12
12:1-12 Unjo-Waene Ponie Nokoringi Ye Kerimenga Ungu Ikomo* Mateyu 21:33-46, LLuku 20:9-19.
Walse Yesusini ⸤Juda yembomanga ye awilimendo⸥ ungu ikoma eno topa simbendo ungu iko te isipe torumu:
“Ye tene unjo waene ponie tepalie pala terimu. Poniena sukundu loyekolo akupe waene-no ingi tepa mondombando tepa mimi tepalie nirimumuni, pe ponie nokonge ulke takaye te polo kulupe ola takorumu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tapu tendeko unjo mongoma inie toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinie unjo mongoma moke tepo, kongono tendenge mele mare eno liengi, mare na liembo.” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe molorumu.
Kanu kinie pe waene mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande ye te “Nanga waene-mongo siengi puku liku mendeko wani pu.” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu. Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie yu wale awisili kopene toko waene mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe ⸤“Nanga waene mongo lindi-pou.” nimbe lipe⸥ mundorumu. Nalo yu ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie toko pengemo toko siku yu teko kenjeringi.
Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe mundorumu kinie enone yu toko kondoringi. Kendemande ye mare awisili mele lipe mundorumumenga mare wale awisili kopene toko, mare toko kondoringi.
Kanu kinie ponie pulu yemo yunge ye telu mindi molorumu, yunge malo, yu konopu mondorumu kangomo. Yuni ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko liku awi siku, yu waene mongo mare singe.’ konopu lepalie yunge malomo kamu lipe mundorumu. Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga melema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo iponiemo olio kamu liemili.” ningulie enone yu ambolko liku toko kondoko ⸤yunge onomo⸥ poniena toko ulsu mundoringi.” Mateyu 21:39*. ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
⸤Yesusini ungu iko akumu topa pora simbendo kanu Juda yembomanga ye awilimendo walsipelie nimbendo:⸥
“Ponie nokoli yemane aku teringimunge pe ponie pulu yemone eno-kinie nambolka uluri tembaye? Yu omba kanu ye kerime topa kondopalie ‘Ye marene lupe poniemo nokondangi.’ nimbe lipe simbe.” ⸤nirimu.⸥ ungu pulume LLuku 20:16*.
10 ⸤Yesusini Pulu Yemonga Juda yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelie§ Inie yakondo 11:18, ya nondopa 12:12, Jono 11:45-53,57. enondo nimbendo:⸥ “Pulu Yemonga bokune sukundu ungu te kanoko naa pilimeleye? ⸤Aku ungumu isipe mele:⸥
‘Ulke takoringi yemane
kanoko keri kanoko toko lteringi kou kanumu
kinié kelepa ulke simu mele
ulke enge sindeli kou awili peangamo.”* Konana 118:22.
11 ‘Awilimuni aku ulumu terimu olione
kanopo paa peanga kanolemolo.’ Konana 118:23.
nimbe molemo kanumu.” nirimu.
12 ⸤Kanu Juda yembomanga ye awilime⸥ enone Yesusini ungu iko torumu kanumu pilkulie enone yu tonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie enone yu ka singe teringi nalo kanu ye awilimene we yemboma pipili kolkolie yu liku ka naa siringi. Yu munduku siye kolkolie anjo puringi.
12:13-17 “Gapomano Kou Takisi Tamili Molo Moloye?” Ningu Yesusi Walsiku Pilieringi Temanemo Mateyu 22:15-22, LLuku 20:20-26.
13 Pe walse ⸤Juda yembomanga ye awilimene⸥§ inie yakondo 11:27. Parisi ye mare kinie* bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. ye nomi kingi Erotenga talape ye mare kinie liku, “ ‘Yesusini ungu te nimbe kenjepili.’ ningu i siku i siku yundu niengi.” ningu Yesusi molorumune liku mundoringi. 14 Liku mundoringi yemane Yesusi molorumune ongo yundu ningendo:
“Ungu Mane Silimu, olio pilimolo, ‘nuni ungu sikema mindi ningu, nu yembo teluringe kepe konopu kimbu naa siku, yemboma pipili naa kolko enondo pali ungu telu siku kapola kapola ningu siku, Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulume paa sike ungume mane siku, aku siku teleno.’ konopu lemolo. ⸤Aku siku teko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine ‘Sisa’ nilimu kou takisi tomulu liemo kapola molo moloye? Yu ⸤kou takisi⸥ simolone naa simolone? Pulu Yemone akumundu ungu mane sirimu ungu mane nambolkamo pelemoye? bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. Ningu si.” niringi.
15 Nalo Yesusini, eno topele mapele toli yema bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”. vmolemele mele pilipelie enondo nimbendo: “ ‘Yuni nimbe kenjepili.’ ningu nambemune na manda manjiku kolo toko walsikimiliye?§ ungu pulu te Mateyu 16:1***. ⸤Takisi tolemele⸥ kou mongo te kanambo, mengo ongo siee.” nirimu kinie
16 enone yu molorumune te mengo ongo yu siringi.
Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “I koune nainge kumbikeremo kinie imbimu kinie molemoye?” nirimu.
Enone yundu ningendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga kumbikeremo kinie imbimu kinie molemo.” niringi.
