19
Yesusi yu Jeriko taono omba pumbe purumu. ⸤Jeriko akuna⸥ kou takisi lipe takisi liringi yema nokorumu ye te, yunge imbi Sakiasi, yu akuna molorumu. Yu mele aisili nosipe yu kamakomo molorumu. Kanu yemone Yesusi orumu kanomba terimu. Yesusi orumuna yambo aisili liku maku toringine Sakiasi yu ye ponjilimu molopalie Yesusi manda naa kanorumu. Akumunge Yesusi orumuna yu lkisipe kumbi lepa pupelie unju sikamo piki te Yesusi ombá orumu aulkena nondopa angilirimu unju tenga omba ola purumu.
Yesusi akuna ombalie we angilipe olando sipe kanopalie yundu nimbendo: “Sakiasi, nunge ulkena kinié na pea molambili pambili welea manie oi.” nirimu kinie
yu popenge tepa manie omba yundu “Kapola.” nimbe konopu sirimu.
Yesusi Sakiasinge ulkena pea puringili kanokolie ou akuna liku maku toringi yambomane ningindu: “Yu ulu pulu keri teli ye te kinie ‘Molambili.’ nimbe pukumu.” ningulie yu terimu mele kanoko keri kanoringi.*
Kanu kinie Yesusi kinie Sakiasi kinie elte ulkena suku molkololie Sakiasi ola angilipe Ailimundu nimbendo: “Ailimu, nane nundu ungu te niembo pílie. Nanga mele nosilioma ekendo lipu yambo koropama sipulie, pe kou te molo melte kolo topo wa mele lirindu melte altopo wa lirindu mele pundu topo yepoko ola panjipu anju simbu.” nirimu.
Yuni aku sipe nirimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié i ulke pulu yamboma Pulu Yemone lipe taponjipe ‘mindili nolemelka aulkena wendo ongo, yu kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nilimo ulu pulumu likimili.* Kinié i ulke pulu yemo yu kepe anda kolepa Eporayamone kalopa lirimu ye te kanumu.**
10 “Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemone* ‘Yambo aulke lou lelko molko kenjilimele yamboma koropo, ene lipu taponjipu mindili nolemelka aulkena** wendo lipu na kinie molko konjingí aulkena lipu monjimbu.’*** nimbe orumu.” nirimu.
11 Aku sipe nirimu pilkulie Yesusi yu kolea aili Jerusalleme nondopa ombá terimuna* kanokolie we yamboma enene ‘Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molomba walemo paa nondopa ombá.’ konopu lelko moloringi. Enene aku siku pilku moloringi pilipelie ⸤Yesusi⸥ yuni enendo ungu iku te topalie 12 nimbendo:
“Ye nomi tenga malo kolea tenga aulke sulu pupe yu kingi molomba namba tondolo te lipupelie ‘Pe yando ombó.’ nimbelie yu purumu. 13 Ou naa pupili yunge kendemande rureponga talondo “Wai.” nimbelie kou kulupi rureponga talo moke tepa ene yu mele mele kou kulupi telu telu nimbe sipelie enendo nimbendo: “Na wele anju molambo i kou mone sikiru likimilimunge ‘Kou te olandopa pea liemili.’ ningu konopu tondolo munduku teko molangi. Pe ombó.” nimbe yu purumu.
14 Kanu yemo purumu kinie yunge talapena yamboma yu kinie konopu keri piliringine enenga ye te ‘Yu akilipe pupili.’ ningu liku mundukulie ningindu: “ ‘ “I ye nomimu olionga ye nomi kingi naa molopili.” nimbu molemolo.’ ninji.” ningu yu liku munduringi.
15 Pe kanu yemo kingi nambamo sike lipe memba yando orumu kinie ou kou mone sipe purumu kendemandemando “Wai.” nimbelie “Ene kou mone sirindumunge olandopa kou nambepa liringiye?” nimbe walsirimu.
