5
Pe walse, Juda yambomane ponie tenga tenga ningu Jerusalleme puku Pulu Yemo kinie ulu te teringi wale te* wendo orumu kinie Yesusi Jerusalleme olando purumu. Jerusalleme sukundu, kongi sipisipimenga pala kerepuluna nondopa, no mongo te molorumu, kanu no mongomondo Ipuru unguna ‘Beteseda’ niringi, akuna ulke takaye te pakara angilipe makaye terimu. Akuna kuru torumu yambo aisili aniembo leringi.
Mongo keri lerimu yamboma kinie,
kimbu pange tepa karaye tepa perimu yamboma kinie,
kimbu kolopa kukurumu yamboma kinie
enene (‘Nomo lope lope temba.’ ningu nokoko moloringi. Walse walse nimbe Ailimunge angello te manie omba nomo lope lope tenjirimu kinie yambo te kumbi lepa nona suku purumu yambomo konde purumu.)*
Ye te akuna molorumu ponie wane paono tene eti* kuru torumu yu aniembo lerimu. Yesusi omba, yemo aniembo lerimu kanopa, yu koro ou lipe aniembo lerimu pilipelie, yemo walsipelie nimbendo: “Nu ‘kuru wayongo nipili.’ konopu lekenoye?” nirimu.
Aniembo lerimu yemone pundu topa nimbendo: “Ailimu, no lope lope telemo kinie yambo te na lipe taponjipe nona memba pumbe te naa molemo. Na nanu pumbu telio kinie yambo mare ou kumbi lelko nona pulimele.” nirimu.
Aku nirimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Nu ola angilku nunge uru peleno kunungumu liku mengo ongo pui.” nirimu. Aku nirimu kinie walsikale yemonga kurumu pora nirimu kinie yu ola angilipe yunge kunungumu lipe memba purumu.
I ulu wendo orumu wale akumu ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambate te,* 10 akumunge Juda ye ⸤aili⸥* marene kuru pora nirimu yemondo ningindu: “Kinié ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga nambemuna nunge kunungumu mengo ongo pukunuye? ‘Sambate wale kinie melema naa mengo andai.’ nimbe ungu mane pelemo kanumu.” niringi.
11 Nakolo yemone pundu topa nimbendo: “Na tepa konde limu yemone nimbendo: ‘Nunge kunungumu liku ambolko pui.’ nimu.” nirimu.
12 Aku nirimumunge enene yu altoko walsikulie ningindu: “Ye naene ‘Nunge kunungumu liku ambolko pui.’ nimuye?” niringi.
13 Nakolo ye kuru pora nirimu yemo ou aniembo lerimu koleana yambo aisili moloringine Yesusi kiyongo nimbe purumumunge yuni manda yunge imbimu walsipe naa pilirimu.
14 Pe Yesusi kanu yemo ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena kanopalie yundu nimbendo: “Piliei. Kinié nunge kuru pora nimu nu altoko konde moleno kene nu ulu pulu kerime manda teko, altoko naa tei! Altoko tenu liemo nu ulu umbuni aili te wendo ombánje.” nirimu. 15 Ye kanumuni anju pupe Juda ye ailimendo nimbendo: “Na tepa konde limu kanumu Yesusi.” nirimu.
16 Yesusini ene koro moloringi wale Sambatemonga* aku sipe uluma terimuna Juda ye ailimene Yesusi yu pulu monjiku teko kenjiku umbuni siringi. 17 Yesusini enendo nimbendo: “Tarane ou yamboma walemanga pali lipe taponjirimu mele kinié kepe aku sipe tepa molemo. Na aku sipe Sambate walemanga kongono teliola.” nirimu. 18 Yuni aku nirimuna pilku Juda ye ailimene ‘Yesusi yu paa kamu topo konjimulu.’ konopu lelko aulke te koroko moloringi. Ou Sambate walemonga ungu manemo pulue torumumunge pilku yu mumindili kolkolie; pe “Pulu Yemo yunge lapa.” nirimumunge yu ‘Pulu Yemo kinie kapola kapola molembolo.’ nimbe nirimumunge yu kamu mumindili kolko yu tonge teringi.
19 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Nane ene paa sike nimbu sikirumu: Malone yuyu uluma manda naa telemo temba. Yunge Lapane telemo mele kanopalie manda lepa telemo. Lapane telemo uluma mindi Malone telemo.* 20 Nambemuna, Lapane Malo konopu monjipelie yuni telemo mele pali Malo lipe ora silimo. Ye tepa konde limu akumu maniendopa. Paa sike pe ene paa kanoko konopu aisili liku mundungí ulu tondolo olandopama Lapane Malo lipe ora simbe. 21 Akumu nambe tepa wendo ombáye? Lapane yambo kololime topa makinjipelie ‘Konde molangi.’ nilimo mele aku sipe Malone yambo kololime ‘Konde pangi.’ konopu lemo yamboma tepa konde limo.* 22-23 Ungu te pea i sipe: ‘Yambomane Lapanga imbimu ambolko ola linjilimele mele Malonga imbimu aku siku ambolko ola linjengi.’ nimbe Lapane kote pilipe yamboma naa apurupe kote pilili kongono akumu Malo sirimu. Akumunge yambomane Malonga imbimu ambolko ola naa linjilimele yambomane aku siku Malo yando lipe mundurumu Lapanga imbimu kepe ambolko ola naa linjilimelela.