17 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “⸤Kou monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga melema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga melema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu.
Yuni aku sipe ⸤paa sumbi sipe⸥ nirimu mele pilkulie ⸤‘Yu paa pilipe konginjeli pelemo yemo lepamo.’ ningu pilkulie⸥ konopu awisili liku mundoringi.
12:18-27 “Kolemele Yemboma Lomboroko Ola Molkolie Altoko Nambe-Engenje?” Ningu Yesusi Walsiku Pilieringi Temanemo* Mateyu 22:23-33, LLuku 20:27-40.
18 ⸤Kanu yema Yesusi kinie kou takisi toli ungumu ningu pora siringi kinie⸥ pe Sadusi ye mare bokumunge alsena anjokondo “38. Sadyusi”. Yesusi molorumune oringi. Sadusi yema eno ‘Pulu Yemone pe kolemele yemboma topa naa makinjindimbe, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi walsiku pilkulie ningendo: 19 “Ungu Mane Silimu, ⸤Pulu Yemonga ungu manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu mane sipelie nimbendo:
“Ambo limbe ye te ambolango naa membalie
ambomo we molopili kolomba kinie
kanu yemo yunge angenu molombamone
yunge ambo wayemo lipe
angenu lipe tapondopa ambolango mendepili.” Ungu Manema 25:5.
nirimu aku sipe nimbe bokune torumu molemo kanumu. 20 ⸤Aku ungu manemonga ulu te olionga ye mare-kinie wendo orumu mele nu walsipu piliemili.⸥
“Angenupili yepoko pakera moloringi. Komomo ambo lipe ambolango te naa membalie kolorumu. 21 ⸤Ambolango te naa molopili kolorumu kulu⸥ yunge bulkundu angenumuni ⸤yunge angenu kolorumumunge ambolango ‘Mendambo.’ nimbe⸥ ambo wayemo kelepa lsimu. Yu ambolango te naa mendepalie yu we kolorumula. Yunge angenu bulkundumuni kanu ambomo lsimula nalo yu kepe we kolorumu. 22 Aku teliku pukulie ye yepoko pakera pali ambolango telu kepe naa mengolie kolko pora siringi kinie akiliomo we kolorumula. Pe ambomo yu kolorumula. 23 Akumunge, kolemele yemboma pe lomboroko ola molonge kinie kanu ambomo ye yepoko pakera pali ya mana lsingi kulu ambomo yu ye paa nainge menu molombaye?” niringi.
24 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune ungu molemoma kinie, Pulu Yemo kinie tondolo pelemo mele kinie, naa pilku lou lemelemonga ⸤yemboma pe tengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥. 25 Lomboroko ola molonge yembomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paa naa tenge. Mulu koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana yemboma telemele mele naa telemele kanumu.⸥ Aku tengemonga ⸤‘Eno Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa telemele.’ nikiru⸥.
26 “Nalo ⸤eno Sadusimene⸥ ‘Kolemele yemboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu te niembola. Mosisi unjo kanga tenga ⸤tepe nomba perimu tepemone unjomo naa norumu kanopalie nirimumuni⸥ akune Pulu Yemonga ungu te wendo omba Mosisindu ungu te nirimu temanemo enone naa kanoko pilimeleye? Pulu Yemone Mosisindu nimbendo:
“Na Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie
enonga Pulu Yemo molio.” nirimu.§ Wendo Oringi 3:6. Ungu pulu te LLuku 20:37*.
Pulu Yemonga bokune Mosisini torumu aku ungu molemomo naa kanoko pilimeleye? ⸤‘Enonga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Enonga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥ 27 Pulu Yemo yu kololi yembomanga Pulu Yemo molo; yu yembo kondemanga Pulu Yemo. Akusiku pilku sundukulie eno lou lemele.” nirimu.* Kanu anda-kolepa poko sike enonga kangime koloringi nalo “eno Pulu Yemo kinie we molemele.” nimbe nirimu.
12:28-34 Pulu Yemone Ungu Mane Sirimu Ungu Manemanga Talo Olandopamonga Temanemo Mateyu 22:34-40, LLuku 10:25-27.
28 ⸤Sadusi yema kinie Yesusi kinie⸥ aku siku kerepale ningu molangi Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe mane sirimu ye te bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”. omba eno anjo yando ungu mele teko kerepale ningu moloringi omba pilierimu. Enone ungu mare Yesusindu walsiku pilieringi kinie yuni anjo topondopa nimbe kondorumu mele pilipelie ungu mane sirimu yemone Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone ungu mane sirimu pelemomanga pali nambolka ungu manemo yu olandopamoye?” nirimu.
29 Yesusini topondopa nimbendo: “Ungu mane olandopamo isipe:
‘Isirele yemboma, pilieme!
Awili Yawe olionga Pulu Yemo
yu mindi Awili telumu molemo,
te lupe molo.
30 Enone enonga kamelema kinie,
enonga minime kinie,
enonga pilipe konginjelime kinie,
enonga tondolomo kinie,
akumene Awili Yawe enonga Pulu Yemo manjiku
tondolo munduku konopu mondangi.’§ Ungu Manema 6:4-5.
nimbe, ungu mane paa olandopamo aku sipe ⸤nimbe⸥ molemo. 31 Ungu mane talo sipemo isipe:
‘Enone enono yu-mele-mele konopu mondoko
enonga kangimu enono
kondo kolko nokolemele mele
aku sikula pulu lemo yemboma
konopu mondoko nokoko molangi.’* LLipai 19:18.
nimbe molemo. Aku ungu maneselonga olandopa te paa naa pelemo, molo.” nirimu.
32 ⸤Yesusini aku nirimu pilipelie⸥ yemone yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, papu nikinumu. Nuni ninindu: “Pulu Yemo telumu mindi molemo. We te lupe naa molemo. Yu yuyu molemo.” nikinumu paa sike nikinu.
