20
⸤Yesusini yu lombili andolimendo ungu te pea nimbendo:⸥
“Aku nikiru ungumunge* ⸤ungu te niembo⸥: Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yamboma nokolemo** akumu i sipe mele:
“Walse ponie pulu ye tene ‘Kongono tenjili ye mare yunge unju waene poniena kongono tenjengi.’ nimbe paa ipulueli ou pupe lipurumu. “Kongono teangi.” nimbe lirimu yemando nimbendo: “Kinié tenge walemonga ene kou mone pape kina* pape kina nimbu mele kalombo.” nirimu kinie
enene “Kapola.” niringi kinie
yuni ene yunge unju waene poniena “Kongono teangi pai.” nimbe ene lipe mundurumu.
Pe, ipulueli ou nani killoko mele terimu kinie, yu kelepa yamboma maku toringi koleana pupe ye mare akuna we angiliringi kanopalie enendo nimbendo: “Ene kepe ⸤nanga⸥ unju waene poniena kongono tenjengi payo. Pe nane ene kou kapola mele kalombo.” nirimu kinie ene puringi.
Pe ai tangoli terimu kinie kepe, ipupini tere killoko mele terimu kinie kepe, kelepa aku sipe pupe ye mare pea lirimula.
Ipupini pape killoko mele terimu kinie ⸤altopa⸥ pupe ye mare we angiliringi kanopalie enendo nimbendo: “Walemonga pali kongono na teko ya inie nambemuna we angilimeleye?” nirimu.
Enene yundu ningindu: “Ye tene olio kongonona na limuna we angilimolo.” niringi.
Yuni enendo nimbendo: “Ene kepe ⸤nanga⸥ unju waene poniena kongono tenjipai.” nirimu.
Ena pora nirimu kinie unju waene ponie pulu yemone yunge kongono nokoli yemondo nimbendo: “Kongono tekemele yema ‘sukundu wai.’ ningu ene kongono tengimunge mele kalonindu paa akilku ongi yema pulu monjiku mele kaloliku puku kumbi lelko ongi yema paa akilku mele kaloi.” nirimu. ⸤Aku nirimu kinie⸥ ipupini pape killoko mele terimu kinie “Kongono tenjengi.” nimbe lirimu yema ⸤kumbi lelko⸥ ongo pape kina pape kina nimbe sirimu liringi. 10 Akilku ongo kongono tenjiringi yema kou aku siku liringi kanokolie kumbi lelko ongo kongono tenjiringi yema ongolie ‘Olio kou olandopa mele limulú.’ konopu leringi nakolo ene pape kina pape kina nimbe sirimu liringila.
11 Likulie enene ponie pulu yemondo iri tokolie ningindu: 12 “Akilku ongi yema ena telu manjiku kongono tengi, olio ipulueli ou ombo kongono aili tepo temulu, ena aili tomumuni olio paa nomu kanumu, nakolo ene kinie olio kinie kou kapola kapola teko sikinumu, kapola na tekemo.” niringi.
13 Yuni enenga ye tendo pundu topa nimbendo: “Kangomo, nane nu tepo na kenjikiru. “Pape kina simbu.” nindu kinie “Kapola.” ninu kanumu. 14 Kou sikirumu liku mengo puyo. Nanga konopuni mindi pilipulie akilipe omu yemo nu sikiru mele yu aku sipu sindu. 15 Nanga nosilio melemanga konopuni pilipulie manda na temboye? Molo pe ongi yema kou aili tepo sindumunge nu konopu keri panjikinuye?” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
16 ⸤Ungu iku akumu topa pora sipelie ungu ikumunge pulumu kamu nimbendo:⸥ “Aku sipela, akilku onge yamboma ⸤Pulu Yemone nokolemo talapena sukundu⸥ kumbi lelko pungí; kumbi lelko onge yamboma akilku pungí.” nirimu.*
17 Kanu kinie Yesusi kolea aili Jerusalleme pumbe purumu kinie yu lombili andoli engaki rurepo* ‘na kinie ene kinie oliolio molamili.’ nimbe ene lipe anju memba pupelie enendo nimbendo:
18 “Pilieme! Olio Jerusalleme pumulú pukumulu.* Akuna pumulú kinie Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ye tene ‘Tangi.’ nimbe Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane silimele yema kinie,** lipe simbe, enene yu kote tenjiku ‘Yu kolopili tangi.’ ningulie 19 Juda ye na molemele yema liku singí.* Kanu kinie kanu yemane yu ungu taka tonjiku, ka pulsene toko, ‘Yu kolopili.’ ningu unju perana uku toko panjingí. Kolopalie wale yepoko sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola moloi.’ nimbé.” nirimu.
