24
Kolomongo Awili 24-25selo Yesusini Pe Mulu Maselo Pora Nimbé Temba Kinie Ulu Mare Wendo Omb monga Ungu Mare Nimbe Sirimu Ungume
24:1-42 Yesusini Ulu Umbune Telime Pe Wendo Omb mando Nimbe Sirimu Temanemo* Mako 13:1-37, LLuku 21:5-33, 17:26-35, 21:34-36.
24:1-2 Ulke Tembelemo Toko Kalongemonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo Mako 13:1-2, LLuku 21:5-6. Ungu mare LLuku 13:34-35, 19:41-44, 23:27-31.
Kanu kinie Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena ulsu pupe aulkena pumbe purumu kinie yu lombili andolime ongo ulke tembelemonga ulke lupe lupe ⸤paa peanga angilieringime⸥ tembele ulkemanga pikisa te Mako 11:16 nondopa molemo. yu “Kanou.” ningu liku ora siringi. ⸤Aku teringi kinie⸥ yuni enondo nimbendo: “Ya ⸤ulke tembele peanga angilimo⸥ kanokomele melema pali paa sike nimbu sikirumu: ⸤Pe walse ya kolea awili Jerusalleme yemboma mindili nonge walemo wendo ombákinie⸥ i ulke tembelemo tekisikulie koume pali toko manie mundunge.”§ Kinié ponie 1994, 1995, ponie 2000 nilimolo mele aku sipe ou ponie 30 mele Yesusini iungume nirimu. Pe ponie tu paono mele omba purumu, ponie 70 wendo omba perimu kinie kanu poniena Romo ami yema ongo Jerusalleme makaye teko ‘Yemboma ulsukundu ongo naa pangi.’ ningu pala kerepulume pipi siku, pala kinie we ulkema kinie ulke tembelemo kinie pali toko tekisiku, yemboma toko kondoko, teringi. nirimu.
24:3-14 Umbune Awisili Wendo Omb manga Yesusini Nirimu Temanemo* Mako 13:3-13, LLuku 21:7-19.
Kanu kinie yu ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola pupe manie molorumune we yemboma naa molangi yunge lombili andoli yema ongo eno enono molkolie yundu walsiku pilkulie ningendo: “Nuni nikinu mele tewale wendo ombáye? Pe nu nondoko oni teni walemo kinie kepe ma pora nimbé walemo kinie kepe wendo ombándo ou nambolka uluri temba kinie olio kanopolie “Kinié ombá tekemo.” nimbu pilimoloye? Ningu si.” ningu walseringi.
Yuni enondo nimbendo:
“⸤Kanu ulume wendo ombámonga ungu mare⸥ yembomane eno kolo toko singe kene kanoko kondoko molangi. Ye awisili ongo na molio mele yu mele mele kolo toko ningendo: “⸤Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasi⸥ akumu na.” ningulie aku siku kolo toko singe kene kanoko kondoko molangi. Yembo awisilini kanu yemanga ungume pilku liku “Sike nikimili.” ninge.
“Kolea marenga opa awili teko tenge mele pilku, ‘Opali talou opa awili isipe isipe wendo ombá.’ ningu we ninge kinie pilkulie mini-wale naa mundengi. Opa tengema kinie aku ulume Pulu Yemone ‘Ou wendo opili. Laye pe mele ya ma koleamo pora nimbé.’ nimbe, nimbe panjerimumunge aku ulume sike wendo ombá nalo aku kinie mulu maselo ou naa pora nimbé. ⸤Mulu ma pora nimbé walemo ou wendo naa opili⸥ yembo talape awili te kinie talape awili te kinie opa tekolo, ye nomi kingi marenga talapema kinie marenga talapema kinie opa tenge. Ya ma kolea tenga tenga engele lepa, ma jimi-jimi tepa, aku sipe temba. Ambo tene ambolango kokele kanopa limbendo ou mini topa mindili nolemo mele, mulu ma pora nimbé walemo kokele wendo ombándo umbune lupe lupe aku sipema ou wendo ombá.” ⸤nirimu⸥..
“Kanu ulume wendo ombá walemanga ‘⸤Na lombili andoli yemboma⸥ mindili nongo, kolangi.’ ningu ⸤eno mare⸥ kote teko ka singe. Nanga yemboma molko nanga ungume andoko ningu singemonga koleamanga pali yembomane eno kinie mumindili kolko konopu keri panjinge. 10 ⸤Kanu umbunema wendo ombá⸥ walemanga na ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilinge yembo awisili tondolo munduku pilinge mele munduku siye kolko anjo yando enono konopu keri panjiku, ‘Kirasinge yemboma molemelemonga mindili nangi.’ ningu enonga opa puluema liku singe. 11 ⸤Kanu walemanga⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma naa pilku we kolo toko yando ningu singe yembo awisili wendo ongela. Aku tenge kinie we yembo awisilini ‘Sike nikimili.’ ningu enonga ungume pilku linge. 12 Ulu paa keri awisili olandopa olandopa wendo ombámonga nanga yembomane ⸤anjo yando⸥ konopu mondonge mele ⸤kinie, na konopu mondonge mele kinie⸥ munduku siye kolongela. 13 Nalo nanga ungumu munduku siye naa kolko mulu ma pora naa nipili tondolo munduku molonge yemboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipe tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa puku pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbé. bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”. 14 Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yemboma nokombamonga bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. temane peangamo ‘Yemboma pali piliengi!’ ningu koleamanga pali andoko ningu singe kinie pe mulu ma pora nimbé walemo kamu wendo ombá.” ⸤nirimu.⸥
24:15-28 Kirasi Kelepa Omb Temba Kinie Umbune Paa Awili Tepa Wendo Omb Mele Ungu Te§ Mako 13:14-23, LLuku 21:20-24.
15 (⸤Na ibokumu tokoro yemone eno boku kanokomele yembomando ungu te niembo:⸥ ‘⸤Yesusini nirimu⸥ ungumu inie anjokondo molemo akumu eno imbi kanokomele yembomane ungu pulumu paa pilku kondangi.’ nimbu nikiru: ⸤Yesusini nimbendo:⸥ )
“Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Denielene bokune imbi topa nimbe sirimu mele yembo tepa pipili kondoli mele paa kerimu ⸤ulke tembelena suku⸥ Pulu Yemonga ulke suluminia kake teline angilimbemonga kolea akumu paa kalaro molomba mele nirimu, bokune molemo. Aku mélemo akune wendo omba angilimbe kanokolie* Deniele 9:27, 11:31, 12:11. Yu nawenje? Mimi sipu naa pilimolo. Pe Tesallonaika 2:3-4, Lipe Ora Sirimu 13:14-15 akumu telumunje? 16 ⸤‘Umbune awilime wendo ombá tekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia poropinji koleamanga molonge yemboma ⸤enonga koleama munduku siye kolko⸥ ma pangi lembamanga kowa pangi. 17 Yembo te ulke imune ola molopili ⸤aku sipe wendo ombá kinie kanopalie⸥ kowa pumbendo manie omba ‘Melema lipu membo pambo.’ nimbe ulkena sukundu naa pupili. 18 Yembo te poniena molopalie ⸤‘Kowa pambo.’ nimbe⸥ kelepa ulkendo pupe yunge ali-wale sulumu naa lipili. ⸤Sumbi siku kowa mindi pangi.⸥ 19 Aku sipe wendo ombá walemonga ambo ambolango mondongema kinie, ambo ambolango ame singema kinie, ⸤eno manda lkisiku kowa naa pungemonga⸥ eno-kinie paa umbune wendo ombámonga eno kondo tekemo.
20 “Pulu Yemo mawa tekolie, ‘Ali telemo olimenga kinie ⸤koro molopo manda naa andomolo⸥ wale Sambatemanga kinie manda kowa naa pumolo kene kanu walemanga kanu umbunema wendo naa opili.’ nieyo. bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. 21 Kanu walemanga umbune paa awilime wendo ombá, ou mulu maselo pulu polopa terimu kinie kepe, yandopa kinié kepe umbune aku sipe te wendo naa orumu. Pe kepe aku sipe umbune awilime naa wendo ombála. 22 ⸤Kanu umbunema wendo ombá kinie Pulu Yemone⸥ ‘Nondopa pora nipili.’ nimbe ou naa nimbe panjilkenje yemboma pali kolemela. Nalo Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu yemboma ‘Pali naa kolangi.’ nimbe ‘Umbune wale akume nondopa pora nipili.’ nimbe, nimbe panjerimu.
23 “Kanu umbunema omba pemba walemanga yembo marene ningendo: “Kanaa! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu ya omba molemo.” ninge molo “Nena omba molemo.” ninge kinie enonga ungume naa pilku, ‘Sike nikimili.’ ningu naa piliengi! 24 Ye mare ongo kolo tokolie ningendo: “Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimu na.” ninge, molo kolo tokolie “Pulu Yemone ungu umbu tondomume pilipulie ombo nimbu sikimulu.” ninge. ‘Yemboma pali, Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu yembomane kepe lipu lou sipu, nikimulu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ ningu Pulu Yemone mindi ulu tondolo kapola telemoma mele manda manjiku ulu paa tondolo awisili tenge. Nalo Pulu Yemonga yemboma aku siku kondi tonge kinie enonga ungume naa pilku, liku su singe. 25 Pe ulu akume wendo ombá mele ‘Eno ou piliengi!’ nimbu ya nimbu sikiru mele piliee.
