9
Yesu tini pasinala ipâŋga kie toŋge
Matai 17:1-13, Luka 9:28-36
Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami. Miki pinde kala kamo ŋai ma kamâte tia yo yo, ande ma kamora Maro Kindeni ikai maro panzi tamâta lâ tâno kulu tava walo ŋalae.”
Kari lima kanaŋo taitu ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ikainzi Petero, ŋga Yamesi, ŋga Yoane, aku sikâki silâ tuu ŋalae toŋge kulu. Aku kinzi ŋapa simbonzi nâ simo ndaina. Ŋineŋga kinzi simora Yesu tini pasinala, aku ipâŋga kie toŋge. Aku i ne pasawaŋa tini sinala nia, aku pâne ndo. Tamâta toŋge lâ tâno kulu ikura tu iveta pasawaŋa pâne mine tia. Ŋineŋga Ilia ku Mose rua simâ sipâŋga, aku kinzi pâri-tamâta matanzi ilâ simoranzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa rua ŋinde siporo kuku Yesu.
Petero imora mâsi ŋinde, ku ipai Yesu tu, “Pananâŋa, kinda tamo ŋaina, aku ŋine nde ara ndo. Maka iloma tu ma kapa pâla ŋato; noko ne toŋge, aŋga Mose ne toŋge, aŋga Ilia ne toŋge.” Kinzi pâri-tamâta nde siruru pâta lâ, kala Petero ilo iroto ŋgua kala ikai iporo nâ.
Andeta take-take ŋalae toŋge ipâŋga ku ituranzi lâ. Aku sarawâŋa toŋge iyoka pa take-take ilo imâ mine tu, “Naŋa natuŋgu ara kala ŋine. Naŋa tiniŋgu mwasa papa i. Miki ma katambira taŋami pa i ne ŋgua.” Aku walele nâ matanzi ilâ wa imâ wa, andeta simora tamâta toŋge tia. Yesu simbo nâ imo kunzi.
Kinzi sipile tuu, aku soka sindue yo, ŋineŋga Yesu indi kaika panzi tu, “Miki ma katapâri pa tamâta toŋge ŋana mâsi kala muŋga nâ kamora ŋinde ndimo. Andeta muli ŋga, lâ zo ŋinde naŋa Tamâta Natu ma amandi lâ mateŋa nianzi amo viâŋgu kilo, ŋineŋga katapâri panzi tamâta.” 10 Aku kinzi sikai ŋgua ŋine kaika. Andeta sipakasoŋa warakanzi tu, “Ŋgua ŋine iporo tu ma imandi imo via kilo, ande ŋinde nde duvi mana.” 11 Mine kala sikasoŋa i tu, “Kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ uru situla Ilia parina tu i ma imâ muŋga lâ, ŋineŋga Kirisi ma imâ. Ŋinde nde duvi mana.”
12 Ande Yesu ipainzi tu, “Ŋgua ŋinde nde mao nâ; Ilia imâ muŋga ŋana iveta kelekele rârâni sondo. Mine nde mana mana ŋga kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta siŋgere ŋgua ikeno lâ pepa tini tu naŋa Tamâta Natu ma akai nâna ŋalae, aku tamâta ma siveta kenzi sakamao pana, a? 13 Taitu kala ŋine naŋa apaimi tu Ilia nde imâ ipâŋga lâ, aku mâsi sakamao rârâni kinzi situ siveta papa i, ande siveta lâ, ikura ŋgua ŋinde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa siŋgere ikeno lâ.”
Yesu isoki koroani saka piti lâ tamâta limoa toŋge ilo
Matai 17:14-21, Luka 9:37-42
14 Yesu ikainzi ne pâri-tamâta ŋato ŋinde ku sindue silâ lee sipâŋga panzi nawalanzi pâri-tamâta, ande simora tu tamâta ŋgu ŋalae nde sipasau simo kunzi. Aku kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde nde simo sipawa ŋgua kunzi. 15 Kinzi tamâta rârâni simora tu Yesu ŋga imâ lâ, aku walele nâ ilonzi igagatinzi ku simandi sipalilu simâ papa. 16 Aku Yesu ikasoŋanzi tu, “Miki kapawa ŋgua mana kunzi.”
17 Aku tamâta toŋge iporo taulo tu, “Pananâŋa, naŋa natuŋgu tamâne toŋge koroani saka isae i kawa ku ipagagara lâ, kala naŋa akai amâ pa noko. 18 Ikura zo rârâ koroani saka ŋinde ikai i kaika, aku itambira indue tâno kulu. Aku kawa maka ipâŋga ku niŋo giri lâ, ku tini kaika nâ. Aku naŋa ano panzi noko ne pâri-tamâta tu ma sisoki koroani saka piti, andeta sikura tia.”
