3
3:1-9 Mulu Maselo Pora Nimbé Walemanga Yembomane Ulu Pulu Keri Awisili Tenge Ungu Te
⸤Kanu yema Setene munduku siye kolko altoko umbu konopu pepili molongenje⸥* inie yakondo nondopa 2:25-26. nalo ⸤kinié umbune wendo olemomando⸥ nu iungumu paa pilku molani: Walema pora nimbé temba kinie Ou-Timoti 4:1. ulu umbune awisili wendo ombá. ungu pulu te Mateyu 24:3-25. Kanu walemanga
yembomane kou-mone kinie
eno enono mindi konopu mondoko;
enonga imbime liku ola munduku kara puku;
we yemboma marake teko iri toko;
anupili lapalinge ungume liku awi naa siku,
⸤ulu peangamanga⸥ “Ange.” naa ningu;
‘ulu kake telime pilipu teamili.’ naa ningu;
yemboma kinie kondo naa kolko;
yembomane eno teko kenjinge kinie siye naa kolko;
ungu bulkundu nindiku;
enonga kangi nokoko naa kondokolie,
we waka lemo ulume pilku, umbu konopu naa pepili
konopuni ulu kerime mindi pilku teko;
owa takerama konopu naa pelemo kinie teko kenjilimele
mele enone yemboma aku siku teko kenjiku;
ulu peangama kinie opa-pulue molko;
enone enonga angenupili yemboma ‘molko
kenjengi!’ ningu enonga opa puluema kondi toko;
ulu mare tengendo ‘Iulumu tembo kinie
tepo kenjimbonje.’ molo ‘Iulumu tembo kinie
yembo te umbune simbonje.’ ningu naa pilku
sumbi siku walu we teko,
eno enono konopuni pilkulie
‘Olio ye imbi ola molemo yemboma.’ ningu pilku;
enonga kangikundu konopu singe ulume konopu mondoko
Pulu Yemone nilimo mele pilku tengendo
konopu naa mondoko;
Pulu Yemonga ulume kalkundu mindi ⸤kolo toko⸥ tenge, konopune sukundu ‘Pulu Yemonga tondolomone olio lipe naa tapondopili olio oliolio manda telemolo.’ ningu aku siku telemele.
Aku siku teko molemele yema-kinie telune kongono teko naa molko enonga ungume naa pilku bulu sieni.§ ungu pulu te Mateyu 18:15-17*.
6-7 Kanu yemanga marene ‘Ambo mare olionga ungume piliengi kondi tamili.’ ningu puku mane singendo yembomanga ulke marenga taka liku sukundu pukulie ningemone, aku ulkemanga molemele ambo mare ⸤Pulu Yemonga⸥ ungume mimi siku naa pilku, konopuni pilkulie ‘Ulu pulu kerime tepo ambo kerime molemolo.’ ningu pilku, enonga konopu mimi sipe naa pelemo kinie ulu lupe lupema tengendo konopu siku walu teko, yemane pali mane silimele ungume alieli komuni pilimele nalo ungu sikema mindi mimi siku naa pilku limele ambo kanume kondi tonge kinie kanu amboma enonga ungu ⸤kolo toli⸥ me pilku linge. Ou ye Janesi kinie Jambirisiselone ‘Mosisinge ungu nikimume kolo tokomo. Isipi ye nomi kingimu naa piliepili.’ ningulu Mosisinge ungume kinie opa pulue moloringili mele* Wendo Oringi 7:22, 9:11. Aku bokune Mosisi kinie Isipi ye nomi kingimunge pilipe konginjeli perimu ye ulu tondoloma teringi yema kinie kingimunge kumbikerena teringi mele temanemo molemo nalo ulu tondolo teringi yemanga imbime naa molemo. Nalo Juda yembomane aku temanemo tongendo kanu Isipi yeselo ningu imbi leko temane tolemele. teko kenjilimele ye kinié nikirumene kepe aku siku ‘yemboma ungu sikema naa piliengi!’ ningu eno ungu sikema kinie opa pulue molemele. Eno konopu paa kerime pepili molkolie konopune kolo toli ungume mindi pilku, ungu sikema mane singe ulu pulu te naa pepili molemelemonga enonga tondolo munduku pilimele ulumu paa lupe. Nalo ungu sikema-kinie opa pulue molemele yemane tenge mele yembomane pali kanokolie ningemone, kanu yema kekelepa mele toko tenge mele sumbi siku kanongemonga eno teko kenjilimele mele tondolo awili tepa olandopa naa pumbe. Ou ye ⸤Janesi kinie Jambirisi⸥ selone teringili mele tondolo naa purumu mele aku sipe mele temba.
3:10-4:8 Pollone Timotindu “Tei.” Nirimu Ungu Mare
3:10-17 Pollone Timotindu “Nu Pulu Yemonga Ungumu Tondolo Munduku Ambolou.” Nirimu Ungu Te
10 ⸤Enone aku telemele tenge⸥ nalo ⸤Timoti⸥ nu ⸤na ulu lupe lupe peangama telio mele⸥ pilku moleno.
Nane yembo ungu mane sirindu mele kinie,