16 Ou kumbi lepa sirimu yemone omba yundu nimbendo: “Ailimu, nunge kou kulupi te sirinu kanumunge ola panjipu kulupi rureponga talo lirindu.” nirimu kinie
17 ye nomi kingimuni yundu nimbendo: “Kendemande peangamo. Papu terinu. Mele kanga sirindumunge nu teko konjirinu kene nu kolea aili rureponga talo nokani.” nirimu.
18 Ye talo sipemone omba yundu nimbendo: “Ailimu, nunge kou kulupi te sirinu kanumunge ola panjipu kulupi te pakara lirindu.” nirimu kinie
19 ye nomi kingimuni yundu nimbendo: “Aku siku terinumunge nu kolea aili te pakara nokani.” nirimu.
20-21 Pe kendemande te omba yundu nimbendo: “Ailimu, nane pilipulie ‘Nu bisinete tondolo munduku teko, ‘Kou mone lipu nosimbumunge yamboma mindili nongi liemo mandala.’ ningu ⸤kendemande yamboma ‘Kongono mindili siku teangi.’ ningu siku, ene mele layetolo siku melema pali nunu mindi lino yemo;⸥ ponie yambomane panjinjilimele kinie nu nunu langi melema we akuku liku; ponie naa teleno poniena langi liku nosiku, nu aku siku teko moleno yemo.’ pilipulie pipili kolopo nuni na sirinu koumu kulupi topo nosirindumu i sikiru.” nirimu.
22 Aku nirimu kinie pilipelie ye nomimuni iri topalie yundu nimbendo: “Nu kendemande kerimu. ⸤Nane nunge kote pilimbu kinie⸥ nunge nikinu ungumuni nunu kote tenjimbe. Nuni pilkulie ‘Ponie yambomane panjinjilimele kinie na nanu langi melema we akupu lipu; ponie naa telio poniena langi lipu nosipu, na aku sipu tepo molio.’ ningu pilku molenoye? 23 Aku ningu pilkulie nanga kou monemo kou benge ulkena nambemuna naa nosirinuye? Aku telenanje na ombo nanga koumu wendo lipulie kou wallo kolte ola panjiku silimelka lilkela.” nirimu.
24 ⸤Kanu kendemande yemondo aku sipe nimbe pora sipelie⸥ yuni nondoko angiliringi yambomando nimbendo: “I yemo tepa kenjirimu kene yunge koumu wendo likulie kou kulupi rureponga talo ambolkomo yemo siei.” nirimu.
25 Enene yundu ningindu: “Ailimu, yu kou kulupi rureponga talo ambolkomo kanumu.” niringi.
26 Enene aku niringi kinie ye nomi kingimuni kelepa nimbendo: “Enendo nimbu siembo: Melema nosilimo yambomo* nane mare pea simbu, yu paa aisili nosimbe. Nakolo melema naa nosilimo yambomo** yu nosilimoma kepe wendo limbu.” nirimu.
27 Aku sipe nimbelie kanu ye nomi kingimu yuni ungu te pea nimbendo: “Kinié na teko kenjiringi yamboma mengo wame. Enene nando ningindu: ‘I yemo olionga ye nomi kingimu naa molopili.’ niringi kanu yamboma mengo ongo na kanopo molambo ene toko konjei.” nirimu.” nimbe ⸤Yesusini aku sipe kanu ungu ikumu topa pora sirimu⸥.
28 Topa pora sipelie kolea aili Jerusallemendo kelepa pumbe purumu.*
29 Kanu kinie Yesusi ⸤kinie yu lombili andolime kinie⸥ ene kolea aili Jerusalleme nondoko ongo, ma pangi te ‘Ma Pangi Unju Ollipi Ponie’ nili akuna lemo kolea kanga talo, Betepasi kinie Betanitolonga oringi. Kanu kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie, eltendo nimbendo: 30 “Ne kolea kanga kanokombelena pukululie kongi dongi walo te, yambo te yunge bulu mingine walsikale kepe naa molopa andorumumu ka teko panjingímu ne sukundu molomba kanongele kanumu puku posiku mengo wangili pale. 31 Posingilí teko molongele kinie yambo tene eltendo “Dongimu nambemuna posikimbiliye?” nimbe walsimu liemo eltene i siku niengili: “Ailimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimuna ombo likimbulu.” niengili.” nimbe elte lipe mundurumu.
