7
⸤‘Kirasi Mellekisedeke mele molemo.’ nikiru⸥ kanu ye Mellekisedeke yu* kolea aili Salleme yambomanga ye nomi kingimu molopalie, Pulu Ye Paa Olandopa Koleamanga Pali Nokorumumunge kongono tenjimbendo yambomanga Pulu Yemo popo tonjipe molorumula.** Ou Eporayamo kolea tenga pupe opa tepa ye nomi kingi kisenga ami yema topa mundupelie ⸤ene meringi melema lipe memba⸥*** kelepa lkondo ombá orumu kinie kanu ye Mellekisedeke kanumu yu omba aulkena kanopalie ‘Pulu Yemone nu sewe anjipili.’ nirimu. ⸤Yuni aku sipe Pulu Yemo kinie ungu nimbe Eporayamonga mawa tenjirimu kinie⸥ Eporayamone tene tene nimbe merimu melemanga pali telu telu nimbe ⸤peangama⸥ wendo lipe Mellekisedeke sirimu. Mellekisedeke yunge imbimunge ungu pulumu ‘ulu sumbi nilime telemo ye nomi kingimu’. Yu nokorumu kolea aili Sallemenga imbimunge ungu pulumu ‘yamboma kinie taka lelko kapola kapola mololi ulu pulumu’ akumunge yemonga imbi talo sipemo ‘Yamboma Kinie Taka Lelko Kapola Kapola Mololi Ulu Pulumu Nokolemo Ye Nomi Kingimu’. Yunge ‘Temanemo bokuna tonjirimu yemone yunge anumu lapatolonga imbitolo naa topa, yunge anda kolepa tenga imbimu kepe naa tonjirimu. Yu meringi walemo kepe naa tonjipe, kolorumu walemo kepe naa tonjirimu.* Yuni popo tonjili yemo molorumu mele walse mundupe kelerimu ungu te bokuna naa tonjirimu naa pilimolomonga yu Pulu Yemonga Malo** alieli konde molopa mindi pulimo mele yu aku sipe mele molorumu.’ nimbu pilimolo.
Mellekisedeke yu imbi paa olandopa molorumu mele pilieyo. Olio yambo talape aisilinge pulu pulu anda kolepa paa aili Eporayamone opa tepalie mele lirimumanga pali tene tene nimbe melemanga telu telu nimbe wendo lipe yu sirimu. ⸤Ou ye nomi aili tene yunge yambomanga mele tene tene ningu nosiringimenga telu telu nimbe yuni wendo lirimu nakolo Isirele yamboma laye lupe mele teringi.⸥ LLipaini kalopa lirimu ye mare* Pulu Yemo popo tonjili yema moloringi, kanu yemanga ungu mane** te pelemo, akumu i sipe mele:
‘Isirele yambomanga mele tene tene ningu
nosingí melemanga telu telu ningu wendo liku
LLipai yema siengi.’.***
nimbe pelemo. Melema siringi yamboma kinie LLipai yema kinie angenupili, ene pea pali Isirele yamboma Eporayamone kalopa lirimu nakolo LLipai yemane angenupilinge melema aku siku mare liringi. Mellekisedeke yu LLipaini kalopa lirimu ye te molo nakolo ⸤Eporayamone LLipai yamboma ou naa kalopa lipili⸥ yunge mele tene tene nimbe melemanga pali telu telu nimbe wendo lipe Mellekisedeke sirimu lirimu. Pulu Yemone kanu yemo ‘yu kinie tembo.’ nimbe panjirimu yemondo Mellekisedekene ‘Pulu Yemone sewe anjipili.’ nirimula. Olio pilimolo: ‘Ye tene ‘Pulu Yemone nu sewe anjipili.’ nilimo aku yemo yu ye olandopamo, ye tendo ‘Pulu Yemone nu sewe anjipili.’ nilimo ye akumu maniendopamo.’ nimbu pilimolo. ⸤Aku liemo Mellekisedeke olandopa, Eporayamo maniendopamo.⸥ ⸤Akumunge ungu te pea pelemo mele i sipe:⸥ LLipai yemane Isirele yambomanga mele tene tene ningu nosiringi melemanga telu telu ningu liringi yema koloringi, nakolo Eporayamonga mele tene tene nimbe merimumanga telu telu nimbe lirimu yemo Pulu Yemonga bokuna yu kolorumu ungu te nimbe naa molemo, akumu pilimolola.* ⸤Aku ungumunge⸥ olione ungu te pea i sipu mele manda nilimelka: Eporayamone yunge mele tene tene nimbe merimu melemanga telu telu nimbe lipe Mellekisedeke sirimu kinie ‘Pe LLipai yemane tene tene ningu nosiringi melemanga telu telu ningu liringi yema* kalopa lirimu anda kolepa LLipaini ou yunge mele tene tene nimbe nosirimu melemangala Eporayamone telu telu nimbe lipe Mellekisedeke sinjirimu.’ aku nilimelka. 10 Sike LLipai ou naa meringi nakolo LLipai yunge anda kolepa Eporayamonga olona sukundu molopili Mellekisedekene Eporayamo aulkena kanorumu akumunge ⸤aku sipu nilimelka⸥.
