Kirasinge yambomo molambo.’ ningu* no liengi. Aku tenge kinie Pulu Yemone Mini Kake Telimu ene we simbe lingíla. 39 Pulu Yemone ‘Mini Kake Telimu simbu.’ nirimu akumu ene kinie enene kalko lingí yamboma kinie yambo kolea sulumanga molemele molongema kinie enendo pali nirimu. Ailimu olionga Pulu Yemo yuni ‘ ‘Nanga yamboma molangi wai.’ nimbú yamboma pali Mini Kake Telimu simbu.’ nirimu.” nimbe Pitane nirimu.
40 Pitane ungu lupe lupe aisili tondolo mundupe ene lepi lepi topalie nimbendo: “Ya mana yambo molko kenjilimelemenga Pulu Yemone ene mongo simbe tekemo kene yuni ‘Olio mongo naa sipili.’ ningu, pilku konjiku molai.” nirimu.
41 Kanu kinie Pitane nirimu ungumu pilku liringi yamboma no liringi. Kanu walemonga Yesusinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi yambo talapemonga sukundu yambo tere tausini mele* olandopa purumu. 42 Kanu kinie ungumu pilku liku no liringi yamboma Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane ungu mane siringime pilku, angenupili kinie teluna kapola kapola molko, pea tapu toko langi nongo,* Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi.
43 Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema Pulu Yemone lipe taponjirimuna lipe ora sirimu ulu tondoloma teringimunge* kanokolie yamboma pali pipili koloringi. 44 ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone “Lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’⸥ ningu tondolo munduku piliringi* yamboma pali teluna molko, enenga melema eneno yu mele mele naa nosiku, ‘Olionga pea’ ningu nosiku moloringi. 45 Enenga ma kinie mele nosiringime makete teko kou liku mele molo torumu yamboma kou moke teko siringi.* 46 Alieli ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena puku maku toko, enenga ulkemanga pali pea andoko ‘Langi pea namili.’ ningu, konopu peanga pepili konopu siku langi nongo, 47 Pulu Yemo kapi ningu imbi ambolko ola linjiku, moloringi. Yambomane pali ene kanoko peanga kanoringi.* Ulu pulu keri kanoko keri kanoko konopu alowa teko Yesusindu “Mindili nolka aulkena naa pambo kene liku taponji.”** niringi yamboma Ailimuni ‘Yunge yamboma molangi.’ nimbe taki taki sukundu sukundu lirimu.***