26-27 “⸤Wendo ombá mele nimbu sikiru, pilkimili⸥ kene pe yembo tene nimbendo: “⸤Ye nomi Kirasimu⸥ inie yakondo 24:23. ne yembo naa peli kolea ku lieline molemo.” nimbé kinie ‘Kanamili.’ ningu akune naa payo. Molo “I ulkemonga suluminiana molemo.” ningi liemo enone ‘Sike nikimili.’ ningu naa piliengi! Mulune kariapá telemo kinie ena mundi wendo olemo koleana kepe ena pulimo koleana kepe kariapá telemo walsikele kanolemele, aku sipe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ⸤altopa⸥ manie ombá kinie koleamanga pali yembomane yu walsikele kanonge aku kene “Ya molemo ongo kanaa.” ninge kinie, molo “Ne molemo puku kano-paa.” ninge kinie, enonga ungume naa piliengi! 28 Mele kololi te lemo koleana kera ilsepema ongo maku tolemele kanumu.§ Ungu pulu laye lupe te LLuku 17:37.
24:29-31 Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo Kelepa Wale Talo Sipe Omb monga Ungu Te* Mako 13:24-27, LLuku 21:25-28.
29 “Kanu walemanga aku mindili nonge nikiru ulume wendo ombá kinie pe sumbi sipe ⸤ulu lupe lupe mare wendo ombála. Akume isipe:⸥
‘Kolea tangombando ena pa telemo mele
naa tepa, sumbulu topa,
oli ipulueli pa telemo mele naa tepa,
kombukandipime mulune manie omba,
mulune angilimo mele tondoloma Yembo marene pilkulie, ‘kanu “mele tondoloma” koleama nokolemele kurume.’ ningu pilimele (Epesasi 1:21, Kollosi 2:15).
lope lope tepa anjo yando pupe,
aku sipe ulu lupe lupema wendo ombá.’ Aisaya 13:10, 34:4.
30 Kanu ulume wendo ombá kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kamu ombá temba mele lipe ora simbe melte mulune angilimbe kinie ⸤kanokolie⸥ koleamanga pali yembomane paa kola awili-teko tenge. Pe kanoko molangi Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo tondolo pulimu kinie, pa awili-tepa telimu kinie kupe tenga suku molopa kamu manie ombá yembomane kanonge.§ ungu pulu te Mako 13:26*. 31 Kanu kinie biyukele ungu paa tondolo tepa nipili* Ou Tesallonaika 4:16, Ou Korini 15:52. yuni yunge angelloma lipe mundumbe kinie eno winjo mendo anjo yando mulu ⸤ma koleamanga⸥ pali puku Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe ou mako torumu yemboma sukundu sukundu linge.
24:32-35 Unjo Pikime Telemo Mele Kanopolie Ungu Pulu Te Pilimolo Mele Ungu Te Mako 13:28-31, LLuku 21:29-33.
32 “Unjo pikimuni telemo aku sipe ungu iko mele pelemo kene pilkulie ungu pulumu piliee. Unjo piki kuku topa gomo tolemo kinie kanokolie ‘Kinié ena temba walemo wendo ombá tekemo lemo.’ ningu pilimele. 33 Aku sipela, iulu “Wendo ombá.” nikirume sike wendo ombá kinie kanokolie ningemone ‘Yu paa sike nondopa ombá tekemo. Yu paa kamu okomo.’ ningu pilinge. 34 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kinié molemele yemboma ou naa kolangi i “Wendo ombá.” nikiru ulume pali wendo ombá. 35 Mulúmu kinie mamo kinie pora nimbé nalo nanga ungu nilioma paa pora naa nimbé. inie yakondo 5:18. ⸤Nilio mele pali paa sike wendo ombá.⸥” ⸤nirimu.⸥
24:36-44 Ulu Umbunema Kinie Pulu Yemonga Malo Kinie Wendo Onge Walemo Yembomane Naa Pilimelemonga Ungu Te§ akumunge 24:36-42 Mako 13:32-37, LLuku 17:26-36, 21:34-36.
36 “⸤Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo paa sike ombá⸥ nalo yu ombá walemo naa pilimolo. Ipulueli ombáne, tangoli ombáne naa pilimolo. Mulu koleana angelloma kepe naa pilimelela. Pulu Yemonga Malo kepe naa lapilimo. Tata yuyu mindi ⸤aku walemo⸥ pilipe molemo.” ⸤nirimu.⸥
