21
21:1-4 Ambo-Waye Koropa Tene Ulke Tembelena Kou Mone Mundorumu Temanemo* Mako 12:41-44.
Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele kerepulune molopa⸥ ulke tembelena sukundu kongono tenge kou mone mundoringi unjo ketena nondopa molorumu. Akune molopalie yu olando sipe kanopalie ye kamakomane kanu ketena kou mone ongo mundoringi kanorumu. ⸤Aku sipe kanopa molorumu kinie⸥ ambo waye paa koropa te omba yu kou kololi talo mindi mundorumu kanopalie nimbendo: “Nane enondo paasike nimbu sikirumu: Andi ambo-waye koropamo yuni kou mone mundukumumu paaolandopa mele mundukumu, we mundukumilime maniendopa mele. Eno kou mone awisili nosilimelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Nalo ambo-wayemo kou mone te paa naa nosilimo. Yunge koltalo nosemuselo pali memba omba mundomu. Langi nombá te kepe naa nosilimo.” nirimu.
21:5-36 Ulu Umbune Telime Pe Wendo Omb monga Yesusini Nimbe Sirimu Temanemo Mateyu 24, Mako 13:1-37.
21:5-6 Ulke Tembelemo Toko Kalongemonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo Mateyu 24:1-2, Mako 13:1-2. Ulu umbune akumunge ungu pulu te 13:35*.
Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie eno ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelemo kolea akune molkolie ulke tembele paa peanga angilierimu mele kinie§ tembele ulkemanga pikisa te Mako 11:16 nondopa molemo. ulke tembelemo takoringi kou paapeanga lupe lupema kinie aku koune a siringi mele kinie kanoko, marene ungu anjo yando ningu moloringi kinie Yesusini enondo nimbendo: “Ya ⸤ulke tembele peanga angilimo⸥ kanokomele melema ⸤pe walse ya kolea awili Jerusalleme yemboma mindili nonge walemo wendo ombá kinie⸥ iulke tembelemo tekisikulie koume pali toko manie mundunge.”* ungu pulu Mateyu 24:2* nirimu.
21:7-19 Umbune Awisili Wendo Omb manga Yesusini Nirimu Temanemo akumunge 21:7-11 Mateyu 24:3-8, Mako 13:3-8; 21:12-17 Mateyu 10:17-22, 24:9-10, Mako 13:9-13; inie yakondo 12:11-12 kananila. (21:5-36 pali kanani.)
Yesusini aku nirimu pilkulie enone yundu walsiku pilkulie ningendo: “Ungu Mane Silimu, nuni nikinu mele tewale wendo ombáye? Pe nuni inikinu ulume nondopa wendo ombándo ou nambolka uluri temba kinie olione kanopolie ‘Sike iwendo ombá tepamo.’ nimbu pilimoloye?” ningu walseringi kinie Nambolkamondo walseringiye? 21:8-19 yu pe wale talo sipe mana manie omb mondo nirimunje? Nalo pe 21:20-24 nirimu 21:6 nirimumunge ungu mare pea nirimunje?
yuni enondo nimbendo: “⸤Kanu ulume wendo ombámonga ungu mare⸥ yembomane eno kolo toko singe kene kanoko kondoko molangi. Ye awisili nanga imbi leko§ bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. ongolie yu-mele-mele kolo toko ningendo: “⸤Pulu Yemone ‘Nanga yemboma nokopili lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasi⸥ akumu na.” ningulie, “⸤Ma pora nimbé⸥ wale nirimumu wendo ombá tekemo.” ningela. Eno lombili naa pangi. Kolea marenga opa awili teko tenge mele pilku, yembomane enonga ye nomime tonge pilkulie mini-wale naa mundengi. Opa tengema kinie aku ulume Pulu Yemone ‘Ou wendo opili. Laye pe mele ya ma koleamo pora nimbé.’ nimbe, nimbe panjerimumunge aku ulume sike wendo ombá nalo akukinie mulu maselo ou naa pora nimbé.” nirimu.
10 Kanu kinie Yesusini yu lombili andolimendo kelepa nimbendo: “⸤Mulu ma pora nimbé walemo ou wendo naa opili⸥ yembo talape awili te kinie talape awili te kinie opa tekolo, ye nomi kingi marenga talapema kinie marenga talapema kinie opa tenge. 11 Ya mana kolea tenga tenga ma jimi-jimi awili-tepa tepa, engele lepa, kuru awili-tepa topa, aku sipe temba. Yemboma pipili awili-tepa tepa kondoli ulu tondoloma mulune wendo ombá kanongela.
12 “Aku sipe mele ⸤pe wendo ombá nalo⸥ ou naa wendo opili eno nanga yemboma molongemonga* ungu pulu te ya 21:8*. eno ⸤mare⸥ liku ambolko, teko kenjinge. Eno ⸤mare⸥ Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo puku ⸤akune kote tendeko⸥, eno ⸤mare⸥ ka ulkena mengo puku panjiku, eno ⸤mare ka siku⸥ ye nomi kingime kinie gapomano ye awilime kinie molongena ⸤kote tendengendo⸥ mengo pungela. 13 ⸤Ka siku kote tendenge kinie kotena angilkulie kanu yema kinie kanu yema nokonge ye nomime kinie⸥ enone ‘Nanga ungumu piliengi!’ ningu, eno ningu singe. 14-15 Eno ka siku kote tendenge kinie ‘Enonga kere kinie konopu kinie tondolo pupili.’ nimbo kinie enone ninge ungume eno teko kenjinge tenge yembomane enone ungu ninge mele ungu ningu pundu tongendo perenge. Akumunge eno ou ongo ka naa siengi ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi.
16 “Enonga kandi aminieli lanieli kinie angenali kinie, pulu lemba yemboma kinie, enone kepe liku ka siku kote tendekolie eno mare toko kondongela. 17 Nanga yemboma molongemonga yembomane pali eno-kinie konopu keri panjinge. 18 Nalo enonga kangine uluri naa tepa penge indi kepe telu omba manie naa pumbe. 19 ⸤Nanga yemboma molongemonga enone eno aku siku teko kenjinge kinie⸥ na munduku siye naa kolko tondolo munduku molonge yemboma mini pali konde molko kondoko mindi puli ulu pulumu linge.” ⸤nirimu.⸥
21:20-24 Jerusalleme Toko Kalonge Walemonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo akumunge 21:20-23 Mako 13:14-17, Mateyu 24:16-19. Ulu umbune akumunge ungu pulu te 13:35*. (21:5-36 pali kanani.)
