24
⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo* pora nimbe, enenga pulu pulu kongono walemo wendo ombando kolea tangomba muni lerimu kinie amboma kopongo mune toli ou teko nosiringime liku mengo puku, ⸤Yesusinge⸥ onomo nosiringi kou kandena mengo puringi.
Akuna pukulie kou kande kerepulumu pipi siringi koumu perele marele pupe wilkindu lerimu kanokolie, suku puringi kinie akuna Ye Aili Yesusinge onomo ou lerimuna naa lerimu kanoringi. Kanu kinie ‘Onomo nambe temunje?’ ningu konopu liku munduku moloringi kinie ye talo kariapá tepalie pa telemo mele teli wale pakoli pakoringili yetolo ene moloringine angiliringili.
Kanokolie amboma mini wale munduku tamalu peringi kinie yetolone enendo ningilindu: “Konde molemomo, ya ono koleana nambemuna korokomeleye? Yu ya naa lemo. Lomboropa ola molopa wendo pumu.” ⸤niringili.⸥ “Yu ⸤ene kinie⸥ kolea Gallilli molopa enendo nirimu mele pilieyo. Yuni nimbendo: “⸤Juda yambomanga ye ailimene⸥ Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo liku talape lupe yambo ulu pulu keri telime yu liku singí, enene yu unju perana kolopili uku toko panjingí kinie kolopalie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu kanumu.” niringili.*
Kanu kinie Yesusini ou aku nirimu mele ambomane altoko piliringi.
Kou kandemo munduku kelko, kelko yando ongolie niringimuni, lombili andoli rureponga yepoko kinie akuma pea moloringi yamboma kinie enendo pilku kanoringi mele temane toko siringi. 10 Kolea Makatalla ambo Maria keme, ambo Joana keme, Jemisi anumu Maria keme, ene pea puringi amboma keme, kanu ambomane Yesusini ou “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye rureponga yepoko* aku temanemo toko siringi.
11 Nakolo ambomane niringi ungumu pilkulie ‘Ene kolo tokomele.’ ningu piliringi.
12 Aku ningu piliringi nakolo Pita ola angilipe ono nosiringi kou kandena lkisipe pupelie, wake tepa kanopa Yesusinge onomo kulupi toringi múluma yuyu akuna we lerimu kanopalie konopu aisili lipe mundupe ‘I nambolka uluri temunje?’ nimbe pilipe yando orumu.
13 Yesusi lomboropa ola molorumu aku walemonga ⸤yu lombili andoringimenga⸥ yambo talo* kolea kanga Emeasi pungilí puringili. Aku kolea kangamo kinie kolea aili Jerusalleme kinie aulkemo laye sulu mele, illepene killomita mele. 14 Eltene Yesusi kolorumumundu anju yando ungu mele teliku puringili.
15 Aulkena aku ulumando ungu mele teliku pangili Yesusi yuyu elte puringiline omba elte kinie tapu topa purumu, 16 nakolo Yesusi yu ‘We ye lupere okomo konopu leangili.’ nimbelie terimu, eltene yu naa kanoko imbi siringili.
17 Yuni elte walsipelie nimbendo: “Elte nambolkamondo ungu mele teliku pukumbiliye?” nirimu.
Elte Yesusi toringi kolorumumunge nono ningu we angiliringili. 18 Tenga imbi Killopasi,* akumuni yundu walsipelie nimbendo: “Jerusalleme sukundu talko ulu wendo orumuma nu naa kanorunuye? Yambo aisili akuna ongo maku tokolie kanoringi nakolo nu pea naa molko kanoringi. Tenga lupe molkolie okono lepamo.” nirimu.
