4
Ŋgua tambirâŋa ŋana tamâta iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo
Matai 13:1-17, Luka 8:4-10
Zo toŋge Yesu imandi kilo ŋana ipanananzi tamâta lâ Galilaya lââ bwalika pwali. Aku ŋgu kambwaŋenzi ŋalae ŋinde nde simâ sipasau pasâe ndo lâ i tini. Mine kala ikâki wâŋga toŋge kulu isaŋona. Aŋga kinzi tamâta nde simandi sâwa. Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua siâŋa rârâ ŋinde ipanananzi tu, “Miki kaloŋo ŋga. Tamâta toŋge iyoka ilâ iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo. Iliŋi ilâ, ande vâsa pinde nde imbe indue nzâla-kawa, aku sii simâ sika marumbu lâ. Aŋga vâsa pinde nde imbe indue tâno mira-mira. Tâno ŋinde nde matatola koŋa tia, kala mata ipâŋga walele. Andeta kari ikâki imâ ikana. Aku kâpwa ŋinde ne mburu-mburu kaika tia, kala ŋgâla-ŋgâla ndo lâ, kala imâte. Aŋga vâsa pinde nde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi. Aku wâlo ŋinde ipâŋga ŋalae ku ilita, kala kanaŋo ipâŋga tia. Aŋga vâsa pinde nde imbe indue tâno ara kulu, aku ipâŋga ŋalae ku ipula kanaŋo. Pinde ipula kanaŋo tamâta taitu kanaŋo saŋao (30), aŋga pinde nde ipula kanaŋo tamâta ŋato (60), aŋga pinde nde ipula kanaŋo tamâta ŋalae taitu (100).”
Aku Yesu ipainzi tu, “Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo.”
Yesu ne mâsi ŋana iporo ŋgua tambirâŋa nâ, ne duvi
10 Muli ŋga, ŋgu ŋalae ŋinde nde silâ lâ, ŋineŋga kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua sitavanzi tamâta pinde uru simo kunzi ŋinde, ande sikasoŋa Yesu ŋana ŋgua tambirâŋa ŋinde duvi kâ. 11 Aku Yesu ipainzi tu, “Maro Kindeni itula ŋgua paveâŋa ne duvi pwataki pami ŋana i ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aŋga kinzi tamâta simo niaka ande siloŋo ŋgua tambirâŋa nâ. 12 Ŋana tu muŋga ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia iŋgere ŋgua lâ pepa tini mine tu,
‘Kinzi matanzi ma pareŋge, andeta ma simora kelekele toŋge tia. Aku ma sitambira taŋanzi, andeta ma sisama ŋgua duvi kilala tia. Ambo kinzi simo mine tia, ande ma sipalele ilonzi kalonzi, kala Maro Kindeni ma izavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi. Andeta tia.’ ”
Ŋgua tambirâŋa ŋana vâsa liŋiŋa kâ, ne duvi
Matai 13:18-23, Luka 8:11-15
13 Aku Yesu ipainzi tu, “Ambo miki kazizâla ŋana ŋgua tambirâŋa ŋine duvi, ande miki ma kakura tu kasama ŋgua tambirâŋa rârâni ne duvi mâsi mana, a? 14 Kaniŋa vâsa kala tamâta iliŋi ŋinde, ande itogo Maro Kindeni ne ŋgua. 15 Kinzi tamâta pinde sitogo vâsa ŋinde imbe indue nzâla-kawa, ŋana tu kinzi siloŋo Maro Kindeni ne ŋgua lâ taŋanzi, andeta lâ zoni ndaina Sadana imâ ku ikawea ŋguani ndaina piti lâ ilonzi. 16 Aŋga tamâta pinde nde sitogo vâsa ŋinde imbe indue tâno mira-mira. Kinzi siloŋo ŋgua ku sikai walele nâ, aku sindeka ŋana. 17 Andeta kinzi sikai ŋgua ŋinde kaika tia. Mine kala simo zo mbwana-mbwana nâ, aku muli ŋga tamâta pinde simâ situ siveta malia panzi ku siveta kenzi sakamao panzi ŋana nenzi kalo-tawana kâ. Mine kala kinzi nenzi kalo-tawana imbe walele nâ. 18 Aŋga kinzi tamâta pinde nde sitogo vâsa ŋinde imbe indue wâlo mata-mata ŋgininzi. Kinzi siloŋo ŋgua, 19 andeta ilonzi ŋalae ŋana tâno ne kelekele, aku ilonzi ŋalae ŋana sigona mbaliŋa rârâ, kala ilonzi yosi ŋana toŋge-toŋge rârâ. Aku ilo-kalo ŋinde iveta kalo-lokoni panzi, kala siveta vetâŋa ara pinde tia. 20 Aŋga kinzi tamâta pinde nde sitogo vâsa ŋinde imbe indue tâno ara kulu. Kinzi siloŋo ŋgua ku sikai sipaveta kuku, kala siveta vetâŋa ara rârâ, itogo kanaŋonzi mine; pinde siveta vetâŋa ara tamâta taitu kanaŋo saŋao (30), aŋga pinde siveta vetâŋa tamâta ŋato (60), aŋga pinde nde siveta vetâŋa tamâta ŋalae taitu (100).”