19 Yesu iloŋo ŋgua ŋinde ku iporo tu, “Opopo, miki kalomi tawana tia ndo! Naŋa ma amo ku miki ikura zo ŋapia kilo, a? Aŋga miki nemi ilo-kalo soki-soki ma iveta naŋa iloŋgu malia ikura zo ŋapia kilo, a? Kakai lâlu kamâ pana!” 20 Aku kinzi sikai lâlu ŋinde simâ papa. Andeta koroani saka imora Yesu, ku irurua lâlu yâti taulo. Mine kala lâlu pata ndue tâno kulu ku pulia mbwaliu mbwaliu, aku kawa maka ipâŋga.
21 Ŋineŋga Yesu ikasoŋa tama tu, “I imo mine ikura zo ŋapia.” Ande iporo tu, “Muŋgani, i kiri-mwata yo, ande koroani saka ipagagara i. 22 Aku zo rârâ koroani saka ŋinde itambira i lâ yââ kulu wa lââ ilo wa, itu ma ipu pâta imâte. Ambo noko pwura tu kuvilama, ande kalo sukâŋa ŋanama ku kuvilama.”
23 Andeta Yesu ipai tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko kuporo tu, ‘Ambo noko pwura’, a? Ambo tamâta toŋge kalo tawana naŋa, ande vetâŋa ndia i ilo tu Maro Kindeni ma iveta papa, ande Maro Kindeni ikura tu iveta vetâŋa ŋinde rârâni.” 24 Aku walele nâ lâlu ŋinde tama isarâwa tu, “Naŋa kaloŋgu tawana, ambo taitu naneŋgu kalo-tawana nde peko mwata nâ. Kuvila naŋa!”
25 Yesu imoranzi tamâta ŋgu ŋalae tina sipalilu simâ. Mine kala imbita koroani saka ipai tu, “Noko koroani saka ŋana kuveta kawa wa taŋa pasâsâe, naŋa aporo kaika pano tu kupile lâlu ŋine kulâ, aku kutaulo kumâ papa i kilo ndimo!” 26 Aku koroani saka ŋinde itara sakamao ku irurua lâlu yâti taulo, ŋineŋga ipile i ilâ. Aku lâlu imo itogo mateŋa mine, kala tamâta rârâ siporo tu, “Opopo, imâte lâ.” 27 Andeta Yesu ikai i mbau ku igagati imandi sânda lâ, ku imandi.
28 Ŋineŋga Yesu ilâ luma ilo, aku ne pâri-tamâta simbonzi nâ simâ papa ku sikasoŋa tu, “Muŋga maka katogo tu kasoki koroani saka ŋinde piti, andeta kurama tia. Ŋinde nde duvi mana.” 29 Ande Yesu ipainzi tu, “Noŋa nâ ma ikura tu isoki koroani saka mine piti. Nzâla toŋge ikeno tia.”
Yesu iporo kilo ŋana ne mateŋa wa ne mandiŋa wa
Matai 17:22-23, Luka 9:43-45
30 Kinzi sipile lawea ŋinde ku soka silâ sipâŋga Galilaya tâno ŋgini. Aku Yesu tini pwâka tu kinzi tamâta ma sisama tu i imo ŋinde, 31 ŋana tu iveta wurâta ŋana ipanananzi ne pâri-tamâta. Aku ipainzi tu, “Kinzi ma sio naŋa Tamâta Natu lâ tamâta pinde mbaunzi ilo, aku ma sipu naŋa pâta amâte. Andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga Maro Kindeni ma ipaŋo naŋa amandi amo viâŋgu kilo.” 32 Andeta kinzi sisama ŋgua ŋine duvi kilala tia, aku siruru tu sikasoŋa Yesu tu ma itula ŋine pwataki panzi.
Ea imo mbâna-mbâna
Matai 18:1-5, Luka 9:46-48
33 Kinzi soka silâ lee sipâŋga Kaperneam lawea, aku silâ luma ilo. Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi ne pâri-tamâta mine tu, “Lâ nzâla, ande miki kapawa ŋgua mana.” 34 Andeta kinzi kawanzi buu nâ, mainzi, ŋana tu lâ nzâla kinzi sipawa ŋgua tu ea imo mbâna-mbâna panzi. 35 Mine kala Yesu isaŋona ku isarawanzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua tu simâ, aku ipainzi tu, “Ambo tamâta toŋge itu imo mbâna-mbâna, ande nzâla ikeno mine; i ma imo tamâta rârâni kalonzi, itogo nenzi kuleŋa tamâta mine.”