32 Kanu lipe mundurumu yetolo pukulu yuni nirimu mele kanoko lenjikululie 33 pe kanu kongi dongi walomo posikulu moloringili kinie dongi pulu yemane eltendo ningindu: “Olionga dongimu nambemuna posikimbiliye?” ningu walsiringi kinie
34 eltene “Ailimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimuna ombo likimbulu.” niringili.
35 Kanu kinie dongi kanumu likulu Yesusi molorumuna mengo ongololie enene enenga mulu wambalema kulku, dongimunge bulu mingine ola pauwe tonjiku Yesusi kanuna ola monjiringi. 36 Marene enenga mulu wambalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi.
37 Kanu kinie yu Jerusalleme paa nondopa omba, ‘Ma Pangi Unju Ollipi Ponie’ nili akuna manie ombá orumu kinie yu lombili puringi yambo aisili konopu aili teko siku ⸤Yesusini⸥ ulu tondolo aisili terimu kanoringimenga Pulu Yemo kapi ningu ungu tondolo munduku ningindu:
38 “Pulu Ye Yawene lipe mundurumuna
yunge kongonomo tenjimbe okomo* ye nomi kingimu
molopa konjipili.**
Mulu koleana konopu pe nipili molomolo walemo welea opili.
Mulu koleana molemo ⸤Pulu Yemonga⸥ imbi
paa ola molopili lakopo kapi niemili.”***
niliku puringi.
39 Aku siku niringi pilkulie pea oringi Parisi ye marene* ⸤we yambomane aku siku niringi mele pilku keri pilkulie⸥ yundu ningindu: “Ungu Mane Silimu, nu lombili andolimene nikimili mele ‘Naa niengi.’ ningu ene iri toi.” niringi kinie**
40 Yesusini enendo nimbendo: “Nane enendo i sipu nikiru: I yambomane i siku naa ningu we molongi liemo ya kou lemomane ru ningí.” nirimu.
41 Kolea aili Jerusalleme paa nondopa omba kanumu kanopalie nirimumuni, Yesusini kola tepalie 42 nimbendo: “⸤Jerusalleme yamboma,⸥ kinié ene kepe mindili naa nongo kapola kapola molonge aulkemo pilimelkanje papu. Nakolo kinié naa pilimele, naa pilingí. 43 Ene molongena wale mare wendo ombá, kanu walemanga enenga opa touma ongo ‘Enenga koleamonga aulke naa lepili.’ ningu ma liku maku toko, pala mele teko opa touma ene molko makaye teko ‘Ene sukundu molangi.’ ningu aku tenge.* 44 Aku tekolie ningímuni, pe Jerusalleme ulkema pali toko tekisiku bulu balu sikulie suku molonge yamboma tonge, aku siku tenge walema wendo ombá lemo. Pulu Yemone ⸤ene lipe taponjimbendo⸥ omu walemo enene naa pilingimunge kanu walema wendo ombá.” nirimu.
45 Yesusi Jerusalleme suku pupelie nirimumuni, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena ⸤“Juda yambo naa molemele yamboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ suku pupe kanopalie akuna melema makete teko moloringi yamboma topa makoromba makoropalie 46 enendo nimbendo: “Pulu Yemonga bokuna ungu te i sipe nilimo:
‘Yambomane nanga ulkemondo
“Pulu Yemo kinie ungu nilimolo ulkemo.” ningí.’*
kanumu. Ungu aku sipe molemo nakolo enene i ulkemo
‘wa nolemele yamboma lopi teko molemele ulkemo’ mele**
ningu pilkulie aku siku telemele.” nirimu.
47 Yuni enamanga taki taki ulke tembelena suku ⸤“Juda yambo naa molemele yamboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ yamboma ungu mane sirimu. Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,* Juda yamboma nokoringi ye ailime kinie, enene yu toko konjingí aulke te kororingi 48 nakolo we yambomane yunge ungu komu tenjiku pilku moloringine enene yu toko konjingí aulke te naa kanoko liringi.