Kinda uru tao sinâla lâ peke kulu
Matai 5:15-16, Luka 8:16-18, 11:33-36
21 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Kinda uru takai sinâla ku tao lâ kondo kalo wa peke kalo, ande tia. Kinda uru tao sinâla ikeno peke kulu. 22 Aku mine nâ, ŋgua ndia rârâni ikeno paveâŋa, ŋinde miki ma katula pwataki ipâŋga nia yo, ŋana kinzi tamâta ma sikura tu sisama ŋgua rârâni duvi. 23 Ambo miki taŋami keno, ande kaloŋo ŋgua ŋine sondo.”
24 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Ŋgua ndia miki kaloŋo, ande ŋinde miki ma ilomi ipatea sondo. Ŋana tu tamâta ea itambira taŋa sondo pa Maro Kindeni kawa ŋgua, ande Maro Kindeni ma itula ŋgua ŋinde ne duvi pwataki papa i, aku ma itula ŋgua pinde kilo papa tava. 25 Mao nâ, tamâta ea ikai ilo-kalo ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa paveâŋa kâ, ande Maro Kindeni ma ilo-kalo ŋalae ilua i. Aŋga tamâta ea tini pwâka tu ikai ilo-kalo ŋinde, ande ilo-kalo tini-mwata i muŋga ikai, ande ŋinde Maro Kindeni ma ikai saŋe.”
Ŋgua tambirâŋa ŋana kaniŋa kanaŋo ipâŋga
26 Aku Yesu iporo mine tu, “Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, ande itogo tamâta iliŋi kaniŋa vâsa lâ tâno ilo. 27 Ikura mbo mbo tamâta ŋinde ikeno, aŋga kari kari imandi ku iyoka. Andeta vâsa ŋinde ipâŋga ilâ ŋalae mâsi mana; ande tamâta ŋinde isama ŋine tia. 28 Ŋana tu tâno tamwata nâ iveta wurâta papa vâsa ku iveta kâpwa ipâŋga. Mata ipâŋga muŋga, ŋineŋga io lau, aku mwaŋga ŋga kanaŋo ipâŋga ŋalae itumbua mata. 29 Aku muli ŋga kanaŋo ŋinde ipâŋga ŋalae lâ, kala tâno warika ŋinde isupwanzi ne wurâta tamâta tu sikai nenzi pila silâ ŋana sitoto kâ. Ŋana tu kâpwa gonâŋa ne zo nde imâ ipâŋga lâ.”
Ŋgua tambirâŋa ŋana kaniŋa vâsa mota mwata
Matai 13:31-32, Luka 13:18-19
30 Ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Kinda ma taporo ŋgua mana ŋana tatula Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ ipâŋga nia yo. Kinda ma tasia ŋgua mana ŋana tatula ŋinde pwataki. 31 Maro Kindeni ne mâsi ŋinde nde itogo kaniŋa ‘mastet’ vâsa. Mastet vâsa ŋandai irerege kuku vâsa rârâ kinzi tamâta uru sipau lâ tâno ilo ŋga. I nde mota mwata, itogo paulo mine. 32 Tamâta ipau vâsa ŋinde lâ, ŋineŋga kâi mastet ŋinde ipâŋga aku ilâ ŋalae tina lâ, aku i ne luandondo ipolenzi kaniŋa kie-kie rârâni uru sipau lâ tâno ilo. I laka ŋalae ŋinde, kala kinzi sii kie-kie uru sipagona simâ sisaŋona ne laka kulu.”
Yesu iporo ŋgua tambirâŋa nâ
33 Yesu iporo ŋgua panzi tamâta, ande iporo ŋgua tambirâŋa rârâ mine, ipakura kuku nenzi ilo-kalo ŋinde. 34 I ŋandai iporo ŋgua rârâ ipâŋga nia yo panzi ŋga. Iporo ŋgua tambirâŋa rârâ panzi. Andeta i uru ikainzi ne pâri-tamâta silâ pa nia ŋgaŋe, ŋineŋga itula ŋgua ŋinde rârâni duvi pwataki panzi.
Yesu itu ŋgua kaika pa kâla-lawea, kala pâti kii lâ
Matai 8:23-27, Luka 8:22-25
35 Aku lâ zoni ndaina, kari indue lala lâ, ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Ayo, kinda ma tambwaliu talâ pa lââ bwalika tini pinde.” 36 Aku sipilenzi tamâta ŋgu ŋalae ŋinde, ku sikâki wâŋga muŋga Yesu isaŋona ŋinde kulu. Aku sikai Yesu tava silâ. Aŋga wâŋga pinde nde silâ kunzi tava. 37 Andeta lawea iyoka more-more ŋalae ku ne kâla kâki iliŋi lâ wâŋga ilo, aku lââ pipi lâ. 38 Aŋga Yesu nde ikulanda kulânda toŋge ku ikeno wâŋga ilo pa muli kâ. Mine kala kinzi sipaŋo Yesu ku sipai tu, “Pananâŋa! Laiti ŋana kinda tambwatuke kâ, andeta noko kalo sukâŋa tia tâ!”
39 Aku Yesu imandi itu ŋgua kaika pa lawea ku ipai tu, “Kura lâ! Pâti kii lâ!” Aku ndainani nâ lawea pâti kii lâ, aku kâla imâte lâ. 40 Ŋineŋga ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki karuru pâta, a? Miki nemi kalo tawana nde kiri-mwata nâ!”
41 Andeta kinzi siruru pâta kanaŋo ku siporo nenzi mine tu, “Opopo, tamâta ŋine nde tamâta mana kala iporo kaika pa kâla-lawea, aku kinzi kala sipaloŋo pa i kawa ŋgua!”