21
Kolomongo Awili 21-25 YESUSI JERUSALLEME PUPELIE NIRIMUMUNI, YEMBOMA MANE SIRIMU TEMANEMA
21:1-11 Ye Nomi Kingi Te Kolea Tenga Suku Purumu Kinie Teringi Mele Yesusi Jerusalleme Suku Pumbe Purumu Kinie Aku Siku Teringi Temanemo* Mako 11:1-11, LLuku 19:29-40; 21:4-11 Jono 12:12-15.
⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno kolea awili Jerusalleme nondoko ongo, ma pangi te ‘Ma Pangi Unjo Ollipi Ponie’ nili akune lemo kolea kanga Betepasi oringi. Kanu kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie, elondo nimbendo: “Ne kolea kanga kanokombelena pukululie kongi dongi te ka teko panjingemo kinie yunge walomo pea ne sukundu molongele kanongele, kanuselo puku posiku yando mengo wangili pale. Posingele teko molongele kinie yembo tene elondo ungu te nimu liemo elone i siku niengili: “Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-ne ombo likimbulu.” niengili. Aku ningele kinie yuni sumbi sipe “Kapola, mengo pale.” nimbé.” nirimu.
Aku sipe wendo orumumunge koronga ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye tene ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu isipe:
“Enone kolea awili Sayono “Jerusalleme” ningendo paa kamele akoko “Sayono” niringila. Imbi Sayononga ungu pulumu Pe Samuele 5:6-7. yembomando
i siku niengi: “Kanayo!
Eno molemelena enonga ye nomi kingimu okomo.
Yu ye imbi naa mololi yemo mele
taka lipe molemomo
kongi dongi bulu mingine molopa okomo.
Kongi dongi tenga walomonga bulu mingine
molopa okomo.” ningu, ningu siee.” Sekaraya 9:9.
nirimu kanumu. ⸤Aku nirimu mele Yesusi terimu.⸥
Kanu kinie lombili andoliselo pukulu Yesusini “Te-pale.” nirimu mele te-poringili. Elone kongi dongimu kinie yunge walomo kinie mengo ongololie, enone enonga mulumbalema kulku dongiselonga bulu mingine ola pauwe toringi kinie Yesusi kanune ola molorumu. Yembo maku toringimenga awisilini enonga mulumbalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puku, marene kipiyala gomo langoko liku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi. Kumbi leko puringi yembomane kepe akilku puringi yembomane kepe naka leko unjo ambololiku pukulie ningendo:
“⸤Ye Nomi Kingi⸥ Depisini Kalopa Lsimu Yemo§ bokumunge alsena anjokondo “32.1. Pikinini Bilong Devit”.
‘Imbi ola molopili.’ niemili.
Pulu Ye Yawene lipe mundorumu-ne
yunge kongonomo tendemba okomo yemo
molopa kondopili.* inie anjokondo 23:39, Konana 118:26 ekendo, bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.
Mulu koleana ola yu imbi ola molopili.”
niliku puringi.
10 Yesusi Jerusalleme suku purumu kinie kanu kolea awilimunge sukundu moloringi yemboma pali konopu awisili liku mundukulie “I mu naweye?” niringi.
11 Maku toko moloringi yembomane ningendo: “I mu Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye Yesusi, bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. kolea Gallilli disiriki Nasarete taono ye te.” niringi.
21:12-13 Ulke Tembelena Bisinete Teko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Temanemo Mako 11:15-17(18), LLuku 19:45-46(-48). Ou kumbi lepa aku terimumu Jono 2:13-22.
12 Yesusi ⸤Jerusalleme suku pupelie nirimumuni⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena ⸤“Juda yembo naa molemele yemboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akune⸥ suku pupe kanopalie akune melema makete teko moloringi yemboma kinie, melema topo toko liku moloringi yemboma kinie akume kanopalie eno pali topa makoropa, kou mone lupe lupema alowa teko anjo siringi yembomanga poloma kinie, kera waembono makete teringi yembomanga manie moloringi poloma kinie, topele topa, topa bulu-balu sipelie, 13 enondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokune ungu te isipe nilimo:
‘Yembomane nanga ulkemondo
“Pulu Yemo kinie ungu nilimolo ulkemo.” ninge.’§ Aisaya 56:7.
kanumu. Ungu aku sipe molemo nalo enone iulkemo
‘wa nolemele yemboma lopi teko molemele ulkemo’ mele* Jeremaya 7:11.
ningu pilkulie aku siku telemele.” nirimu.