36 Iporo mine lâ, ŋineŋga ikai lâlu toŋge ku iŋgunu imandi ŋgininzi. Ŋineŋga ikai lâlu kâki isaŋona i kie kulu, ku ipainzi tu, 37 “Ambo tamâta toŋge kalo tawana naŋa kala iveta kie ara pa lâlu mota toŋge itogo lâlu ŋai, ande i ma iveta kie ara pa naŋa tava. Aŋga tamâta ea iveta kie ara pa naŋa, ande iveta kie ara pa naŋa nâ tia; iveta kie ara pa Maro Kindeni tona, ina isupwa naŋa kala amâ.”
Tamâta ea ikai kazâŋa pa kinda tia, ande i nde nenda mete
Luka 9:49-50
38 Ŋineŋga Yoane ipai Yesu tu, “Pananâŋa, maka muŋga kamora tamâta toŋge ikai wurâta ŋana ipatu noko ŋa ku isokinzi koroani saka piti lâ tamâta ilonzi. Andeta i ŋandai kinda nawalânda ŋga. Mine kala maka kandi kaika papa tu ma iveta mine kilo ndimo.” 39 Andeta Yesu ipainzi tu, “Miki ma kandi kaika pa tamâta ŋinde ndimo. Kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo tamâta toŋge ipatu naŋa ŋâŋgu ku iveta mâsi kaika, ande i ma ikura tu iporo isowe ŋgua sakamao lâ naŋa tiniŋgu walele, ande tia. 40 Ŋana tu tamâta ea ikai kazâŋa pa kinda tia, ande tamâta ŋinde nde kinda nenda mete. 41 Naŋa aporo mao nâ pami; ambo tamâta toŋge isama tu miki kapono muli pa naŋa, kala ilo patea tu ma iveta kie ara pami kala iliŋi lââ lâ kâmba ilo ilami, ande muli Maro Kindeni ma kulu ilua tamâta ŋinde.”
Kinda ma tayaula tininda pinde nenzi kalo-tawana ndimo
42 “Ambo tamâta toŋge ma iyaula i tini pinde ne kalo-tawana kala ipu muli pa naŋa, ande ŋinde nde mâsi sakamao ndo. Ara ŋana kinzi nia ndoyo ma sipa mira ŋalae toŋge lâ tamâta ŋinde ŋandola tâ ku ma sitambira indue tâi geza-geza ilo mbo inu tâi mbo imâte tâ. Ŋana tu ambo kinzi muŋga siveta mine, ande i ma ikura tu iyaula i tini pinde ne kalo-tawana, ande ma tia. 43 Ambo noko mbalau toŋge ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kutoto ŋinde piti lâ. Ambo noko mbalau taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko mbalau rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo. Sâ toŋge ikura tu ipupu yââ ŋinde ne mela-mela, ande tia. [ 44 Lâ nia ŋinde nde mwâta-mwâta simo tininzi sikanzi, andeta simâte tia. Aŋga yââ ŋinde ma marumbu tia ndo.] *44 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga. 45 Aku mine nâ, ambo noko kie ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kutoto ŋinde piti lâ. Ambo noko kie taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko kie rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo. [ 46 Lâ nia ŋinde nde mwâta-mwâta simo tininzi sikanzi, andeta simâte tia. Aŋga yââ ŋinde ma marumbu tia ndo.] 46 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga. 47 Aku mine nâ, ambo noko mata ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kupasiki mata ŋinde piti kutambira lâ. Ambo noko mata taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko mata rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo. 48 Lâ nia ŋinde nde mwâta-mwâta simo tininzi sikanzi, andeta simâte tia. Aŋga yââ ŋinde ma marumbu tia ndo. 49 Ŋana tu yââ ma ilâ panzi tamâta rârâni, itogo tâi kinda uru taliŋi lâ kâpwa kulu mwasina.
50 Tâi nde kelekele ara. Andeta kalomi ŋgere sondo ŋga; ambo tâi ne makisa marumbu lâ, ande vetâŋa toŋge ikeno ŋana tamâta ma siveta ne makisa ipâŋga kilo, ande tia. Ara ŋana tâi ma ikeno ŋginimi, aku ara ŋana miki ma kamo ilomi kalomi taitu kunzi nimi-nambwe.”

*9:44 44 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.

9:46 46 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.