9
Tamâta toŋge mata leva-leva, i parina
Yesu nde iyoka ilâ, aku mata ilâ imora tamâta toŋge, i mata leva-leva. I mata leva-leva mine lâ zo muŋgâŋa tina ipagugua i, aku imo mine lee imâ ipâŋga lâ zo ŋinde.
Aku Yesu ne pâri-tamâta nde sikasoŋa Yesu tu, “Pananâŋa, ea iveta kiesaka kala tamâta ŋine tina ipagugua i imo mata leva-leva mine. Tiambo tamâta ŋine tamwata ne kiesaka iveta i imo mine, tiya?, i tina-tama nenzi kiesaka iveta i imo mine.”
Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “I ne kiesaka wa tina-tama nenzi kiesaka wa iveta tamâta ŋine imo mata leva-leva mine, ande tia. I imo mine ŋana duvi ŋine: Maro Kindeni ipatea tu i tamwata ne walo kaika ma ipâŋga pwataki lâ tamâta ŋine tini. Kari nde ikâki lâ, aku ipane nia lâ. Mine kala ara ŋana kinda ma taveta wurâta ikura Maro Kindeni ne pateâŋa mine. I muŋga isupwana ŋana aveta wurâta ŋinde kâ. Kondoma nde imâ ipâŋga laiti lâ. Ambo kondoma ma imâ ipâŋga lâ, ande kinzi tamâta ma sikura tu siveta wurâta tia. Lâ zo ŋine naŋa amo tâno kulu yo, ande naŋa nde tâno ŋine ne sinâla.”
Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga isupwara tâno ku igema tava veli-veli. Igema lâ, ŋineŋga iponda tâno ŋinde lâ tamâta ŋinde mata. Ŋineŋga Yesu ipai tu, “Noko kulâ ku kupua nao lâ Siloam Lââ Bwalika.” (Ŋoa “Siloam” ŋine nde duvi mine: “Isupwa”.) Mine kala tamâta ŋinde ilâ, aku ipua nao. Aku i mata ara lâ, kala imora pwataki. Ŋineŋga itaulo ilâ pa tamwata ne luma.
Itaulo pa ne luma, ande i ne lawea taitu simora i. Aku kinzi tamâta muŋga simora i isaŋona nzâla ŋgaŋe isarâwa mbumbu panzi tamâta, ande kinzi ŋinde kala simora ku sipakasoŋa tu, “Tiambo tamâtani ŋaina muŋga isaŋona nzâla ŋgaŋe ku isarâwa panzi tamâta tu mbumbu silua, tiya?” Kinzi pinde nde siporo tu, “Mao nâ, tamâtani kala ŋine”. Aŋga pinde nde siporo tu, “Mine tia. I nao rege-rege tava tamâtani ŋinde, andeta i nde tamâta toŋge.” Aŋga i tamwata iporo pwataki tu, “Naŋani kala i”. 10 Ŋineŋga sikasoŋa i tu, “Mana mana ŋga noko mata ara lâ.”
11 Aku iporo taulo tu, “Tamâta ŋinde sipatu ŋa tu Yesu, ande ikai tâno ku iveta ipâŋga mbariri, ŋineŋga iponda lâ matâŋgu. Iveta mine lâ, ŋineŋga ipai naŋa tu, ‘Kulâ kupua nao lâ Siloam Lââ Bwalika’. Mine kala naŋa alâ apua naoŋgu, aku ndainani nâ matâŋgu ara lâ, kala amora pwataki.” 12 Ŋineŋga kinzi sikasoŋa tamâta ŋinde kilo tu, “Aŋga tamâta ŋinde imo ndia.” Ande iporo taulo tu, “Naŋa asama tia”.
13 Tia ku kinzi sikai tamâta ŋinde muŋga i mata leva-leva, aku silâ panzi Parisai tamâta pinde. 14 Ŋinde nde pwareâŋa ne zo sapâŋa, andeta Yesu iveta tâno mbariri ŋineŋga iveta tamâta ŋinde mata ara lâ zoni ndaina. 15 Ŋineŋga kinzi Parisai tamâta kala sikasoŋa tamâta ŋinde tu, “Noko mata ipâŋga ara mâsi mana.” Aku ipainzi tu, “I iponda tâno mbariri lâ matâŋgu, ŋineŋga apua naoŋgu, kala ŋine naŋa amora pwataki.”