21:14-17 Ulke Tembelena Ulu Peanga Mare Wendo Orumu Kinie Juda Ye Awilime Kinie Yesusi Kinie Kerepale Niringi Mele Temanemo LLuku 9:47-48, Mako 11:17-18.
14 Kanu kinie Yesusi ulke tembelena molopili yembo mongo keri lepa, kimbu ki keri lierimu yembo awisili yu molorumune oringi kinie yuni eno tepa konde lsimu. 15 Nalo yuni we yembo tene manda naa telka ulu tondolo peangama terimu mele kinie, ulke tembelena ambolangomane tondolo ru ningulie:
“Ye Nomi Kingi Depisini Kalopa Lsimu Yemo inie nondopa 21:9*.
‘Imbi ola molopili.’ niemili.”
niringi mele kinie, kanu uluselo wendo orumu mele kanokolie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie§ bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”. enone konopu keri panjikulie 16 Yesusi walsikulie: “Andi ambolangomane ungu nikimili mele nu ⸤naa⸥ pilkinuye?” niringi.* Pulu Yemone ‘Eno nokomba ye te mako topo lipu mundumbo.’ nimbe, nimbe panjerimu ye nomi Kirasimu omb kinie kapi ninge mele Yesusi kapi niringi pilku keri pilkulie ‘Yesusi yu ye Kirasimu molo. Pe nambemune ambolangomando “Naa niee!” nimbe iri naa tolemonje?’ ningulie niringi.
⸤Nalo⸥ Yesusini enondo nimbendo: “Na pilkiru. ⸤Andi ambolangomane tekemele mele⸥ ungu te bokune molemo mele eno naa kanolemeleye? Kanumu isipe molemo:
‘Ambolango kangama kinie ambolango pamema kinie
⸤Pulu Yemo⸥ nu paa kapi ninge mele
mane sirinu.’ Konana 8:2.
aku ungumu bokune molemo mele eno naa kanolemeleye?” nirimu.
17 Aku nimbelie yu kanu yema mundupe siye kolopa kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ ulsukundu pupe kolea kanga Betani pupe akune perimu.
21:18-22 Yesusini Unjo Piki Te Iri Torumu Kinie Kolorumu Temanemo Mako 11:12-14,20-24.
18 Ipulueli-ou ⸤Jerusalleme nondopa lierimu kolea Betani mundupe siye kolopa Yesusi⸥ kelepa kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ pumbe purumu kinie yu engele terimu. 19 Kanu kinie yu orumu aulke kélona unjo piki te angilierimu kanopalie nondopa pupe kanorumu kinie unjo mongo te topa naa perimu, gomo mindi terimu kanorumu. ⸤Gomo mindi terimu-ne⸥ kanopalie “Nu altoko mongo te naa tani.” nirimu kinie unjo piki kanumu walsikele kolorumu.
20 Aku ulumu wendo orumu kinie kanokolie yu lombili andolimene paa mini-wale mundukulie ningendo: “I unjo pikimu nambepalie walsikele kolomuye?” ningu walseringi.
21 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno konopu talo tepa naa pepili ⸤Pulu Yemone nanga ungumu sike pilimbemonga nimbo mele ‘paa sike wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku piliengi liemo nane iunjo pikimu tendu mele manda tenge. Unjoma mindi molola. Ne ma pangimundu “Ungú toko nomu kusana sukundu pu.” ninge kinie pumbela.§ inie yakondo 17:20. 22 ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sike lipe tapondombamonga ‘Teamili.’ nimolo mele sike manda aku sipu temolo.’ molo ‘Nimolo kinie sike aku sipe wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie ⸤Pulu Yemo kinie⸥ ungu ningu mawa tenge mele pali Pulu Yemone sike tendembamonga kanu ulume sike wendo ombá.” nirimu.* ungu pulu te inie yakondo 7:7-8*.
21:23-27 Yesusi Namba Sirimumunge Kerepale Niringi Temanemo Mako 11:27-33, LLuku 20:1-8.
23 Kanu kinie Yesusi ⸤kamu Jerusalleme omba⸥ ulke tembele kerepulune omba, yemboma ungu mane sipe molorumu kinie ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “16. hetman”. eno ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Nu namba nambolka nambamo likulie ikongonomo telenoye? Nawene ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe nu nambamo sipe lipe mundorumuye?” niringi.
24 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno ungu te walsipu piliembola. Pe nane eno walsimbo mele enone na sumbi siku topondoko ningi liemo ‘Na ikongonomo teambo.’ nimbe namba sirimumunge pulumu eno nimbu simbola. 25 ⸤Nane isipu eno walsipu pilkiru:⸥ Ou ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yemboma no linderimu kinie yu mulu koleana molemo yemonga kongonomo tendembando yemboma no linderimu molo ya mana yembomanga kongonomo tendembando yemboma no linderimuye? ⸤Nawene “Tei.” nirimu-ne terimuye? Ningu siee.⸥” nirimu.