24 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Nanga ungumu pilku, na lipe mundurumuna orundu yemo ‘Yu sike Pulu Yemo.’ ningu tondolo munduku pilimele* yamboma konde molopa mindi puli ulu pulumu ene kinie pelemo. Pe kote walemo wendo ombá kinie ene kotena naa angilingíla. Kanu yamboma kololi ulu pulumu pelemo aulkemo munduku kelko konde molopa mindi puli aulkena pulimele. 25 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Wale wendo ombámo kinié koronga wendo omu. Kanu walemonga Pulu Yemo Malonga ungumu kololi yamboma pilingí. Kanu kinie yunge ungumu ‘Sike’ ningu pilku liku molonge yamboma konde molonge. 26 Melema konde mololi ulu pulumu Lapa kinie pelemo mele aku sipe Lapane ‘Melema konde mololi ulu pulumu Malo kinie pepili.’ nirimula. 27 Malo yu Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo molemomonga Lapane ‘Malo yambomanga kote pilipili.’ nimbe nambamo sirimu.
28 “Nakolo akumunge mindi ene konopu aisili liku naa mundengi. Nambemuna, wale te wendo ombá, kanu walemonga yambo ono koleana pelemelemane Malonga ungumu pilkulie ningímuni, 29 ono koleamo munduku kelko wendo onge. Kanu kinie lomboroko ola molonge yambomanga ou mana konde molkolie teko konjiku moloringi yamboma konde molonge; ou mana teko kenjiku moloringi yamboma pe kotena angilkulie pe mindili nonge.
30 “Na nanu ulu te manda naa tembo. Tarane nilimo mele pilipulie yambomanga kotema apurupu pilio. ‘Na nanu konopu siembo.’ nimbu uluma naa tepo, ‘Na lipe mundurumu yemo konopu sipili.’ nimbu uluma teliomonga kote sumbi sipu pilipu apurupu konjilio. ⸤nirimu.⸥
31 “Sike na molio mele na nanu nimbu sindu liemo ‘Kolo tokomonje.’ ningu pilíngi liemo papu. 32 Ye tene lupe* na molio mele nimbe silimo, akumu na pilkiru nando nilimo mele paa sike nilimo, ‘Kolo tokomonje.’ manda naa ningí.
33 “Enene ye mare ⸤No Linjili⸥ Jono molorumuna “Pai.” ningu liku munduringi kinie yuni na molio mele ‘sike’ nimbe sirimu.* 34 Mana yambo tene na molio mele yamboma nimbe sipe “Sike nikimu. Sike aku sipe molemo.” nimu liemo na konopu aisili lipu naa mundupu, ‘Uluri molo.’ konopu lelio, nakolo ‘Pulu Yemone ene lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipili.’* nimbu Jonone nando nirimu mele ene nimbu sikiru. 35 Jonone kongono terimumunge yu kiye mele nomba yamboma pa tenjirimu. Kanu kinie layekolo ene konopu siku kanu pa tenjirimuna moloringi.
36 “Nakolo Jonone na lipe taponjipe na molio mele ene nimbe sirimu mele maniendopa. Ulu te na molio mele lipe taponjipe lipe ora silimo mele olandopa. Tarane “Ulu tondolo teko pora sieni.” nimbe na sirimu ulu tondolo telio kanumane na lipe taponjipe, Tarane na “Pui.” nimbe lipe mundurumu mele ene lipe ora silimo. 37 Tarane na “Pui.” nimbe lipe mundurumuna orundumuni kepe nanga nimbe para sinjílimu molopa na molio mele nimbe sirimu. Enene yunge kerena ungu nirimuma walsikale kepe komumuni naa pilku,* yunge kumbikeremo mongone naa kanoringi. 38 Ungu te pea kepe. Tarane lipe mundurumu yemonga ungumu “Kolo tokomo.” ningu pilimelemonga yu lipe mundurumu Lapanga ungumu enenga konopumanga naa pelemo. 39 ‘Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane olio alieli konde molopo mindi pumulú ulu pulumu simbe.’ ningu mimi siku kanolemele. Aku mimi siku kanolemele bokumuni na molio mele nimbe silimo 40 nakolo ‘Konde molopo mindi pumulú ulu pulumu liemili.’ naa ningu, na moliona ‘naa omolo.’ ningu karaye telemele.
41 “ ‘Yambomane na kapi ningu nanga imbi ambolko ola linjingí kinie na ailimu molambo.’ nimbu aku naa telio. 42 Ene molemele mele nane pilio. Pulu Yemo konopu monjili ulu pulumu ene kinie naa pelemo pilio. 43 Nanga Tarane na namba sipe yunge kongonomo ‘tenjipui.’ nimbe na lipe mundurumuna orundu* nakolo nanga ungumu ene naa pilku limele. Nakolo yambo tene yuyu namba lipe omba kongono telkanje aku yambomonga ungumu pilku limelka. 44 Ene eneno anju yando ‘imbi molopili.’ ningu, Pulu Ye telumu mindi molemo akumuni enenga imbi ‘ambolopa ola linjipili.’ naa nilimele liemo na molio mele nimbu silio ungumu ‘Sike nikimu.’ ningu nambe teko pilingíye?
45 “Nakolo ⸤na kinie⸥ teko kenjilimelemonga ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinie Tarane kote pilipe molopili nane nanu kote tenjimbe.’ ningu naa piliengi! ‘Mosisini* ene lipe taponjimbe.’ konopu lemele yemone enenga kote tenjimbe. 46 Mosisini na ombo molombo mele boku torumuna enene ‘Mosisini nirimu unguma sike nirimu.’ ningu pilimelkanje nanga ungumu kepe ‘Sike nikimu.’ ningu pilimelka. 47 Nakolo yuni nanga temane bokuna torumumu ‘Sike nikimu.’ ningu naa pilimelemonga nanga ungu nikirumu ‘Sike nikimu.’ ningu nambe teko pilingíye?” nimbe Yesusini nirimu.