16 Andeta kinzi Parisai tamâta pinde siporo tu, “Tamâta kala iveta vetâŋa ŋine nde ilaŋa ipole ŋgua tukuŋa ŋana pwareâŋa ne zo sapâŋa kâ. Mine kala kinda tasama tu Maro Kindeni ŋandai isupwa i imâ ŋga.” Aŋga kinzi pinde nde siporo tu, “Wa, kiesaka tamâta toŋge ikura tu iveta mâsi kaika mine tia ndo!” Mine kala kinzi Parisai tamâta sipwa pwataki simo ŋgu rua. 17 Tia ku kinzi sikasoŋa tamâta ŋinde mine tu, “Noko muŋga kuporo tu i iveta noko mata ara lâ, kala kumora pwataki. Mine nde noko ilo mana ŋana tamâta ŋinde kâ.” Aku tamâta ŋinde iporo taulo tu, “I nde ŋgua-tulâŋa tamâta toŋge”.
18 Andeta kinzi Juda tamâta ŋalaŋala ŋandai kalonzi tawana tu tamâta ŋinde muŋga mata leva-leva, ŋineŋga imora pwataki. Mine kala sipasupwa ilâ panzi tamâta ŋinde tina-tama tu simâ. 19 Kinzi rua simâ sipâŋga lâ, ŋineŋga kinzi Parisai tamâta sikasoŋanzi tu, “Tamâtani ŋaina nde miki natumi, tiya? Ambo mine, ande lâ zo ŋinde miki kapagugua i, ande ipâŋga tava mata leva-leva, tiya? Ambo mine, ande mana mana ŋga i mata ara lâ kala imora pwataki, a?”
20 Aku tamâta ŋinde tina-tama nde siporo taulo tu, “Maka kasama tu maka natuma kala ŋine. Aku kasama tu lâ zo ŋinde maka kapagugua i, ande ipâŋga tava mata leva-leva. 21 Andeta vetâŋa ndia ipâŋga papa kala i mata ara lâ, ande ŋine maka kasama tia. Aku tamâta ea iveta i mata ara kala imora pwataki, ande kasama ŋine tia wa. Miki kakasoŋa i tamwata. I ŋandai lâlu mota ŋga; ikura tu ipatula tamwata parina pami.” 22 Tina-tama siporo ŋgua mine ŋana duvi ŋine: kinzi siruru ŋananzi Juda tamâta ŋalaŋala. Kinzi tamâta ŋalaŋala muŋga sipa ŋgua tu ambo tamâta toŋge iporo ipatula ne kalo-tawana pwataki tu Yesu nde Kirisi, ande kinzi ma siŋara tamâta ŋinde imo niaka ŋana nenzi ŋgu. 23 Ŋana duvi ŋinde kâ, ande tamâta ŋinde tina-tama siporo ŋgua tu, “I ŋandai lâlu mota ŋga. Miki kakasoŋa i tamwata.”
24 Ŋineŋga kinzi Parisai tamâta sisarâwa pa tamâtani ŋinde muŋga mata leva-leva tu itaulo imâ kilo kâ. Imâ ipâŋga lâ, ŋineŋga sipai tu, “Noko ma kupa ŋgua lâ Maro Kindeni nao tu noko ma kuporo ŋgua mao nâ pa maka! Maka kasama tu tamâtani kala iveta noko mata ara ŋinde, ande i nde kiesaka tamwata.” 25 Ande tamâta ŋinde iporo taulo tu, “Tiambo i nde kiesaka tamwata tâku tia tâku. Ŋine naŋa asama tia. Taitu naŋa asama ŋine lâ: muŋga, naŋa matâŋgu leva-leva, kala ŋine matâŋgu ara lâ.” 26 Ŋineŋga sikasoŋa tu, “Iveta mana pa noko, a? Iveta mâsi ndia kala noko mata ara lâ.”