33 ‘Yu konopu mondongendo
enone enonga kamelema kinie,
enonga pilipe konginjelime kinie,
enonga tondolomo kinie,
akumene ⸤Awilimu enonga Pulu Yemo⸥ manjiku
tondolo munduku konopu mondangi.’
nimbe pelemo ungu manemo kinie
‘Eno enonga kangime enono kondo kolemele mele
yembo pulu lemoma Ungu pulu te LLuku 10:25-37. aku siku kondo kolangi.’
nimbe pelemo ungu manemo kinie, aku ungu maneselo temolo kinie olandopa; Pulu Yemo kongime kinie melema popo topo kalopo “I mu nu sikiru.” nilimolo akumu maniendopa.” nirimu.
34 Yuni topondopa nimbe kondorumu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Nu konopu leko molenomonga Pulu Yemone ye nomi kingi molopa nokolemo yembo talapena sukundu bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. nondoko puni tekeno lemo.” nirimu.
Kanu kinie ⸤Yesusindu walsiku pilieringi ungume pali yuni topondopa anjo nimbe kondorumu pilkulie⸥ altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi.
12:35-37 Yesusini “Ye Nomi Kirasimu Nainge Maloye?” Nimbe Walserimu Temanemo§ Mateyu 22:41-46, LLuku 20:41-44.
35 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena suku yemboma ungu mane sipe molorumu. Mane sipe molopalie ungu te nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yemane ningendo: “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa limbe yemo molomba.” nilimele akumu nambemune “Yu Depisini kalopa limbe yemo molomba.” nilimeleye?* bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “32.1. Pikinini Bilong Devit”. 36 ⸤Aku nilimele yemane⸥ Depisi yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilimelenje.⸥ Mini Kake Telimu Depisinge konopune molorumu kinie Depisi yuni ⸤ye Kirasimu molomba mele⸥ nimbendo:
“Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Awilimundu nimbendo:
“ ‘Nunge opa puluema nuni nokani.’ nimbu,
pe eno topo manie mundundumbo kene
isili-ou nu ⸤na kinie pea
tapu topolo ye nomiselo molopolo
melema nokambili⸥
nanga ki umbukundu ongo molani.” nirimu.” Konana 110:1. Ungu pulu te Mateyu 22:44*.
nimbe Depisini nirimu kanumu. 37 Depisini ⸤ye nomi Kirasimu⸥ yundu “Nu nanga Awilimu.” nirimu. Pe enone “Yu Depisini kalopa limbe yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambeko pilkulie nilimeleye?” nirimu.
We yembo awisili maku toko moloringime Yesusini nirimu ungume pilkulie konopu awili teko siku pilku moloringi.
12:38-40 Ungu Manema Pilku Mane Siringi Yemane Teko Kenjeringi Ulumenga Ungu Te LLuku 20:45-47, Mateyu 23:1-39.
38 Yesusini ungu mane sipe molopalie nirimumuni ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu te nimbendo:
“Enone Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema§ bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”. mimi siku kanoko kondoko ⸤enone telemele mele manda manjiku naa teko⸥ molayo. ⸤‘Yembomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ kanu yemane wale pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nomime pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yemboma maku toko molemele koleamanga mongo-kenge teko andonge kinie ‘We yembomane olio kapi niengi.’ ningu pilkulie konopu siku pilku andoko molemelela. 39 Yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga sukundu pukulie manie molongendo ye awilime molemele polo peanga akune mendo puku polo akune konopu siku molemelela.* LLuku 11:43,14:7,20:46. Yembomane langi nongo yembomando “Namili waa.” nilimele kinie kanu yema ongolie ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela.
40 “Yema kolemele kinie enone kanu yemanga ambo wayema toko makoroko mundukulie ulkema ‘Olionga’ ningu we limele. Pulu Yemo kinie ungu ningendo ningu sulu munduku we kolo toko nilimele. ungu pulu te LLuku 18:9-12. Pulu Yemone weyemboma ulu pulu keri telemelemonga eno sike mongo lipe simbe nalo ya ye nikirumene aku ulume telemelemonga Pulu Yemone aku yema mongo awili tepa lipe simbe.” nirimu.
12:41-44 Ambo Waye Koropa Tene Ulke Tembelena Kou Mone Mundorumu Temanemo LLuku 21:1-4.
41 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele⸥ kerepulune ulke tembelena sukundu kongono tenge kou-monema mundoringi unjo-ketena nondopa manie molopalie yembo awisilini aku unjo-ketena kou mone ongo mundoringi mele kanopa molorumu. Kanopa molorumu kinie yembo kamakomane kou mone awisili ongo mundoringi kanorumu. 42 ⸤Aku sipe kanopa molorumu kinie⸥ ambo waye paa koropa te omba yu kou kololi talo mindi mundorumu. Kanu kou kololiselo lipe tere lepa wane toya mele mundorumu.
43 ⸤Ambo wayemone aku terimu kanopalie⸥ Yesusini yu lombili andolime walsipe “Waa.” nimbelie enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Andi ambo waye koropamo yuni kou mone mundukumumu paa olandopa mele mundukumu, we mundukumilime maniendopa mele. 44 Eno kou mone awisili nosilimelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Nalo ambo wayemo kou mone te paa naa nosilimo. Yunge kou koltalo nosemuselo pali memba omba mundomu. Langi nombá kepe te naa nosilimo.” nirimu.