20 “Pe walse, ami yema ikolea awili Jerusalleme yemboma tongendo ongo liku makaye teko molonge kanokolie ikolea Jerusalleme yemboma toko mundunge walemo nondopa wendo ombá mele pilinge. Inie yakondo 21:6; ungu pulu te 21:7*. 21 ⸤Aku siku mele wendo ombá kanokolie ‘Umbune awilime wendo ombá tekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia disiriki lierimu koleamanga molonge yemboma ⸤enonga koleama munduku siye kolko⸥ ma pangi lembamanga kowa puku, Jerusalleme suku molonge yemboma wendo ongo kowa puku, Jerusalleme ulsu molonge yemboma altoko suku naa pangi.§ Mateyu 24:16-18, Mako 13:14-16. 22 Aku walemanga Jerusalleme yembomane ou taki teki Pulu Yemo teko kenjeringimunge yuni eno mongo simbe. Koronga ou yuni ‘Walse aku sipu tembo.’ nimbe, nimbe panjerimu kanu ungumu yunge ye marene yunge bokune toringi molemo kanumu. 23 “⸤Pulu Yemone⸥ Jerusalleme yemboma mumindili kolopalie ‘Ami yema eno-kinie mumindili kolko ongo tangi.’ nimbé kinie ulu umbune teli awisili eno molongena wendo ombá.
“Aku sipe wendo ombá kinie ambo ambolango mondongema kinie, ambo ambolango ame singema kinie, ⸤eno manda lkisiku kowa naa pungemonga⸥* Ambomando ya nirimumu ungu iko naa topa, sumbi sipe nirimu. Inie anjokondo 23:27-29. eno-kinie paaumbune wendo ombámonga eno kondo tekemo. 24 Jerusalleme yemboma tonge walemanga yembo toli lou-pulsemane yembo mare toko kondonge, mare ka siku kolea sulu lupe lupemanga mengo punge. Juda yembomanga talapena ulsu mololi yemboma bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”. ya Juda yembomanga kolea awili Jerusalleme suku ongo toko munduku kolea liku kolo wangoko molonge. Kanu kinie pe Pulu Yemone ‘Enonga walema pora nipili.’ nimbé kinie Juda yemboma Jerusalleme kelko ongo molonge.” nirimu.
21:25-28 Manie Omba Mana Ye ALierimu Ye Yesusi Kelepa Wale Talo Sipe Omb monga Ungu Te Mateyu 24:29-31, Mako 13:24-27. (21:5-36 pali kanani.)
25 “⸤Aku mindili nonge nikiru ulume wendo ombá kinie⸥ ena kinie óli kinie kombukandipime kinie ⸤pali⸥ ulume temba yembomane kanokolie pilinge. Ma koleana nomu kusane ungu paa awili tepa nimbe, paa awili tepa topa piki-maka lepa no tomba kanongela. Ulume aku sipe wendo ombá kinie yembo talapema mini-wale mundunge. 26 Mulune angilimo mele tondoloma lope-lope tepa anjo yando pumbe kinie yemboma pipili paa awili teko kolko ‘Ma koleana nambolka uluri wendo ombá tekemonje?’ ningu pilku konopu paa awisili liku mundunge. 27 Akuulume wendo ombá kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo tondolo pulimu kinie, tondolo pa awili-tepa telimu kinie, kupe tenga suku molopa, kamu manie omb᧠ungu pulu te Mako 13:26*. yembomane kanonge.
28 “Aku ulume pulu polopa temba kinie Pulu Yemone eno ulu pulu kerimene ka sipe nokolemomonga mindili siku molemele koleana wendo lipe,* bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”. yu-kinie kamu tapu toko kapola molonge kolea peangana sukundu limbe walemo nondopa wendo ombá kene aku ulume wendo ombá kinie eno ola angilku olando siku kanangi.” nirimu.
21:29-33 Unjo Pikime Telemo Mele Kanopolie Ungu Pulu Te Pilimolo Mele Ungu Te Mateyu 24:32-35, Mako 13:28-31. (21:5-36 pali kanani.)
29-30 ⸤Yesusini aku sipe nimbelie nirimumuni, yu ombá walemo ‘Piliengi!’ nimbe⸥ ungu iko te topalie nimbendo: “Unjo piki kinie we unjoma pali kinie kuku topa gomo tolemo kinie kanokolie ‘Kinié ena temba walemo wendo ombá tekemo lemo.’ ningu pilimele. 31 Aku sipela iulume “Wendo ombá.” nikirume sike wendo ombá kinie kanokolie ningemone, “Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba walemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. nondopa wendo ombá tekemo.” ningu pilinge.
32 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kinié molemele yemboma ou naa kolangi ⸤i “Wendo ombá.” nikiru⸥ ulume pali wendo ombá. 33 Mulumu kinie mamo kinie pora nimbé nalo nanga ungu nilioma paa pora naa nimbé. ⸤Nilio mele pali paa sike wendo ombá.⸥”§ Mateyu 5:18*. ⸤nirimu.⸥
21:34-36 Yesusi Kelepa Omb Walemo “Naa Pilimele Kene Kanoko Kondoko Molangi.” Nirimu Temanemo* akumunge 21:34-36 Mateyu 24:36,42, Mako 13:32-37, Ou Tesallonaika 5:1-6. (21:5-36 pali kanani.)
34 “Akumunge naa kanoko molangi kanu walemo ombá paapiliee! Lopa te yunge tapu andolemona ‘Pumbo.’ nimbe olemo kinie melu leko panjilimelemo naa kanopa ‘Yu tomba.’ konopu naa lepa walu olemo kinie pe melune walsikele tolemo, aku siku eno no tondolo nongo kekelepa toko we umbune tepili molko konopu naa makiliepili molongi liemo ⸤Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo⸥ yu ombá kanu walemo eno naa kanangi lipe sinjipe wendo ombá kene kanoko kondoko pilku molayo. 35 Aku walemo ma koleana pali yemboma molongena wendo ombá kene 36 enone Pulu Yemo kinie mawa tekolie ningendo: “ ‘Na pe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemonga kumbikerena pupu ola angiliembo kene na enge nipili, iulu wendo ombámane natopa manie naa mundopili.’ ni.” ningu alieli kanoko kondoko pilku molaa!” nirimu.
21:37-38 Yembo Awisili Yesusinge Ungumu Pilieringi Temanemo
37 Yesusini enamanga taki-teki ulke tembelena yemboma ungu mane si-pou-pou tepa, ipulueli taki-teki Jerusalleme ulsukundunge pupe ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola pupe pe-pou-pou terimu. 38 Yemboma pali paaipulueli-ou ‘Yu ungu mane simbema piliemili.’ ningu ulke tembelena ongo maku to-pou-pou teringi.