27 Andeta tamâta ŋinde iporo lâ kawanzi tu, “Opopo, naŋa muŋga atula ŋgua ŋine pwataki pa miki kaloŋo lâ. Andeta miki tinimi pwâka tu kalomi tawana naneŋgu ŋgua. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga miki kano naŋa tu apatula parinâŋgu pami kilo, a? Tiambo miki kala katu kapono muli pa i, a?”
28 Kinzi Parisai tamâta wisinzi nâna ŋana i ne ŋgua ŋinde kâ. Mine kala siporo ŋgua sakamao papa ku sipai tu, “Nokoni kala kupono muli pa tamâta ŋinde! Aŋga maka nde kapono muli pa Mose. 29 Maka kasama tu Maro Kindeni muŋga itula ŋgua pa Mose. Aŋga tamâta ŋinde, ande iyoka pa sinia imâ, a? Ŋine maka kasama tia.” 30 Andeta tamâta ŋinde nde ipainzi tu, “Ayo, ŋine nde vetâŋa kie toŋge! Tamâta ŋinde iveta naŋa matâŋgu ara lâ, andeta miki kazizâla tu iyoka pa sinia imâ! 31 Kinda tasama tu Maro Kindeni uru ipaloŋo pa kiesaka tamwatanzi nenzi noŋa, ande tia. Taitu kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge uru ipanea Maro Kindeni ku iveta ikura i ne pateâŋa mine, ande Maro Kindeni ma ipaloŋo pa tamâta ŋinde ne noŋa. 32 Nia ndoyo naŋa apâŋga tâno kulu tava matâŋgu leva-leva, andeta ŋineŋga naŋa amora pwataki. Siŋgani, lâ zo muŋgâŋa Maro Kindeni ipulia samba wa tâno wa, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande vetâŋa kie mine ipâŋga pa tamâta toŋge tia ku tia ndo. 33 Ambo Maro Kindeni isupwa tamâta ŋinde tia, ande i ma ikura tu iveta vetâŋa mine tia ndo!”
34 Andeta kinzi Parisai tamâta sipai tu, “Yoo, noko sakamao tina ipaguguano kupâŋga kumo kiesaka tamwata! Noko ea ipaino tu kupanana maka, a?” Kinzi siporo mine lâ, ŋineŋga siŋara i ŋana luma ŋana pasauŋa kâ, aku ikâwa ilâ.
Ambo tamâta kalo tawana Yesu tia, ande i imo itogo tamâta mata leva-leva mine
35 Yesu nde iloŋo pâri tu kinzi Parisai tamâta siŋara tamâta ŋinde ikâwa ilâ lâ, ŋineŋga ilâ iroto ŋana. Isânda kulu lâ, ŋineŋga ikasoŋa tamâtani ŋinde tu, “Noko kalo tawana Tamâta Natu, tiya?” 36 Andeta tamâta ŋinde iporo taulo tu, “Tamâta Ŋalae, aŋga Tamâta Natu nde ea. Kutula ŋine pwataki pa naŋa, aku ma kaloŋgu tawana i.” 37 Yesu nde itu lâ kawa tu, “Noko kumora i marumbu lâ. Tamâtani kala ŋine imandi iporo ŋgua kuku noko.” 38 Ŋineŋga tamâta ŋinde ipai tu, “Maro Ŋalae, naŋa kaloŋgu tawana!” Aku ipare tuku lâ Yesu nao ŋana ipanea i kâ.
39 Aku Yesu ipai tu, “Naŋa amâ amo tâno kulu ŋana atula tamâta nenzi kiesaka ipâŋga nia yo. Mine kala kinzi tamâta muŋga matanzi leva-leva ŋinde ma simora pwataki, aŋga kinzi tamâta muŋga matanzi ara ma matanzi leva-leva.”
40 Kinzi Parisai tamâta pinde nde simo Yesu tini laiti ku siloŋo i ne ŋgua ŋinde. Mine kala sipai tu, “Tiambo noko kutu maka wa nde matama leva-leva, a?” 41 Aku Yesu itu lâ kawanzi tu, “Ambo miki matami leva-leva, ande pareŋa-nia ma imâ pami ŋana nemi kiesaka kâ, ande tia. Taitu miki kaporo tu matami ara. Mine kala pareŋa-nia ŋana nemi kiesaka kâ nde keno mo ŋai yo.”