37 “Ou ye Noa molopili yembomane teringi mele Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ombá temba kinie yembomane aku siku tengela. 38 ⸤Ma koleamanga pali⸥ no ou naa topili yemboma langi nongo, yema ambo liku, amboma ye puku, aku ulume mindi teko mololiku puringi.* Noa nona andoli sipi ulkemo takopa yemboma ulu wendo omb mele nimbe sipe mololipe purumu kinie kepe eno naa kanoko naa pilku, teringi mele we teko moloringi. Ou Pita 3:20, Pe Pita 2:5. Noa nona andoli sipi ulkemonga suku purumu kinie kepe eno aku ulume mindi we teko moloringi. 39 Eno ⸤Noanga ungumu⸥ naa pilku aku siku ulume mindi teko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yemboma pali topa kondorumu. Ou Pulu Pulu 6-7selo. Pe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga ou Noa molopili teko moloringi nikiru mele aku siku teko molongela. 40 Yu ombá walemonga ye talo lamana Giriki ungune “poniena” nimbe molemo nalo umbu yema ponie naa teko lamana sike pulimelemonga ungu pulumu sumbi sipe molemo. unjo toko angilingele kinie ⸤Pulu Yemonga angello tene omba⸥ ye te we molopili mundupe siye kolopa te lipe memba pumbe. 41 Ambo talo langi kalongele teko molongele kinie ⸤angello te omba⸥ ambo te we molopili mundupe siye kolopa te lipe memba pumbe.
42 “Akumunge enonga Awilimu ombá walemo paa naa pilimele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko molaa.” ⸤nirimu⸥.
24:43-25:30 Pe Ulu Wendo Omb manga Ungu Iko Pokore
43 “Eno iungumu konopu liku munduku pilieyo: Ulke pulu ye tene ipulueli wa noli ye tene yunge ulkemo omba bulsupe melema wa limbe mele pilkenje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimbe nokopa molka kinie wa noli yemo yu manda suku naa olka. 44 Aku siku eno nokoko molaa. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo§ bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”. ombá enamo naa pilimele kene ‘Yu sike ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” ⸤nirimu.⸥
24:45-51 Kendemande Yemboma Nokondolemo Kendemandemonga Ye Awilimu Kelepa Ombalie Kendemandemo-Kinie Temba Mele Ungu Ikomo* akumunge ungu iko mele LLuku 12:42-46, ungu pulumu LLuku 12:47-48. Ungu te Mako 13:33-37.
45 “⸤Akumunge ungu te niembo:⸥ Kongono tendeli kendemande ye nawene kongono tepa kondondolemo kinie kanopalie yunge ye awilimuni ‘Yuni kongono silioma sumbi sipe telemomonga yu kongono simbo kinie tepa kondombamonga na altopo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimoye? Kendemande ye te aku sipe mele tepa kondopa molemomo kanopalie yunge ye awilimuni yu mako topalie yundu nimbendo: “Kongono tendeli kendemandema pali nokondoko enonga langi nongema ena mako toliomonga eno nangi moke teko sieni, nokondoko molou.” nimbe ⸤yu tenga pulimo⸥.. 46 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono tendeli kendemandemone mimi sipe tendepa molopili awilimu kelepa omu liemo kendemandemo yu konopu sipili. 47 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kanu ye awilimuni kanu kendemandemondo “Nanga mele nosilioma pali nuni nokondou.” nimbé.
48-49 Nalo ⸤ye awilimuni kanu kendemande yemondo nimbendo: “Nanga kendemande yemboma pali nokondou.” nimbe tenga pulimo kinie⸥ kanu kendemande yemone tepa kenjipe “Nanga awilimu welea naa ombá.” konopu lepalie yuni nokondolemo kendemande yemboma kopene topa, no nongo kekelepa toli yema kinie langi nomba no tondoloma nombalie, aku sipe tepa kenjipe molomu liemo 50 walse kanu kendemande yemo ‘Yunge ye awilimu ombá.’ nimbe naa pilipe ⸤kongono sirimu mele naa tepa⸥ walu tepa kenjipe molomba kinie ombá. 51 Omba ⸤kanu yemo tepa molomba mele kanopalie⸥ yu paa kopene topa kondopalie, kolo tolemele yembo topele mapele toli yemboma inie yakondo 6:2, bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”. ⸤kolea keri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimbe lipe mundumbe. Kanu koleana yemboma paa mindili nongo kola teko pereko molonge.” ungu mare inie yakondo 8:12*. ⸤nirimu.⸥