*^ Mako 12:41-44.

21:4: Mateyu 24, Mako 13:1-37.

21:4: Mateyu 24:1-2, Mako 13:1-2. Ulu umbune akumunge ungu pulu te 13:35*.

§21:5: tembele ulkemanga pikisa te Mako 11:16 nondopa molemo.

*21:6: ungu pulu Mateyu 24:2*

21:6: akumunge 21:7-11 Mateyu 24:3-8, Mako 13:3-8; 21:12-17 Mateyu 10:17-22, 24:9-10, Mako 13:9-13; inie yakondo 12:11-12 kananila.

21:7: Nambolkamondo walseringiye? 21:8-19 yu pe wale talo sipe mana manie omb mondo nirimunje? Nalo pe 21:20-24 nirimu 21:6 nirimumunge ungu mare pea nirimunje?

§21:8: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

*21:12: ungu pulu te ya 21:8*.

21:19: akumunge 21:20-23 Mako 13:14-17, Mateyu 24:16-19. Ulu umbune akumunge ungu pulu te 13:35*.

21:20: Inie yakondo 21:6; ungu pulu te 21:7*.

§21:21: Mateyu 24:16-18, Mako 13:14-16.

*21:23: Ambomando ya nirimumu ungu iko naa topa, sumbi sipe nirimu. Inie anjokondo 23:27-29.

21:24: bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.

21:24: Mateyu 24:29-31, Mako 13:24-27.

§21:27: ungu pulu te Mako 13:26*.

*21:28: bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”.

21:28: Mateyu 24:32-35, Mako 13:28-31.

21:31: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§21:33: Mateyu 5:18*.

*21:33: akumunge 21:34-36 Mateyu 24:36,42, Mako 13:32-37, Ou Tesallonaika 5:1-6.