19 Orumu yemone “Nambolka ulumaye?” nirimu.
Eltene ningilindu: “Kolea Nasarete ye Yesusinge ulu kanuma.” niringili. “Yesusi yu Pulu Yemone ungu umbu tonjilime pilipe yando nimbe sili ye te* molopalie Pulu Yemo kinie olio mana yamboma kinie kanopo molamili ungu tondoloma nimbe ulu tondoloma terimu. 20 Kanu kinie olionga ningu Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie* olio nokolemele ye ailime kinie ‘Yu kote pilku “Kolopili.” ningu tangi.’ ningu ⸤Romo gapomano yema⸥ anju siringi enene ‘Yu kolopili.’ ningu unju perana uku toko panjiringi. 21 Nakolo olio pilirimulu, ‘Yu Pulu Yemone lipe mundurumu, ⸤Romo gapomano yambomane olio⸥ Isirele yamboma ⸤tondolo munduku nokolemelemonga⸥ mindili nombo umbuni tepili molemolomonga olio lipe taponjipe ⸤enenga kíne⸥ wendo lipe ‘Molko konjengi.’ nimbe ⸤kolo wangopa⸥ olionga ye nomi kingimu molopa olio nokopa konjimbe.’ nimbu pilipu konopu sipu molorumulu nakolo yu toringi. Akumunge ungu te pea i sipe: Talko toringi, kinié wale yepoko sipe mele omba pukumu.
22-23 “Pe kinié ulu te lupe wendo omula. Yu lombili andorumulumanga ambo pokore kinié ongo níngi mele pilipulie mini wale mundúmulu. Kinié paa ipulueli ou kanu amboma yu ono teringi kou kandena puku kanongi nakolo yunge onomo naa lemu. Ene ongo oliondo ningindu: “Mulu koleana angello talo kanomulu, eltene “Yu we molemo.” níngili.” níngi. 24 Kanu kinie olio pea molomulu ye talo ono kou kandena pukululie ambomane níngi mele kanongili, nakolo yu naa kanongili.” niringili.
25 Aku niringili kinie elte lombili akilipe orumu yemone eltendo nimbendo: “Elte aroma topambele. Elte konopu naa pelemomonga ou Pulu Yemone ungu umbu tonjiringime pilku yamboma ningu siringi yemane yundu niringi bokuna molemo mele mongone kanoko komuni pilkululie konopuna liku mengo andolembelkanje ⸤Yesusi kinie talko teringi mele kinie yuni terimu tekemo mele kinie⸥ kamu kamu pilimbelka lemo. 26 Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu manie ombalie, ya ye nikimbilimu talko mindili norumu mele mindili nomba mulu koleana ye nomi aili pupe molomba mele ou ningu naa siringiye? Ningu siringi kanumu. Pe kinié ou ningu siringi mele yu aku temu.” nirimu.
27 Aku nimbelie Mosisini Yesusi yu yuyu temba mele ou boku marenga topa nirimu mele pulu monjipe nimbe sipe, yandopa yandopa Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane yu temba mele ou boku marenga toko niringi mele nimbe sipe, aku Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pali* nimbe silipe yambotolo kinie aulkena purumu.
28 Yambotolo puringili koleamo nondoko wendo oringi kinie Yesusi we sumbi sipe tenga lupe pumbe terimu. 29 Nakolo eltene karaye tekolie ningilindu: “Molo. Ena pupe ipu nondopa lemba kene pea peamili.” niringiline yu elte kinie pupe molorumu.
30 Kanu kinie elte pea kere nongo moloringi kinie yuni pillawa kaloli te lipe Pulu Yemo “Ange.” nimbe, ambolopa pike lepa elte sirimu. 31 Aku terimu kinie elte yu kanokolo eltenga Aili Yesusi ningu kanoringili kinie tepa nema lirimu altoko naa kanoringili. 32 Kanu kinie elte eltelte anju yando kerepali ningulu ningilindu: “Aulkena olto kinie omba ungu nimbe Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele ungu pulumu nimbe silipe omu kinie olto kamele kongulu topili ombulu kanumu. Aili Yesusi kinie ombulumunge aku temu lepamo.” niringili.
33 Kanu kinie elte ola angilku kelko sumbi siku Jerusalleme yando ongolo, lombili andoli ye rureponga yepoko kinie ene pea maku toko moloringi yambo lupema kinie moloringine puringili.
34 Suku puringili kinie enene eltendo ningindu: “Ailimu* paa sike lomboropa ola molomu lemo. Yu yuyu Saimono molomuna pupe mona angilimu.” niringi.
35 Kanu kinie yambotolone aulkena puringili kinie ye te omba nirimu mele kepe kanu yemone pillawa kaloli te ambolopa pike lerimu kinie kanokolo ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoringili mele kepe enendo temane toko siringili.