*^ Mako 13:1-37, LLuku 21:5-33, 17:26-35, 21:34-36.

^ Mako 13:1-2, LLuku 21:5-6. Ungu mare LLuku 13:34-35, 19:41-44, 23:27-31.

24:1: tembele ulkemanga pikisa te Mako 11:16 nondopa molemo.

§24:2: Kinié ponie 1994, 1995, ponie 2000 nilimolo mele aku sipe ou ponie 30 mele Yesusini iungume nirimu. Pe ponie tu paono mele omba purumu, ponie 70 wendo omba perimu kinie kanu poniena Romo ami yema ongo Jerusalleme makaye teko ‘Yemboma ulsukundu ongo naa pangi.’ ningu pala kerepulume pipi siku, pala kinie we ulkema kinie ulke tembelemo kinie pali toko tekisiku, yemboma toko kondoko, teringi.

*24:2: Mako 13:3-13, LLuku 21:7-19.

24:13: bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”.

24:14: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§24:14: Mako 13:14-23, LLuku 21:20-24.

*24:15: Deniele 9:27, 11:31, 12:11. Yu nawenje? Mimi sipu naa pilimolo. Pe Tesallonaika 2:3-4, Lipe Ora Sirimu 13:14-15 akumu telumunje?

24:20: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

24:26-27: inie yakondo 24:23.

§24:28: Ungu pulu laye lupe te LLuku 17:37.

*24:28: Mako 13:24-27, LLuku 21:25-28.

24:29: Yembo marene pilkulie, ‘kanu “mele tondoloma” koleama nokolemele kurume.’ ningu pilimele (Epesasi 1:21, Kollosi 2:15).

24:29: Aisaya 13:10, 34:4.

§24:30: ungu pulu te Mako 13:26*.

*24:31: Ou Tesallonaika 4:16, Ou Korini 15:52.

24:31: Mako 13:28-31, LLuku 21:29-33.

24:35: inie yakondo 5:18.

§24:35: akumunge 24:36-42 Mako 13:32-37, LLuku 17:26-36, 21:34-36.

*24:38: Noa nona andoli sipi ulkemo takopa yemboma ulu wendo omb mele nimbe sipe mololipe purumu kinie kepe eno naa kanoko naa pilku, teringi mele we teko moloringi. Ou Pita 3:20, Pe Pita 2:5.

24:39: Ou Pulu Pulu 6-7selo.

24:40: Giriki ungune “poniena” nimbe molemo nalo umbu yema ponie naa teko lamana sike pulimelemonga ungu pulumu sumbi sipe molemo.

§24:44: bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.

*24:44: akumunge ungu iko mele LLuku 12:42-46, ungu pulumu LLuku 12:47-48. Ungu te Mako 13:33-37.

24:51: inie yakondo 6:2, bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.

24:51: ungu mare inie yakondo 8:12*.