6
Kinzi tamâta lâ Nasarete lawea sipu mulinzi pa Yesu
Matai 13:54-58
Yesu ipile lawea ŋinde aku ilâ pa tamwata ne lawea. Aku i ne pâri-tamâta nde soka kuku silâ. Aku lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa, Yesu ilâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo ku itula Maro Kindeni kawa ŋgua pwataki panzi tamâta. Kinzi siloŋo i ne ŋgua, aku kinzi rârâni wisinzi motu pâta. Kinzi sipakasoŋa tu, “Opopo, tamâta ŋine nde ikai ŋgua ŋine lâ nia ndia, a? Aŋga ilo-kalo ŋine kala ikeno papa i, ande ilo-kalo mana, a? Mana mana ŋga iveta mâsi kaika mine, a? Tiambo tamâta ŋine uru iveta wurâta ŋana ipa luma kâ, tiya? Tiambo i nde Maria natu, aŋga i nde Yamesi wa Josis wa Juda wa Simeon tuanzi, tiya? Tiambo i mwane wukale kala simo ŋai kuku kinda, tiya?” Kinzi siporo ŋgua mine rârâ, ku sipu mulinzi pa Yesu.
Andeta Yesu ipainzi tu, “Kinzi tamâta simo lawea ndoni nde ilonzi ara pa ŋgua-tulâŋa tamâta. Taitu kinzi tamâta lâ i tamwata ne lawea tina wa i see wukale wa, kinzi ŋinde ilonzi ara papa i, ande tia.” Kinzi nenzi kalo-tawana ikeno pa Yesu tia ndo. Mine kala ikura tu iveta mâsi kaika toŋge lâ lawea ŋinde, ande tia. Andeta io mbau lâ kinzi pukoŋa tamâta pinde nâ tininzi, ku ivetanzi tininzi ara kilo. Aku Yesu ilo malia ŋana kinzi tamâta ŋinde nenzi kalo-tawana soki-soki ŋinde. Ŋineŋga iyoka ilâ pa lawea pinde, ku ipanananzi tamâta ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua.
Yesu iwae wurâta panzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua
Matai 10:1-42, Luka 9:1-6
Yesu isarawanzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua tu simâ kuku, ŋineŋga ionzi rua rua tu ma silâ situla pâri ara. Aku i tamwata ne walo kaika ilanzi ŋana sisokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi. Ŋineŋga ipainzi tu, “Miki ma kakai nemi tukâla ŋana yokâŋa kâ ŋine nâ koka. Miki ma kakai sâ toŋge iyoka tona ndimo. Miki ma kakai kâpwa wa tâŋa wa mbumbu wa ndimo. Miki ma kasawa kâmba lâ kemi, ambo taitu ma kasawa pasawaŋa rua ndimo. 10 Ambo miki kalâ kapâŋga lawea toŋge ku kalâ luma toŋge ilo, ande miki ma kakeno luma taituni ŋinde nâ ilo. 11 Ambo kinzi tamâta lâ lawea pinde tininzi pwâka ŋanami ku taŋanzi kaika ŋana nemi ŋgua, ande ara, kapile lawea ŋinde, aku kapamasi kemi tâno gawura piti, ŋana itula nenzi vetâŋa soki ŋinde pwataki.”
12 Yesu iporo ŋgua ŋine panzi lâ, ŋineŋga silâ ku situla ŋgua mine tu, “Miki kapalele ilomi kalomi.” 13 Aku sisokinzi koroani saka rârâ piti lâ tamâta ilonzi tava. Aŋga kinzi pukoŋa tamâta rârâ, ande pâri-tamâta sivala samimi lâ tininzi, kala Maro Kindeni ivetanzi tininzi ara kilo.
Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata imâte lâ
Matai 14:1-14, Luka 9:7-9
14 Pa zo ŋinde, Herot ikai koipu panzi tamâta rârâni simo tâno ŋinde. Aŋga Yesu parina nde ilâ isala nia ndoni. Mine kala Herot iloŋo ŋgua ŋana Yesu ne pâri-tamâta nenzi vetâŋa ŋinde. Kinzi tamâta pinde simora Yesu ne mâsi kaika ku siporo tu, “Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata imandi sânda lâ mateŋa nianzi imo via kilo, kala walo kaika ŋalae nde ipâŋga lâ i mbalau!” 15 Aŋga kinzi pinde nde siporo tu, “I nde Ilia.” Aŋga pinde nde siporo tu, “I nde ŋgua-tulâŋa tamâta, itogo kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa ŋinde.”
16 Andeta Herot iloŋo ŋgua ŋine, aku iporo tu, “Opopo, muŋga naŋa atoto Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ŋandola utu lâ. Andeta ŋine imandi sânda imo via kilo tâ!”