11 ⸤Kapola, akumu pilipu pora sipulie kinié Yesusi Kirasi molemo mele* altopo piliemili.⸥ Ou Mosisini Isirele yambomando Pulu Yemonga ungu manema simbendo ungu mane te sipelie nimbendo: “LLipai yambomane Pulu Yemo popo tonjili kongonomo teangi.” nirimu. ‘Aku siku teangi.’ nirimu kinie kanu popo tonjili yemane kongono teringi mele kapola terimu liemo “⸤Ou pulu pulu popo tonjili ye aili olandopa⸥ Eronone** kalopa lirimu popo tonjili yema mele kinié aku sipe ye te naa molopili. Mellekisedeke mele ye te kinié molopili.” nirimu akumu nambemuna nirimuye? ⸤Kanu popo tonjili yemane yambomanga ningu tenjiringimunge yambomane ulu pulu kerime konopuna we perimuna Pulu Yemonga kumbikerena manda naa puringimunge Pulu Yemone aku nirimu.⸥*** 12 Akumunge Pulu Yemone yu popo tonjili yema alowa tembando ungu manemo kepe alowa naa temu liemo kapola naa temba. ⸤Akumunge ungu manemo sike alowa terimu.⸥ 13 Pulu Yemone ⸤‘popo tonjili ye aili olandopamo kolo wangopa molopili.’⸥ nirimu kanu yemo ⸤yu Isirelenga malo LLipaini kalopa lirimu yambo talapemonga suku molorumu ye te molo.⸥ Yu Isirelenga malo tene lupe kalopa lirimu yambo talapemonga suku molorumu ye te. Yunge angenupili lapali kepe te Pulu Yemo popo toko kongi melema kaloringi polona puku kongono naa teringi. 14 Olio pilimolo, olionga Ailimu* ⸤Isirelenga malo⸥ Judane kalopa lirimu, aku yambomanga ‘te Pulu Yemo popo tonjili ye te molomba.’ nimbe Mosisini ou naa nirimu kanumu.
15 Kinié ye konde te popo tonjipe molemo paa mona lemona kanokomolo akumu ‘Mellekisedeke yu molorumu mele aku sipe yu popo tonjili ye te lupe, popo tonjiringi LLipai ye akuma lupe.’ nimbu akumu manda sumbi sipu nimbu kanopolie ⸤‘Ou Pulu Yemo popo toringi aulkemo maniendopa; kinié olio Pulu Yemo popo tomolo aulke olandopamo wendo okomo.’ nimbu sumbi sipu kanokomolola.⸥* 16 Kanu yemo ungu manemone ‘LLipaini kalopa limbe yema popo tonjili yema molangi.’ nirimu akumanga yu popo tonjili ye te naa molorumu, molo. Nakolo yu alieli konde molopa mindi pumbemonga tondolomo perimumunge yu popo tonjili ye te molorumu, yu toko manie mundungí aulke te molo. 17 Pulu Yemone yundu ou ungu te nirimu. Yuni nimbendo:
“Mellekisedeke molorumu mele
nu nunu aku siku Pulu Yemo popo tonjili ye te
alieli molko mindi puni.”.*
nirimu.
18 ⸤Aku ungumuni olio i sipe mele lipe ora silimo: ‘LLipai yemane ‘yambomanga’ ningu Pulu Yemo popo tonjiku molangi.’ nirimu.⸥ Ungu mane oumu pange tepa olio lipe taponjimbe enge te naa perimuna Pulu Yemone ‘kanu ungu manemo kamu manie pupili.’ nirimu,* akumu lipe ora silimo. 19 ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumane Pulu Yemone yamboma kanopa ‘ulu pulu kerime konopuna naa peli yamboma’ nimbe kanomba aulke te naa lerimu* kanumu. Akumunge ⸤kanu popo tonjili yemanga ungu manemo alowa tepalie⸥ Pulu Yemone aulke konde peanga te lupe akisirimu, akumu olandopa, ou ungu manemo maniendopa, aku aulke kondemonga pupulie olio Pulu Yemo molemona nondopo manda pulimolo.
