3
Vetâŋa potomule ikura tu itawa vetâŋa ara ndue, ande tia
Mine nde naneŋgu kasoŋâŋa ikeno mine; tiambo Maro Kindeni iveta vetâŋa arara pinde panzi Juda ŋgu, aku i ne vetâŋa arara ŋinde ipole vetâŋa arara iveta panzi ŋgu pinde rârâni, tiya? Kinzi Juda tamâta sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi, aku ŋinde ivilanzi, tiya?
Naŋa apaimi tu mao nâ, Maro Kindeni uru iveta vetâŋa arara kie-kie panzi Juda tamâta! I ne vetâŋa ŋalae tina nde mine; i muŋgani io i tamwata kawa ŋgua ilâ panzi Juda ŋgu tu ma sikatona panzi tamâta rârâni.
Mao nâ, Juda tamâta pinde ŋandai sipono muli pa i kawa ŋgua ŋinde ŋga. Andeta kalomi ŋgere sondo ŋga; tiambo nenzi taŋa-kaika ŋinde igagati Maro Kindeni ŋana ma ipu i tamwata ne ŋgua pâŋa utu, a? Tia ndo kanaŋo! Kinda tamâta rârâni uru taporo ŋgua laŋeŋa, aŋga Maro Kindeni i simbo nâ iporo ŋgua mao nâ ikura zo rârâni. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,
“Maro Kindeni, noko ne ŋgua rârâni kilala ipâŋga nia yo tu ŋgua ŋinde nde mao kanaŋo. Noko pwatu tamâta nenzi vetâŋa soki panzi, aku ŋinde nde sondo ndo.”
5-6 Tamâta pinde warakanzi nenzi ilo-kalo ikeno mine tu, “Kinda nenda vetâŋa potomule uru itula Maro Kindeni ne vetâŋa arara ipâŋga nia yo. Mine nde i ne mâsi ŋana ikai kazâŋa pa kinda ŋana nenda kiesaka kâ, ande vetâŋa soki.” Naŋa apaimi tu ilo-kalo mine nde soki ndo. Ambo Maro Kindeni ne vetâŋa pinde nde vetâŋa soki, ande i ma ikura tu ipare nia sondo pa kinda tamâta rârâni ŋana nenda kiesaka kâ, ande ma tia. Andeta tia. Ilo-kalo mine nde kie taituni itogo ŋgua soki tamâta pinde uru siporo mine tu, “Naneŋgu ŋgua laŋeŋa uru iveta Maro Kindeni ne ŋgua mao ipâŋga nia yo, aku ŋinde iveta i ŋa ipâŋga ŋalae. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga i io ŋoa ‘Kiesaka Tamwata’ lâ naŋa tiniŋgu ku ipare nia pana, a?” Aku ilo-kalo mine nde kie taituni itogo ŋgua kaa toŋge tamâta pinde uru siporo mine tu, “Ayo, talâ taveta vetâŋa potomule nâ, ŋana tu ŋinde ma iveta vetâŋa ara pinde sipâŋga!” Tamâta pinde uru sisowe ŋgua pavaligiŋa lâ tiniŋgu ku siporo tu naŋa warakâŋgu kala uru aporo ŋgua kie taituni itogo ŋgua kaa ŋinde. Maro Kindeni ma ionzi tamâta ŋinde lâ i ne ŋgua nia, ku ma ipare nia sondo panzi, ikura nenzi vetâŋa ŋinde.
Tamâta toŋge uru iveta vetâŋa ara nâ, ande tia
Mine nde miki kalomi ŋgere sondo ŋga; tiambo kinda Juda tamâta nenda vetâŋa nde ara nâ, aku ipole kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu nenzi vetâŋa, tiya? Tia ndo kanaŋo! Naŋa muŋga nâ atula ŋgua pwataki tu kiesaka ne wâlo nde ikai kinda rârâni kaika lâ, kinda Juda tamâta wa kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu wa. 10 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,
“Tamâta toŋge imo tava ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo kanaŋo. 11 Tamâta toŋge uru imo tava ilo-kalo ara nâ, ande tia. Tamâta toŋge ilo tu ma imo kuku Maro Kindeni, ande tia. 12 Tamâta rârâni nde sipu mulinzi pa Maro Kindeni marumbu lâ. Kinzi rârâni nde simo tamâta sakamao ndo. Tamâta toŋge uru iveta vetâŋa ara nâ, ande tia ndo kanaŋo.”
13 “Kinzi kawanzi nde itogo mateŋa tamâta nenzi kuru mwasina, kawa maa nâ ikeno. Kinzi uru siporo ŋgua mona-mona palaŋeŋa rârâ ŋinde, aku ŋgua ŋana iyaulanzi tamâta kâ nde pipi lâ ikeno kawanzi ilo, itogo mwâta saka ikanzi tamâta kala simâte mine.”
14 “Ikura zo rârâni kinzi siporo ŋgua sakamao wa wisi-nâna ne ŋgua kie-kie wa.”