36 ⸤Yesusi lombili andoli⸥ yambomane ⸤Yesusi yu lomboropa ola molorumu kanoringimundu⸥ ungu mele teko molangi Yesusi yu omba ene moloringine sumbi sipe angilipelie “Ene konopu pe nipili molai.” nirimu.
37 Ene ‘Yambo kololi tenga minimu kanokomolo.’ konopu lelkolie pungu pungu ningu pipili koloringi. 38 Yuni enendo nimbendo: “Mini wale munduku konopu talo panjiku nambemuna molemeleye?” ⸤nirimu.⸥ 39 “Nanga kitolo kinie kimbuma kanoko ‘Imu na nanu.’ ningu kanayo. Ambolko pilieme. Nanga kangi kinie ombele kinie angilkimu mele minimenga aku sipe angilimoye? ⸤Aku sipe naa angilimo kanumu.⸥” nirimu.
40 Aku nimbelie yunge kimbu ki pirimu toringime ene lipe ora sirimu.
41 Kanu kinie ene yu kanokolie pondeanga konopu siku paa konopu liku munduringi nakolo ‘Sikenje molo nambolkare kanokomolonje?’ ningu konopu talo panjiku we moloringine yuni ene mawa tepalie nimbendo: “Langi nombó te ya lemoye? Siei.” nirimu. 42 Enene yu oma kaloli te liku siringi, 43 akumu lipe ene kanoko molangi norumu. ⸤‘Minimu naa molopo yambomo molkoro kanangi.’ nimbe aku terimu.⸥
44 Yuni enendo nimbendo: “Na ou naa kolopo ene kinie molopolie ene ulu wendo ombá mele nimbu sirindu kanu ulumu i wendo okomo. “Mosisi kinie Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema kinie enene nando ningu boku marenga toringi uluma kinie, Pulu Yemonga konana niringi bokuna molemo konanamane nando nilimo uluma kinie,* kanu uluma sike wendo ombá.” nirindu kanumu.” nirimu.
45-46 Aku nimbelie ‘Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pilku konjengi.’ nimbe yuni ungu pulumu ene nimbe sipelie nimbendo:
“Bokuna toringi molemo mele i sipe: ‘Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu mindili nomba kolopalie wale yepoko sipemonga ono koleana lomboropa ola molomba. 47 Aku temba kinie kanu ye Kirasimu yunge talape yambomane yunge tondolomone yamboma ulu pulu keri tengema pilku keri pilku konopu alowa tenge mele kinie, ulu pulu keri tengema Pulu Yemone siye kolopa altopa naa pilipe mongo naa simbe mele kinie,* ningu singíndu Isirele yambomanga kolea aili Jerusalleme pulu monjiku ningu siku koleamanga pali pukulie ningu siliku andonge.’, 48 aku mele nando ou ningu boku toringi.*
“Pe kinié nane terindu uluma kinie na kinie teringi uluma kinie kanoringi teringi kanokomelemonga yamboma manda ningu singí. 49 Nakolo we naa teangi. Pulu Yemone “Simbu.” nimbe nimbe panjirimu Minimu nane olando pupulie lipu mundumbu kene aku Mini Tondolomo yu mulu koleana manie omba ‘Ene tondolo pupili molangi.’ nimbe ene kinie molomba kene ou tenga lupe naa puku Jerusalleme suku we nokoko molai.” nirimu.
50 Yesusi yu lombili andoringi yamboma kolea kanga Betani lerimuna nondopana memba pupelie nirimumuni, ‘Pulu Yemone ene sewe anjipili.’ nimbe yunge kitolo ola mundupe, “Pulu Yemone ene nokopa konjipe ‘Ene konopu enge nipili molangi.’ nipili.” nirimu. 51 Enendo aku sipe nimbe molopili ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu koleana olando lirimu kinie ene mundupe kelepa mulu koleana olando purumu.*
52 Kanu kinie enene ⸤Yesusi⸥ yu kapi ningu imbi ambolko ola linjikulie kamele paa akoliku, Jerusallemendo kelko yando oringi. 53 Akuna pukulie ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena taki taki molko, Pulu Yemone terimumunge “Ange.” ningu yu kapi ningu yunge imbi ambolko ola linjiringi.
⸤Yesusinge temane peanga ekendo topo pora sikiru.⸥*