19
Yesu iporo ŋgua ŋana pakâeŋa totoŋa kâ
Matai 5:31-32, Malaka 10:1-12, Luka 16:18, Rom 7:1-3, 1 Korin 7:10-16
Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipile Galilaya tâno ku iyoka ilâ pa Judia tâno ikeno pa Jodan Lââ tini pinde. Aŋga kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde soka i muli silâ. Aku lâ nia ŋinde Yesu ivetanzi pukoŋa tamâta tininzi ara kilo.
Aŋga tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde simâ pa Yesu tu sikai samâŋa papa. Sipai mine tu, “Kinda nenda ŋgua tukuŋa keno ŋana tamâne tu ambo i tini pwâka ŋana kaiwa taine kala itu isoki ŋana duvi ndia, ande ikura. Ayo, ŋgua tukuŋa ŋine nde ara, tiya?”
Yesu nde iporo taulo tu, “Opopo, tiambo miki ŋandai kapono Maro Kindeni ne ŋgua ŋinde ikeno lâ pepa tini, tiya? Ŋgua ŋinde nde mine, ‘Nia ndoyo, Maro Kindeni Puliâŋa Tamwata nde ipulianzi tamâta, ku ionzi taine wa tamâne wa.’ Aku Maro Kindeni iporo tu, ‘Mine kala tamâne ma ipilenzi tina-tama ku ma ipasipa kuku kaiwa taine nâ, aku kinzi rua ma simo tininzi lâ taitu.’ Mine nde kinzi ŋandai simo piti piti ŋga; kinzi rua ma simo togo ilonzi wa karaenzi taitu nâ. Mao nâ, Maro Kindeni ipanzi rua lâ taitu lâ; mine nde tamâta toŋge ma itikianzi piti ndimo.”
Ŋineŋga kinzi Parisai tamâta nde sipai Yesu mine tu, “Ayo, mine nde ŋana sâ kâ ŋga Mose ne tukuŋa isâu pa tamâne tu ambo iŋgere ŋgua lâ pepa tini ŋana itoto pakâeŋa kâ, ku pepa ilua kaiwa taine, ande nenzi pakâeŋa nde totoŋa lâ, a?” Ande Yesu iporo taulo tu, “Miki nde taŋa-kaika tamwatami. Mine kala Mose isâu pami tu kasokinzi kaiwami taine. Ambo taitu muŋgani, lâ nia ndoyo, ande mâsi mine ikeno tia ndo. Naŋa apaimi tu, ambo tamâne toŋge isoki kaiwa taine, andeta taine ŋinde ŋandai iveta sakamao kuku tamâta toŋge ŋga, ambo tamâne ŋinde ikai taine wasaseki, ande iveta sakamao kuku taine wasaseki ŋinde, kala ilaŋa ipole ŋgua tukuŋa.”
10 Kinzi pâri-tamâta siloŋo Yesu ne ŋgua kaika ŋinde, ŋineŋga sipai tu, “Ambo tamâne ŋga taine nenzi pakâeŋa ikeno mine, ande ara ŋana tamâne ma imo simbo mai nâ, ikai taine toŋge tia.”
11 Andeta Yesu ipainzi tu, “Kinzi tamâta pinde nâ sikura tu sipaveta kuku ŋgua ŋine. Mao nâ, Maro Kindeni muŋga kaika ilanzi tamâta pinde nâ ŋana sipaveta kuku ŋgua ŋine. 12 Kinzi tamâta pinde sikâe tia. Kinzi pinde nde tininzi sakamao lâ zo ŋinde tinanzi sipaguguanzi, kala sikura tu sipulianzi natunzi tia. Aŋga pinde nde muŋga tamâta pinde sitoto tininzi piti, kala sikura tu sipulianzi natunzi tia. Aŋga pinde nde ilonzi ndo ŋana siveta wurâta pa Maro Kindeni, kala situ kaika pa warakanzi tu ma sikâe tia. Miki tamâta ea kakura tu kapaveta kuku ŋgua ŋine, ande kapaveta kuku.”
Yesu itu nzâmbe panzi lâlu kiri-kiri
Malaka 10:13-16, Luka 18:15-17
13 Lâ zo ŋinde kinzi tamâta pinde sikainzi lâlu kiri-kiri simâ pa Yesu. Kinzi ilonzi tu i ma io mbau kâki kulunzi ku ino pa Maro Kindeni ŋananzi tâ. Andeta kinzi pâri-tamâta nde sileleanzi tamâta ŋinde. 14 Aŋga Yesu nde ipainzi pâri-tamâta tu, “Miki ma kasâu panzi lâlu kiri-kiri tu simâ pa naŋa; kapono nzâla ŋananzi ndimo. Ŋana tu Maro Kindeni uru ikai maro panzi tamâta ea nenzi kalo-tawana irerege kuku lâlu kiri-kiri ŋine nenzi kalo-tawana.” 15 Ŋineŋga Yesu io mbau kâki kinzi lâlu kiri-kiri taitu-taitu kulunzi, ku itu nzâmbe panzi. Iveta mine lâ, ŋineŋga ipile nia ŋinde ku ilâ.