15 “Ikura zo rârâni kinzi ilonzi ara ŋana sipunzi tamâta pinde pâta simâte. 16 Kinzi uru siveta vetâŋa ŋana siyaulanzi tamâta pinde wa siveta malia panzi wa. 17 Kinzi ŋandai sipaveta kuku mâsi ŋana simo ilonzi kalonzi taitu kunzi tininzi pinde ŋga.”
18 “Kinzi simege ŋana Maro Kindeni tia ndo. Kinzi sipu mulinzi papa i.”
19 Tamâta ea kinzi sipono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa, ande wurâta ikeno pa kinzi ŋinde rârâni ŋana soka Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni muli. Mine kala tamâta toŋge ikura tu ipasuka tamwata tini lâ Maro Kindeni nao, ande tia ndo. Kinda tamâta rârâni lâ nia ndoni kawânda buu nâ tamandi tava ilonda muso lâ i nao. 20 Ŋana tu mâsi ŋana tapono muli pa ŋgua tukuŋa kâ nde ikura tu iveta tamâta toŋge ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Ŋgua tukuŋa ne wurâta taitu nâ ikeno, aku wurâta ŋinde nde ŋana itula pwataki tu kinda nde kiesaka tamwatânda.
Tamâta ea kalo tawana Yesu Kirisi, ande i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao
21 Andeta kala ŋine Maro Kindeni ne mâsi ŋana ivetanzi tamâta sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao, ande ipâŋga nia yo lâ. Aku mâsi ŋinde nde piti ndo ŋana ŋgua-tukuŋa ne nzâla kâ. Ŋgua ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋinde kâ nde ikeno lâ Mose ne ŋgua tukuŋa wa kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nenzi ŋgua wa. 22 Maro Kindeni ne nzâla nde mine; kinda tamâta ea kalonda tawana Yesu Kirisi, ande kinda ŋine rârâni taitu-taitu tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Nzâla taituni ŋinde nde ikeno pa kinda tamâta rârâni lâ ŋgu ndoni. 23 Kinda tamâta rârâni taitu-taitu taveta kiesaka, kala takura tu tamo ara kuku Maro Kindeni, ande tia. 24 Andeta Maro Kindeni tamwata ipatea tu ma io ne wisi-wisi imâ pa kinda, aku ŋana i ne wisi-wisi ŋinde kâ, ande Yesu Kirisi iyaute kinda piti lâ kondoma ilo. Mine kala Maro Kindeni tamwata iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao. Kinda warakânda ŋandai taveta vetâŋa ara toŋge kala tapâŋga ilonda mbâra-mbâra mine ŋga. 25 Nanayoni Maro Kindeni ipatea tu Yesu Kirisi ma imâte ŋana izavaru nenda kiesaka piti lâ tininda, kindani kala uru kalonda tawana i. Maro Kindeni ne mâsi ŋinde nde duvi mine; i ilo tu kinda ma tasama i kilala pwataki tu i ne vetâŋa rârâni nde sondo ndo. Siŋgani, ande i nao mwasa nâ panzi tamâta, aku ŋandai ipare nia walele panzi ŋana nenzi kiesaka ŋga. 26 Aŋga lâ zo ŋine, ande Maro Kindeni kalo ŋgere ŋana tamâta nenzi kiesaka kâ ku ipare nia panzi. Mao nâ, i ne vetâŋa rârâni nde sondo ndo, aku tamâta ea kalonzi tawana Yesu, ande Maro Kindeni iveta kinzi rârâni sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao.
27 Mine kala kinda takura tu tapasuka warakânda tininda, ande tia ndo, ŋana tu nenda mâsi ŋana tapono muli pa ŋgua tukuŋa kâ ikura tu iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao, ande tia. Kalo-tawana nâ ikura tu iveta kinda tapâŋga mine. 28 Kala ŋine tasama tu nenda kalo-tawana simbo nâ iveta kinda tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Mâsi ŋana tapono muli pa Mose ne ŋgua tukuŋa ikura tu iveta kinda tapâŋga mine, ande tia.
29 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga; tiambo Maro Kindeni nde Juda ŋgu nâ nenzi Maro Ŋalae, tiya? Tiambo i ŋandai kinzi ŋgu pinde nenzi Maro Ŋalae tona, tiya? Naŋa apaimi tu Maro Kindeni imo Maro Ŋalae panzi ŋgu ndoni. 30 Maro Kindeni taituni imo, aku i uru iveta vetâŋa kie taituni nâ panzi tamâta ndoni, kinzi Juda tamâta wa kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu wa. Mine kala kinda tamâta ea kalonda tawana Yesu Kirisi, ande Maro Kindeni iveta kinda rârâni tapâŋga ilonda mbâra-mbâra lâ i nao. 31 Taitu nenda kalo-tawana ŋinde ŋandai iveta ŋgua-tukuŋa ipâŋga itogo kelekele kaa nâ. Kinda nenda kalo-tawana itula pwataki tu ŋgua-tukuŋa nde kelekele mao kanaŋo.