*^ Mateyu 21:33-46, LLuku 20:9-19.

12:8: Mateyu 21:39*.

12:9: ungu pulume LLuku 20:16*.

§12:10: Inie yakondo 11:18, ya nondopa 12:12, Jono 11:45-53,57.

*12:10: Konana 118:22.

12:11: Konana 118:23.

12:12: Mateyu 22:15-22, LLuku 20:20-26.

§12:13: inie yakondo 11:27.

*12:13: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.

12:14: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

12:15: bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.

§12:15: ungu pulu te Mateyu 16:1***.

*12:17: Mateyu 22:23-33, LLuku 20:27-40.

12:18: bokumunge alsena anjokondo “38. Sadyusi”.

12:19: Ungu Manema 25:5.

§12:26: Wendo Oringi 3:6. Ungu pulu te LLuku 20:37*.

*12:27: Kanu anda-kolepa poko sike enonga kangime koloringi nalo “eno Pulu Yemo kinie we molemele.” nimbe nirimu.

12:27: Mateyu 22:34-40, LLuku 10:25-27.

12:28: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.

§12:30: Ungu Manema 6:4-5.

*12:31: LLipai 19:18.

12:33: Ungu pulu te LLuku 10:25-37.

12:34: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§12:34: Mateyu 22:41-46, LLuku 20:41-44.

*12:35: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “32.1. Pikinini Bilong Devit”.

12:36: Konana 110:1. Ungu pulu te Mateyu 22:44*.

12:37: LLuku 20:45-47, Mateyu 23:1-39.

§12:38: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.

*12:39: LLuku 11:43,14:7,20:46.

12:40: ungu pulu te LLuku 18:9-12.

12:40: LLuku 21:1-4.