Tamâta toŋge ne mbaliŋa rârâ
Malaka 10:17-27, Luka 18:18-27
16 Zo toŋge, tamâta toŋge imâ pa Yesu ku ikasoŋa tu, “Pananâŋa, naŋa ma aveta vetâŋa ara ndia ŋga ikura tu amo viâŋgu ku amo nâ.”
17 Yesu nde itu lâ kawa mine tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko pwasoŋa naŋa ŋana vetâŋa ara kâ, a? Maro Kindeni simbo nâ nde Ara Tamwata. Ambo noko ilo tu kumo via ku kumo nâ, ande noko ma kupaveta kuku Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa.”
18 Ŋineŋga tamâta ŋinde ikasoŋa Yesu kilo tu, “Noko kuporo ŋana tukuŋa ndia.” Ande Yesu ipai tu, “Naŋa aporo ŋana tukuŋa ŋine: ‘Noko ma kupu tamâta pâta ndimo; noko ma kuveta sakamao kuku tamâta toŋge kaiwa ndimo; noko ma kupanâwe ndimo; noko ma kusowe ŋgua laŋeŋa lâ tamâta toŋge tini lâ ŋgua nia ndimo; 19 noko ma kumege ŋananzi tina-tama ku taŋa mwasa nâ panzi; aku noko ma tini mwasa panzi tini pinde itogo noko tini mwasa pa tamwata mine.’ ”
20 Aku tamâta ŋinde nde ipai Yesu tu, “Naŋa uru apaveta kuku ŋgua tukuŋa ŋinde rârâni. Aŋga vetâŋa ndia nde naŋa aveta tia yo, a?”
21 Aku Yesu ipai tu, “Ambo noko ilo tu kumo tamâta sondo ndo lâ Maro Kindeni nao, ande kulâ kuo ne kelekele rârâni ilâ panzi tamâta tu siko kâ. Ŋineŋga mbumbu ŋinde ndoni kulanzi sugorai tamwatanzi. Ambo noko ma kuveta mine, ande noko ma kumo ara ndo lâ samba lawea. Aku kumâ, kupono muli pa naŋa.” 22 Tamâta ŋinde iloŋo Yesu ne ŋgua ŋinde, aku ilo malia ndo, ŋana tu i nde mbaliŋa warika. Tia ku ipile Yesu ku ilâ.
23 Ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi mbaliŋa warakanzi ande wurâta ŋalae panzi ŋana simo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo. 24 Naŋa aporo kilo pami tu, ambo ŋgoa ŋalae ‘kamel’ itu itambwa ilâ mbiri kiri-mwata ne maa ilo, ande i ma ikura tu iveta mine tia ndo. Aku mine nâ, ambo mbaliŋa warika itu imo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande ŋinde nde wurâta ŋalae tina!” 25 Kinzi pâri-tamâta nde siloŋo ŋgua ŋinde, ku wisinzi motutu kala sikasoŋa tu, “Ayo, ambo mine, ande ea ikura tu ikai via mao ŋana imo mine ku imo nâ.”
26 Aku Yesu mata ilea ilâ panzi ku ipainzi tu, “Kinzi tamâta warakanzi nâ ma sikura tia; aŋga Maro Kindeni tamwata nde ikura tu iveta vetâŋa rârâni.”
27 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga Petero itu lâ kawa mine tu, “Opopo! Maka muŋga kapile kelekele ndoni ŋana kapono muli pa noko! Mine nde maka ma kakai kulu ndia.”
28 Aku Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; muli, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma ipulia samba wa tâno ipâŋga wasaseki ndo, ande naŋa Tamâta Natu ma amo Koipu Ŋalae tava naneŋgu walo wa sinâla ŋalae. Aku lâ zo ŋinde miki pâri-tamâta saŋao kanaŋomi rua nde ma kakai poe panzi Isrel ŋgu kambwaŋenzi saŋao kanaŋonzi rua, aku ma kamo katonâŋa panzi. 29 Aku tamâta ea kalo tawana naŋa kala ipile ne luma wa tai-tua wa mwane wa tina-tama wa natu wa ne tâno wa; ande Maro Kindeni ma itu pa kinzi ŋinde rârâni ŋana ŋinde kâ mbwani tamâta ŋalae taitu (100). Aku muli, i ma via mao ilanzi, ma simo vianzi mine ku simo nâ. 30 Andeta kinzi tamâta rârâ muŋga simo tamâta ŋalaŋala lâ tâno kulu, ande kinzi ŋinde ma muli simo tamâta kaa nâ. Aŋga kinzi tamâta rârâ muŋga simo tamâta kaa nâ lâ tâno kulu, ande kinzi ŋinde ma muli simo tamâta ŋalaŋala.”