⸤Yuni aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ enone enono kerepale ningulie ningendo: “Yuni walsikimu mele olione topondopo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemonga kongono tendembando yemboma no linderimu⸥..’ nimulu liemo yuni oliondo nimbendo: ‘Aku liemo eno Jonone nirimu ungumu nambemune ‘Iungumu sike.’ ningu naa pilku lsingiye?’ nimbé. 26 Molo olione nimolondo: ‘Yumana yembomanga ⸤kongono tendembando yemboma no linderimu⸥..’ nimulu liemo we yembomane ‘olio tongenje’ nimbu pipili kolkomolo. We yembomane ‘⸤No Lindeli Jono⸥ yu paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te§ bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. molorumu.’ ningu pilimele kene olio nambe-emolonje?” ningu enono aku siku kerepale niringi.
27 ⸤Enono aku siku anjo yando kerepale ningulie⸥., Yesusindu topondoko ningendo: “⸤Nuni walsikinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi.
Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kapola. ⸤Nane eno walsikiru ungumunge ungu te topondoko naa nikimilimunge⸥ enone na walsikimili ungumunge ungu te topondopo nando ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu eno naa nimbu simbola.” ⸤nirimu.⸥
21:28-22:14 Juda Ye Awilimene ‘Pulu Yemone Yesusi Naa Lipe Mundorumu-ne Orumu.’ Ningu Yu Bulu Siku Ungumu Naa Pilku Lsingimunge Yesusini Eno-Kinie Ungu Iko Yepoko Torumu Ungu Ikoma* ungu pulu te inie 21:46.
Te: 21:28-32 Ye Tenga Kango Talonga Ungu Ikomo
Te: 21:33-46 Unjo Waene Ponie Nokoringi Ye Kerimenga Ungu Ikomo Mako 12:1-12, LLuku 20:9-19.
Te: 22:1-14 Ye Te Ambo Limbemonga Langi Noringi Ungu Ikomo
28 ⸤Yesusini kelepa kanu Juda yembomanga ye awilimendo inie yakondo 21:23. nimbendo:⸥ “Eno nambolka konopu lekemeleye? Ye te yunge kango talo moloringili. Yu pupe kango komomondo nimbendo: “Kangomo, kinié nu unjo-waene poniena puku kongono te-pou.” nirimu.
29 “Yuni topondopa lapando “Molo, na naa pumbo.” nirimu, nalo pe yu konopu alowa tepalie purumu.
30 “Lapa pupe komomondo nirimu mele aku sipe akiliomondo nirimu ⸤kinie⸥ yuni topondopa “Te-pumbo.” nirimu, nalo naa purumu.
31 “Kanu kangoselonga nawene lapanga ungumu pilipe lipe terimuye?” nirimu.
Enone topondoko “Komomo.” niringi.
Yesusini enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ⸤Juda yembomanga ye awilime⸥ Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo talapena sukundu§ bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. ⸤kumbi leko naa punge⸥.. Kou takisi lili yema kinie wapora toli amboma kinie ⸤kanu yemboma, eno Juda yembomanga ye awilimene kanoko keri kanolemelema⸥ kumbi leko punge. 32 ⸤No Lindeli⸥ Jono omba eno sumbi siku molonge aulkemo lipe ora sirimu kinie enone yu nirimumu ‘Kolo tokomo.’ konopu leko yunge ungumu pilku naa lsingi nalo kou takisi lili yema kinie wapora toli amboma kinie yuni nirimu ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi. Nalo kanu ambo ye kerimene aku teringi kinie kepe kanokolie ‘Konopu alowa tepo ‘Yuni sike nikimu.’ nimbu tondolo mundupu piliemili.’ naa niringila. Akumunge ⸤kanu ambo ye “Tepo kenjilimolo.” ningu konopu alowa telemelema Pulu Yemo molemona kumbi leko punge⸥..” ⸤nirimu.⸥* LLuku 7:29-50, 18:9-14, Jono 8:1-11. Kou-takisi lili yemanga ungu pulu te inie yakondo 11:19*. Bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “38. Sadyusi”, “41. saveman”. u
33 ⸤Aku nimbelie Yesusini kanu ye awilimendo inie yakondo 21:23. altopa nimbendo:⸥ “Ungu iko te pea tambo pilieyo.
