9
Paulo kalo sukâŋa ŋalae ŋananzi Isrel ŋgu
Naŋa apaipa kuku Yesu Kirisi lâ. Mine kala aporo ŋgua mao nâ, nalâŋe tia. Koroani Sapâŋa ikai poe pa iloŋgu kaloŋgu, aku itula pwataki pa naŋa tu naneŋgu ŋgua ŋine nde mao.
2-3 Mao nâ, ikura zo rârâni naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋalae ŋananzi naneŋgu ŋgu, aku uru kaloŋgu loko wa iloŋgu rârâ wa. Naŋa iloŋgu ŋalae tu Maro Kindeni ma ikainzi niŋgu-nambwe Isrel ŋgu piti lâ kondoma ilo. Zo pinde naŋa iloŋgu tu Maro Kindeni ne wisi-nâna ma imâ pa naŋa warakâŋgu, ku i ma isoki naŋa piti lâ Kirisi ne ŋgu ku ionzi niŋgu-nambwe wukale ŋinde silâ sikai niâŋgu. Andeta tia. Nanayoni Maro Kindeni ipateanzi Isrel ŋgu ku ivetanzi sipâŋga i natu wukale. I itula tamwata ne sinâla wa walo kaika pwataki panzi lâ, aku iveta mbutukunâŋa kunzi ku io ne ŋgua tukuŋa ilâ panzi tona. I itula paneâŋa ne vetâŋa mao panzi, aku ipa ŋgua lâ tu ma ikainzi piti lâ kazâŋa ilo tona. Kinzi Isrel ŋgu tamâta mbwananâŋa muŋgâŋa ŋinde ŋanzi nde ŋalae ndo, aku Kirisi tamwata ipâŋga tamâta lâ warakanzi nenzi ŋgu. Kirisi ina ikai maro pa kelekele rârâni, aku ikura zo rârâni nenda paneâŋa ma ilâ pa Maro Kindeni. Mao.
Paulo itula ŋgua ŋana vetâŋa pinde Maro Kindeni iveta panzi Isrel ŋgu
Ikura zo rârâni naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋananzi niŋgu-nambwe Isrel ŋgu. Taitu naŋa ŋandai aporo tu Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa ilâ kaa nâ ŋga. I ne ŋgua pâŋa nde ipâŋga kanaŋo lâ. Naŋa asama tu tamâta pinde lâ Isrel ŋgu simo Maro Kindeni ne pateâŋa tamâta mao tia. Kinda timbunda Abraham ne vâsa rârâ simo, andeta kinzi pinde ŋandai simo i natu wukale mao ŋga. Muŋgani Maro Kindeni ipai Abraham mine tu, “Noko natu Isaka natu-timbu kinzi simbonzi nâ ma simo noko ne vâsa mao.” Mine nde kinda tasama tu Abraham ne vâsa pinde sipâŋga lâ tamâta walonzi nâ, aku kinzi ŋinde simo Maro Kindeni natu wukale mao nde tia. Andeta Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham ŋananzi i ne vâsa pinde, aku kinzi ŋinde nâ simo Abraham ne vâsa mao. Ŋana tu Maro Kindeni ipa ŋgua kuku Abraham mine tu, “Muli ŋga naŋa ma ataulo amâ kilo, aku lâ zo ŋinde noko kaiwa Sara natu tamâne toŋge ma imo.”
10 Aku kalomi ŋgere ŋana Maro Kindeni ne ŋgua toŋge tona. Rebeka natu rua tamanzi taitu nâ, ina Abraham natu Isaka, aku i nde kinda timbunda. 11-12 Taitu nia ndoyo Maro Kindeni tamwata ipatea Isaka natu taitu nâ. Andeta i ŋandai kalo ŋgere ŋana vetâŋa pinde kinzi rua ma muli siveta ŋga. I tamwata ipatea toŋge ikura i tamwata nâ ne ilo-kalo. Mine nde lâ zo ŋinde Rebeka ipaguguanzi sâsâŋa rua ŋinde tia yo yo, aku kinzi rua ŋandai siveta vetâŋa ara toŋge tâku vetâŋa sakamao toŋge tâku, ande Maro Kindeni ipai Rebeka tu, “Lâlu nzâla-kulu ma imo lâlu ipâŋga muli ŋinde kalo.” 13 Vetâŋa ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Naŋa iloŋgu pa Yakopu, andeta iloŋgu koŋa pa Iso nde tia.”
14 Mine nde kinda ma taporo mana. Tiambo kinda ma taporo tu, “Maro Kindeni iveta vetâŋa soki”, a? Tia ndo kanaŋo! 15 I nanayoni iporo pa Mose mine tu,
“ ‘Ambo naŋa apatea tu ma ao naneŋgu wisi-wisi ilâ pa tamâta toŋge, ande naneŋgu wisi-wisi ma ikeno papa i. Ambo naŋa apatea tu ma ao naneŋgu kalo-sukâŋa ilâ pa tamâta toŋge, ande naneŋgu kalo-sukâŋa ma ikeno papa i.”
16 Mine nde Maro Kindeni ŋandai ipateanzi tamâta ikura kinzi warakanzi nenzi ilo papa wa nenzi vetâŋa wa. Ipateanzi ikura i tamwata ne wisi-wisi nâ. 17 Nia ndoyo Maro Kindeni iporo pa Isip nenzi koipu ŋalae mine tu, “Naŋa muŋga apatea noko kupâŋga pwai koipu mine ŋana duvi ŋine kâ; naŋa iloŋgu tu atula naneŋgu walo kaika pwataki lâ noko ne vetâŋa tini, aku iloŋgu tu kinzi tamâta simo tâno ndoni ma siloŋo naŋa parinâŋgu.” 18 Mine kala kinda tasama tu ambo Maro Kindeni ipatea tu i ne wisi-wisi ma ikeno pa tamâta toŋge, ande i ne wisi-wisi ma ikeno papa i. Ambo ipatea tu ma iveta tamâta toŋge taŋa kaika, ande i ma iveta ikura i tamwata ne pateâŋa mine.