20 Akumunge ungu te pea i sipe: ⸤Pulu Yemone ‘Yesusi kanu aulke kondemonga popo tonjili yemo molopili.’ nirimu⸥* akumu kepe we naa nirimu. Yu ‘aku popo tonjili yemo molopili.’ nimbe “Paa sike nikiru.” nimbe, nimbe panjipe mi lerimu. Ou popo tonjili ye moloringime ‘aku siku teko molangi.’ nimbe Pulu Yemone mi naa lerimu, 21 nakolo ‘Yesusi Pulu Yemo popo tonjili ye te molopili.’ nimbe Pulu Yemone ⸤“Paa sike nikiru.” nimbe⸥ mi lerimu. Yuni yundu nimbe panjipelie
“Ailimuni yunge imbi yuyu lepa
“Paa sike nikiru.” nimbe mi lepalie
“Nu popo tonjili ye te moleno mele
alieli aku siku molko mindi puni.”
nimbe panjipe mi lerimu.
Yu pe konopu alowa tepa
ungu te lupe paa naa nimbé.”
nirimu.* 22 Pulu Yemone Yesusi mako topa yu kinie aku sipe nimbe panjipelie ‘Paa sike nikiru.’ nimbe mi lerimumunge Yesusi olionga popo tonjili yemone olionga nimbe lipe taponjilimomonga Pulu Yemone olio kinie nimbe panjirimu ungu kondemo* olandopa, ⸤ou Isirele yamboma kinie nimbe panjirimu ungumu maniendopa⸥.**
23 ⸤Akumunge ungu te pea i sipe:⸥ Ou popo tonjiringi yema alieli konde molko mindi naa puku, alieli kolkolie altoko mare kolo wangoko moloringi akumunge ene aisili moloringi, 24 nakolo Yesusi alieli konde molopa mindi pulimona yu kamu kamu popo tonjili yemo molemo mele molomba. Yu olionga popo tonjili yemo molemo mele yambo tene ‘Naa tepili. Manie pupili.’ nimbé aulke te molo. Akumunge alieli popo tonjili kongonomo mundupe naa kelepa, tepa mindi pumbe, ⸤ye tene yu manda alowa naa temba⸥. 25 Akumunge alieli konde molopa mindi pupelie ‘Pulu Yemone ene lipe taponjipili.’ nimbe alieli mawa tepa molemomonga* yambo marene ningulie ‘Yesusini sike nanga nimbe tenjirimu.’ ningu tondolo munduku pilku yunge imbi walsikulie Pulu Yemo molemona nondoko pulimele yambo akuma yuni ‘Mindili nolemelka aulkena wendo ongo Pulu Yemo kinie molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe** alieli aku sipe manda lipe taponjilimo.***
26 Popo tonjili ye aili olandopa* aku sili tene olionga nimbe tenjilimo mele papu tenjipe molemo. Yu Pulu Yemone kanopa ‘ye paa kake teli’ nimbe kanolemo yemo molopa, ulu te tepa naa kenjipe, ulu keri te walsikale kepe ‘Teambo.’ konopu naa lepa, yambomane ulu pulu keri teringi kinie ‘Na kinie pea teamili.’ nimbe naa terimu, akumunge Pulu Yemo yuyu mulu koleana paa olandopa molemona ‘molopili.’ nimbe monjirimu. 27 Ou popo tonjiringi ye aili olandopamane teringi mele telemo aulke te naa lemo. Enene walemanga taki taki Pulu Yemo popo toko kongi melema kalko singindu ou ‘enenga ulu pulu kerime manie pupili.’ ningu melema popo toko kalko sikulie, pe ‘yambomanga ulu pulu kerime manie pupili.’ ningu melema popo toko kalonjiku siringi,* nakolo Yesusini aku sipe naa telemo. Yu yuyu walsikale mindi Pulu Yemo popo topa yunge kangimu sirimu aku sipe ⸤‘Yambomanga ulu pulu kerime kamu manie pupili.’ nimbe⸥ walsikale mindi Pulu Yemo popo topa kalonjipe sirimu.** 28 ⸤Aku nikiru ungumunge ungu te altopo kamu niembo⸥: Ungu mane te pelemomo pilku tenge panjiku tengendo ye mako toko ‘popo tonjili ye aili olandopama molangi.’ nilimele ye enge naa pelime,* nakolo Mosisini kanu ungu mane sirimumu ou wendo orumu, Pulu Yemone Malondo “Nu popo tonjili ye aili olandopamo molani.” nimbe “Paa sike nikiru.” nimbe, nimbe panjipe mi lerimu ungu akumu pe wendo orumu. Kanu Malo ulu pulu keri te paa naa tepa Pulu Yemone “Tei.” nirimu unguma paa pali pilipe lipe sumbi sipe terimu ye alowa naa tepa konopu tondolo pupili konde molopa mindi pumbe yemo molemo.