17-18 Herot ne ŋgua ŋinde nde duvi mine; muŋga Herot tai Pilip ikai taine toŋge, i ŋa mine Herodias, andeta muli, ŋineŋga Herot ikai taine ŋinde saŋe Pilip, aku rua sipakâe. Andeta Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata iporo ŋgua kaika mbwani rârâ pa Herot ilelea mine tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko pwai tai kaiwa, a? Mâsi mine nde ara tia ndo!” 19-20 Herodias iloŋo ŋgua ŋine, aku i wisi nâna pa Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata, kala itu ipu Yoane pâta imâte. Andeta Herot nde imege ŋana Yoane, aku isama tu Yoane nde tamâta sapâŋa kala iveta vetâŋa sondo ndo. Mine kala Herot isupwanzi tamâta pinde silâ sikale Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata kaika ku sipa lâ wâlo kaika, ŋineŋga sikai silâ sio lâ luma sakamao ilo. Aku Herot ikatona Yoane sondo, aku i tini mwasa nâ ŋana iloŋo Yoane iporo ŋgua. Andeta lâ zo ŋana iloŋo Yoane iporo ŋgua, ande i uru ilo rua-rua wa ilo malia tona.
21 Andeta muli, ŋineŋga Herodias isânda nzâla ŋana Yoane ma imâte kâ. Ŋinde ipâŋga lâ zo ŋinde Herot iveta kâŋa-nuŋa ŋalae ŋana ne zo tina ipagugua i kâ. Iveta kâpwa ŋinde panzi tamâta ŋalaŋala uru sisuka i ŋana wurâta kâ, sitavanzi kinzi zugu tamâta nenzi koipu wa kinzi mbaliŋa warakanzi simo Galilaya tâno. 22 Lâ zoni ndaina, Herodias natu taine imâ luma ilo ku ikina kiniŋa panzi. Aku kinzi tamâta kala sika kuku Herot ŋinde nde ilonzi yosi papa taine ŋinde. Mine kala Herot ipai taine taipa tu, “Sâ kelekele toŋge noko ilo papa kala kuno naŋa, ande ma naŋa alano.” 23 Ŋineŋga Herot iporo ŋgua kaika tu, “Naŋa aporo mao pa âta, ambo noko kuno pana ŋana kelekele toŋge, ande ŋinde ma nalano. Ambo noko kupai naŋa tu, ‘Noko kupu ne mbaliŋa ndoni pwataki lâ ŋgini ku pinde kulana’, ande ara, naŋa akura.”
24 Mine kala taine taipa iyâti ilâ ku ikasoŋa tina tu, “Naŋa ma asarâwa sâ papa.” Aku tina nde iporo tu, “Noko kupai tu, ‘Naŋa atu akai Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata kulu kâmba’.”
25 Taine taipa itaulo imâ walele nâ papa Herot, aku ipai tu, “Ŋaina nâ, naŋa atu noko ma kuo Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata kulu kâmba lâ kondo ilo, ku pwai kumâ kutula pa naŋa.”
26 Taine iporo mine lâ, aku Herot ilo malia ŋalae ŋinde. Andeta i ilo ŋana ne ŋgua pâŋa muŋga iveta lâ kinzi tamâta sisaŋona kuku i ŋinde naonzi. Mine kala i tini pwâka tu itoto taine taipa ŋinde kawa ŋgua. 27 Tia ku Herot walele nâ isupwa ne sambara toŋge ilâ tu ikai Yoane kulu kâmba imâ. Aku sambara ŋinde ilâ pa luma sakamao nia, ku itoto Yoane ŋandola utu, 28 ku io kulu kâmba lâ kondo toŋge ilo, ku ikai imâ itula pa taine taipa. Aku taine taipa kala itula pa tina. 29 Yoane ne pâri-tamâta siloŋo ŋgua tu Yoane ŋga imâte lâ, kala simâ sikai i karae ku silâ sikea.
Yesu kâpwa ilanzi tamâne 5,000
Matai 14:13-21, Luka 9:10-17, Yoane 6:5-13
30 Kinzi pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua nde sitaulo simâ sipasau kuku Yesu kilo, aku sitapâri papa ŋana vetâŋa siveta wa ŋgua sipanananzi tamâta ŋinde wa. 31 Andeta kinzi tamâta rârâ nde silâ wa simâ wa, kala Yesu ne zo ŋana ipwarea ika kunzi ne pâri-tamâta, ande tia. Mine kala Yesu ipainzi tu, “Ayo, kinda nâ ma talâ papa nia ŋgaŋe toŋge tamâta simo tia, mambo miki kapwarea ŋga.” 32 Ŋineŋga kinzi sikai wâŋga silâ pa nia toŋge tamâta simo tia. 33 Andeta tamâta ŋgu ŋalae ŋinde simoranzi ku sisama tu kinzini kala silâ. Tia ku sipile nenzi lawea rârâni ku sipalilu simuŋga silâ sikai nia ŋinde lâ. Aku muli, ŋineŋga Yesu tavanzi ne pâri-tamâta nde simâ sipâŋga. 34 Yesu itoa tina tini, aku mata ilâ imoranzi tamâta ŋgu ŋalae, aku i kalo sukâŋa ŋananzi, ŋana tu kinzi sitogo lama ŋgu nenzi katonâŋa tia mwasina. Mine kala iveta wurâta ŋana ipanananzi ŋgua rârâ.