20 Kanu kinie Seperi malo Jemisi kinie Jonotolonga anumu Yesusi molorumuna omba koporongo langopa yundu “ ‘Nu ulu te teani.’ nimbu mawa tembo okoro.” nirimu kinie
21 yuni yundu nimbendo: “Nambolka uluri ‘nane tenjembo.’ ningu nikinuye?” nirimu.
Ambomone nimbendo: “Nu pe ye nomi kingimu moloni kinie i nanga kango talo ⸤‘elte nu kinie pea ye nomime molamili.’ ningu⸥ ‘eltenga te nunge ki umbukundu monjiku te nunge ki tarokondo monjeni.’* nimbu mawa tekero.” nirimu.
22 Yesusini enendo nimbendo: “Mawa tekemele mele ene pilku na konjikimili. Na no mingine no nondopo nombomo elte manda nongeleye?”* nirimu kinie
eltene “Manda nombolo.” niringili.
23 Yuni eltendo nimbendo: “Na no mingine no nombomo pe elte paa sike nongele nakolo nane elte “Nanga wangutolonga ongo molangili.” nimbumu kapola na temba. Tarane yuyu akuna molongeletolo koronga mako torumu.” nirimu.
24 Angenungulu ⸤Jemisi kinie Jonotolone ‘Yesusinge wangutolonga molambili.’⸥ ningu mawa teringili mele pilkulie lombili andoli ye rureponga talo* ⸤wemane⸥ elte kinie konopu keri panjiringi.
25 Kanu kinie Yesusini ene “Wai.” nimbelie nirimumuni, enendo nimbendo: “Olio Juda yambomanga ulsu molemele yambo talapemanga ye nomime enenga yamboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enenga yamboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. Yambomane enenga ye nomimenga unguma liku su singí aulke te na lemo. Aku siku telemele mele enene pilimele kanumu. 26 Nakolo ⸤we yambomanga ye nomimene enenga yamboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ene eneno aku siku anju yando na teangi. Enenga ye te ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye ailimu molambo.’ nimbé yemo enenga kongono tenjili yemo molopili. 27 ‘Na enenga ye nomimu molopo ene nokambo.’ nimbé yemo enenga kongono kendemande tenjili yemo molopili.* 28 Aku sipela, Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo* kepe ‘Yambomanga ye ailimu molopo ene nokambo. Enene nanga kongono tenjili kendemande yamboma molangi.’ nimbe na orumu. ‘Yambomanga kongono tenjili kendemande yemo molopo ene lipu taponjipu, ulu pulu kerimene ene ka sipe nokolemo mele na tepili kapola molangi kene na yambo aisilinge nimbu pundu tonjipu nanga kangimu sipu, enenga kolo wangopo kolonjembo.’** nimbe orumu.” nirimu.
29 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie ene kolea aili Jeriko munduku kelko pungí puringi kinie we yambo aisili yu lombili puringi. 30 Kanu kinie mongo keri lerimu ye talo aulke alselsena molkolo Yesusi omba purumu mele pilkululie yundu tondolo ru ningu walsikulie ningilindu: “Ailimu, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lirimu yemo,* olto kondo koloi.” niringili.
31 Yambomane elte iri toko “Ungu na nili taka lelko molale.” niringi.
Nakolo eltene paa tondolo ru ningu walsikululie ningilindu: “Ailimu, Depisini kalopa lirimu yemo, olto kondo koloi.” niringili.
32 Yesusi we angilipelie “Elte wale.” nimbelie eltendo nimbendo: “Nane elte nambe teambo konopu lekembeleye?” nirimu kinie
33 mongo keri lerimu yetolone ningilindu: “Ailimu, ‘oltonga mongotolo ‘Altopa umbu mongo angilipili.’ nieni.’ konopu lekembolo.” niringili.
34 Kanu kinie Yesusini elte kondo kolopa mongona ambolorumu kinie elte tamburembu mongoma peanga lerimu, melema kanokololie, Yesusi lombili puringili.