nanu ulume tepo molorundu mele kinie,
na ulu terindumenga pulumu kinie, Kirasi ‘Sike’ nimbu
tondolo mundupu pilierindu mele kinie,
yemboma-kinie kara naa pupu andiki tepo taka lipu
molorundu mele kinie,
yemboma konopu mondorundu mele kinie,
yembomane na teko kenjiku mindili siringi kinie
kongonoma mundupu siye naa kolopo
tondolo mundupu terindu mele kinie, nu pilino.
11 Na kolea Andiyoko kinie Akoniamo kinie LLisira kinie ⸤aku taonomanga andopo Pulu Yemonga kongonomo tendepo molorundu kinie⸥ na teko kenjiku mindili siku umbune awisili siringi merindu mele nu pilino. Aku siku umbune keri awisili siringi paa mindili norundu kanumu. Lipe Mundorumu Yema 13:14-14:20. Nalo Awilimuni bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. ‘Na isili-ou naa kolambo.’ nimbe na lipe tapondorumu kinie kapola molorundu.
12 Ungu te paa sike pelemo akumu isipe: Kirasi Yesusi kinie pea tapu toko molkolie ‘Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume manjipu tepo molamili.’ ningu aku siku teko molonge yemboma pali we yembomane teko kenjiku mindili singe; 13 nalo teko kenjiku, kolo toko ‘Ungu sikema nikimulu.’ ningu mane singe yema olandopa olandopa teko kenjiku molko kenjinge. Enone yemboma anjo kolo toko mane singe kinie kanu ungumene topele topa eno kondi tombala, kanu kinie eno enono kanu ungu koloma ‘Ungu sikema.’ ningu pilingela.
14 Nalo ⸤Timoti⸥ nu ungu sikema pilku likulie ‘Akumu paa sike.’ ningu tondolo munduku pilierinu ungume ⸤Kirasinge yembo peangamane⸥ nu kanu ungume mane siringi kene pilkulie ‘aku ungume ungu sikema.’ ningu pilku tondolo munduku pilino mele kamu mimi siku pilku kondoko molani. 15 Pulu Yemonga bokune ungu molemomane Kirasi Yesusi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele§ bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “8. bilip”. yemboma Pulu Yemone lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie molko kondonge aulkena lipe mondolemo mele* bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”. nimbe silimo ungume nu kango paa kangamo molkolie pulu polko pilierinu ⸤kene ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilino mele kamu mimi siku pilku kondoko molani⸥. Ou-pulu-pulu yunge anumu bamuselone yu mane siringili kanumu, inie yakondo 1:5 kanani. 16 Pulu Yemonga bokune molemo ungume pali Pulu Yemonga Minimuni nimbe sirimu-ne pilkulie toringi. Aku ungumene yemboma lipe tapondolemo mele isipe: Aku ungumene olio ⸤Pulu Yemonga yemboma molomolo mele⸥ mane sipe, ⸤ulu pulu keri telemoloma ‘naa teamili.’ nimbe⸥ mane sipe, ⸤ulu pulu kerime mundupu siye kolopo molopo kondomolo mele⸥ mane sipe, ⸤Pulu Yemone “Teko molaa.” nimbe, ulu sumbi nilime nimbe kanolemo ulume temolo mele⸥ mane silimo. 17 ‘Pulu Yemonga ⸤kongono tendelemolo⸥ yemboma yunge kongonoma tendemolomanga pilipe konginjelime pepili kongono peangama sumbi sipu tepo kondomolomonga tondoloma olio-kinie pepili.’ nimbe ⸤olio aku sipe mane silimo⸥.

*3:1: inie yakondo nondopa 2:25-26.

3:1: Ou-Timoti 4:1.

3:1: ungu pulu te Mateyu 24:3-25.

§3:5: ungu pulu te Mateyu 18:15-17*.

*3:8: Wendo Oringi 7:22, 9:11. Aku bokune Mosisi kinie Isipi ye nomi kingimunge pilipe konginjeli perimu ye ulu tondoloma teringi yema kinie kingimunge kumbikerena teringi mele temanemo molemo nalo ulu tondolo teringi yemanga imbime naa molemo. Nalo Juda yembomane aku temanemo tongendo kanu Isipi yeselo ningu imbi leko temane tolemele.

3:11: Lipe Mundorumu Yema 13:14-14:20.

3:11: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.

§3:15: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “8. bilip”.

*3:15: bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.

3:15: Ou-pulu-pulu yunge anumu bamuselone yu mane siringili kanumu, inie yakondo 1:5 kanani.