35 Ipanananzi lee kari indue lala lâ, ŋineŋga ne pâri-tamâta simâ papa ku sipai tu, “Wa, kari ŋga indue lala lâ, aku nia ŋgaŋe ŋine tamâta simo tia. 36 Mine nde kuonzi tamâta tu silâ, aku ma siroto ŋana nia wa lawea ŋana sipako kapwanzi sika kâ.” 37 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Miki warakami nâ kasuanzi.” Ande kinzi sipai tu, “Opopo, tiambo noko kutu maka ma kalâ kako puroŋa lâ mbumbu tamâta-tamâta aku kasuanzi, a?” 38 Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi tu, “Miki kalâ kamora, puroŋa ŋapia keno pami.” Kinzi sisama lâ aku siporo tu, “Puroŋa lima aŋga iŋa rua nâ kala keno pama.”
39 Ande Yesu ipainzi tu, “Kaonzi tamâta sisaŋona ŋgu ŋgu sipaseŋge lâ unza kulu.” 40 Kinzi lambunzi ndue sisaŋona ŋgu ŋgu, kambwaŋenzi ikura 100 wa 50 wa. 41 Ŋineŋga Yesu ikai puroŋa lima tava iŋa rua ŋinde kâki, aku mata kâki pa samba ku kawa ndaŋge pa Maro Kindeni. Ŋineŋga ipwataki puroŋa ilanzi ne pâri-tamâta tu siwae panzi tamâta. Aku ipwataki iŋa rua kala ku iveta mine nâ, iwae panzi rârâni sika. 42 Kinzi tamâta rârâni sika lee kapwanzi pupuro lâ. 43 Sika lâ, aku puroŋa wa iŋa katiŋe keno mo ŋai yo. Ŋineŋga Yesu ne pâri-tamâta sigona kâpwa ŋinde ikura ŋgâmo ŋalae saŋao kanaŋo rua ilonzi pipi pâŋga. 44 Kinzi tamâne kala sika kâpwa ŋinde kambwaŋenzi nde ipâŋga ikura 5,000 mine.
Yesu iyoka lââ bwalika kulu
Matai 14:22-32, Yoane 6:15-21
45 Yesu ipasusuanzi ne pâri-tamâta tu sikai wâŋga ku walele nâ simuŋga simbwaliu silâ papa lââ bwalika tini pinde lâ Betsaida lawea. Aŋga i itu ma ionzi tamâta mbo silâ ŋga. 46 Yesu ionzi tamâta silâ lâ, ŋineŋga ikâki tuu toŋge kulu ŋana ikai noŋa kâ.
47 Ikai noŋa lee lala pararai lâ, aku wâŋga nde ilâ ipâŋga lââ bwalika ŋgini. Aŋga Yesu nde simbo nâ imandi sâwa. 48 Aku i mata ilâ imoranzi ne pâri-tamâta simakâsa ŋalae ŋana sipoe kâ, ŋana tu sikundua lawea ŋalae. Aku mbwale mbwale kâ, ŋineŋga Yesu iyoka lââ kulu ilâ panzi. Iveta ŋana ipolenzi kâ, 49 andeta ne pâri-tamâta matanzi kâki simora i iyoka lââ kulu, aku situ i nde barâwe, kala sitara pâta. 50 Kinzi rârâni simora i aku siruru pâta kanaŋo. Andeta walele nâ Yesu ipainzi tu, “Wa, miki tinimi kaika, karuru ndimo! Ŋine nde naŋani warakâŋgu!”
51 Aku ikâki ilâ wâŋga ilo kunzi, ŋineŋga lawea kautu lâ. Aku kinzi wisinzi motu pâta ku ilonzi rârâ. 52 Ŋana tu ilonzi kalonzi ŋandai ipâŋga ŋana puroŋa ŋinde muŋga Yesu ilanzi tamâta ŋga. Kinzi kalonzi tawana soki-soki yo.
Yesu ivetanzi pukoŋa tamâta tininzi ara lâ Genesaret lawea
Matai 14:34-36
53 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ku simbwaliu silâ sitoa, ŋineŋga sisine wâŋga papa lââ bwalika tini pinde lâ Genesaret lawea. 54 Kinzi sipile wâŋga sitoa tina tini, andeta walele nâ kinzi tamâta lâ lawea ŋinde simora Yesu kilala pwataki lâ. 55 Mine kala kinzi sipalilu sikura nia nia silâ, aku sitapâri tu Yesu ŋga imâ ipâŋga lâ. Ŋineŋga sionzi nenzi pukoŋa tamâta lâ rombe-rombe kulu, aku sikalenzi simâ pa Yesu. 56 Aku ikura nia nia wa lawea ndia Yesu ilâ ipâŋga, ande kinzi uru sionzi nenzi pukoŋa tamâta lâ ao ŋgini. Aku kawanzi kâki sisarâwa sino kaika pa Yesu tu ma isâu pa nenzi pukoŋa tamâta tu sitaŋo i ne pasawaŋa ŋgaŋe. Aku kinzi ŋinde sitaŋo i ne pasawaŋa ŋgaŋe, ande kinzi rârâni tininzi ara kilo.