19 Tiambo tamâta toŋge lâ miki ŋginimi ma ikasoŋa naŋa mine tu, “Ambo Maro Kindeni uru iveta mine panzi tamâta, ande ŋana sâ kâ ŋga ilelea kinda ŋana vetâŋa soki kinda taveta, a? Ea ikura tu ikai kazâŋa pa Maro Kindeni ne pateâŋa, a?” 20 Andeta noko kuloŋo ŋga; noko ea ŋga kutu kulelea Maro Kindeni ŋana i ne vetâŋa kâ, a? Tiambo kulo tâno ma ilelea tamâta ŋinde muŋga ipu i ku ma iporo papa tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko kupu naŋa apâŋga mine”, a? 21 Kinda tasama tu kulo-puŋa tamâta ikura tu ikai tâno pinde ku ipu kulo rua ikura i tamwata nâ ne pateâŋa. Ikura tu ipu kulo ara toŋge ŋana wurâta ara kâ, aŋga kulo kaa toŋge ŋana wurâta kaa nâ. Tiambo noko kutu i ne vetâŋa ŋinde nde soki, a?
22 Maro Kindeni itu iveta i ne wisi-nâna ipâŋga nia yo, aku itu kinzi tamâta rârâni ma sisama i ne walo kaika tona. Mine nde i ŋandai ipasusu ŋana izavarunzi kulo ŋinde i muŋga ipatea tu ma izavarunzi. 23 Aku Maro Kindeni ilo tu kinzi tamâta ma sisama i kilala pwataki tu i nde ara ku ara ndo. Mine kala iveta kie ara ndo pa kinda kulo pinde, kinda ŋine i nia ndoyo ipatea tu ma muli tamo ara ndo kuku i lâ samba lawea. 24 Ipatea kinda lâ, kala kinda tatogonzi kulo ŋinde iveta kie ara panzi. Aku kinda ŋandai tamo lâ Juda ŋgu simbo nâ; kinda pinde tamo lâ tinikoa ŋgu pinde tona.
25 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa Hosea ne pepa tini. Ŋgua ŋinde ikeno mine tu,
“Kinzi tamâta pinde simo lâ naneŋgu ŋgu tia, andeta muli ŋga naŋa ma apatu kinzi tamâta ŋinde ŋanzi tu, ‘Naneŋgu ŋgu’. Muŋga naŋa iloŋgu koŋa panzi ŋgu ŋinde tia, andeta muli ŋga naŋa ma iloŋgu ndo keno panzi.”
26 Aku Hosea iŋgere ŋgua pinde kilo mine tu,
“ ‘Nanayoni kinzi ŋgu ŋinde simo nia toŋge, aku naŋa aporo panzi mine tu, ‘Miki ŋandai naneŋgu tamâta ŋga’. Andeta muli, lâ niani ndaina, ande naŋa ma aporo ŋgua ŋananzi ŋgu ŋinde mine tu, ‘Kinzi nde Maro Kindeni Via Tamwata natu wukale’.”
27 Muŋgani Aisaia itula ŋgua ŋananzi Isrel ŋgu mine tu,
“ ‘Ambo kinzi Isrel ŋgu ma sipâŋga kambwaŋenzi, sitogo paulo ikeno sâwa mine, ande Maro Kindeni ma ikainzi Isrel tamâta pinde nâ piti lâ kondoma ilo. 28 Ŋana tu Maro Ŋalae ma ionzi tamâta rârâni lâ ŋgua nia, aku ma walele nâ ipare nia panzi marumbu lâ.”
29 Ŋgua ŋinde iyoke ŋgua toŋge Aisaia iŋgere mine tu,
“Nia ndoyo Maro Kindeni Walo Tamwata ipatea timbunda nenzi vâsa ŋgu kiri-mwata nâ tu ma simo vianzi. Ambo i muŋga iveta mine tia, ande kinda rârâni ma naonda tia lâ, itogo nia ndoyo kinzi tamâta lâ Sodom lawea wa Gomora lawea wa naonzi tia mine nâ. Andeta tia.”
Kinzi Isrel ŋgu kalonzi tawana tia, kala sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra, ande tia
30 Mine nde kinda ma taporo mana. Kinda ma taporo mine tu, “Kinzi tinikoa ŋgu muŋga simakâsa ŋalae koŋa tia ŋana sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Taitu ŋana nenzi kalo-tawana nâ, kinzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra marumbu lâ. 31 Aŋga kinzi Isrel ŋgu muŋga simakâsa ŋalae tina ŋana sipaveta kuku Mose ne ŋgua tukuŋa, ŋana tu kinzi situ ŋgua tukuŋa ŋinde ikura tu ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Andeta sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra, ande tia.” 32 Ŋinde nde duvi mine; kinzi Isrel ŋandai kalonzi tawana Maro Kindeni mao ŋga. Kinzi ilonzi tu warakanzi nenzi wurâta kaika nâ ma ivetanzi sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ i nao. “Mira ŋana isowe tamâta kenzi kâ” nde isowe kenzi marumbu lâ, kala sititia ku patanzi sindue. 33 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,
“Miki kaloŋo ŋga; naŋa apatea mira toŋge ŋana isowe tamâta kenzi ku ivetanzi patanzi sindue. Aku naŋa ao mira ŋinde imo Jerusalem lawea ilo. Tamâta ea kalo tawana i, ande i ma ikai maŋeti ŋana ne kalo-tawana ŋinde, ande tia ndo.”