“Kolea pulu ye tene unjo waene ponie tepalie pala terimu. Poniena sukundu loyekolo akupe waene-no ingi tepa mondombando tepa mimi tepalie nirimumuni, pe ponie nokonge ulke takaye te polo kulupe ola takorumu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tapu tendeko unjo mongoma inie toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinie unjo mongoma moke tepo, kongono tendenge mele mare eno liengi mare na liembo.” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe molorumu.
34 Kanu kinie pe waene mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande ye mare “Nanga waene-mongo siengi puku liku mendeko wangi paa.” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu. 35 Nalo kendemande yema ⸤oringi kinie⸥ ponienokoli yemane eno ambolko likulie te kopene toko, te toko kondoko, te kouni toringi.
36 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye mare awisili mele lipe “Nanga waene mongo lindi-pee.” nimbe lipe mundorumu, ou kendemande ye koltalo mele lipe mundorumu. Nalo ponie nokoli yemane ou-pulu-pulu oringi kendemande yema-kinie teringi mele pe kendemande oringi yema-kinie akula teringi.
37 Kanu kinie ponie pulu yemo yuni ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko yunge ungume pilku liku, yu waene-mongoma singe.’ konopu lepalie yunge malomo lipe mundorumu. 38 Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga melema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo iponiemo olio kamu liemili.” ningulie 39 enone yu ambolko liku poniena ulsu mundukulie yu toko kondoringi.” Yesusi ulsukundu mengo puku toringi temanemo inie anjokondo 27:32, Mako 15:20-21, Jono 19:17. Ungu pulu te Ipuru 13:11-12, 13:11-12*. ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
40 ⸤Yesusini ungu iko akumu topa pora simbendo kanu Juda yembomanga ye awilimendo walsipelie nimbendo:⸥
“Ponie nokoli yemane aku teringimunge ponie pulu yemo ombalie kanu ponie nokoli yema-kinie yuni nambolka uluri temba konopu lekemeleye?” nirimu.
41 Enone yundu topondoko ningendo: “Yuni kanu ye kerime ‘kamu molko kenjengi.’ nimbe tepa kenjipelie ponie nokonge ye lupe mare lipe waene-mongo polo tomba kinie waene-mongoma moke teko, mare ponie pulu yemo singe yema poniemo simbe.” niringi.§ Ungu iko palimunge ungu pulume LLuku 20:16*.
42 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelie⸥* inie nondopa 21:46, Jono 11:45-53,57. enondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokune sukundu molemo ungu te kanoko naa pilimeleye? ⸤Aku ungumu isipe mele:⸥
“Ulke takoringi yemane
kanoko keri kanoko toko lteringi kou kanumu
kinié kelepa ulke simu mele
ulke enge sindeli kou awili peangamo.
Awilimuni aku ulumu terimu olione
kanopo paa peanga kanolemolo.” Konana 118:22-23.
nimbe molemo kanumu. 43 Aku ⸤nirimu⸥.munge nane eno ⸤Pulu Yemonga Juda yemboma⸥ nimbu sikirumu: Pulu Yemo enonga ye nomi kingi molopa eno nokolemo mele mundupe siye kolopalie nimbémone, yembo talape lupe tene yunge ungumu pilku liku teko molongema lipe nokomba. ungu pulu mare LLuku 2:32, 3:6, Lipe Mundorumu Yema 9:15, 18:6, 26:15-23. 44 (Ikou ⸤nikiru⸥.munge ola yembo te a topa topalie ombele melema elke tomba. Nalo yembo te molombana ola koumu omba yu topalie kanu yembomo topa nurupulu tomba.)” nirimu.§ akumu pala isipe mele () sukundu molemo akumu yembo marene ‘Mateyuni naa torumu.’ ningu pilimele. Sikenje? Aku ungumu LLuku 20:18 molemola.
45 Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie Parisi yema kinie* bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “11. Farisi”. Yesusini ungu iko torumume pilkulie enone yu tonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie 46 enone yu ka singe teringi nalo yembomane ‘Yu Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yando nimbe silimo ye te.’ LLuku 7:16, Jono 4:19, 9:17. Bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. konopu lieringi kulu yemboma pipili kolkolie yu isili-ou ambolko ka naa siringi.

*^ Mako 11:1-11, LLuku 19:29-40; 21:4-11 Jono 12:12-15.

21:5: “Jerusalleme” ningendo paa kamele akoko “Sayono” niringila. Imbi Sayononga ungu pulumu Pe Samuele 5:6-7.

21:5: Sekaraya 9:9.

§21:9: bokumunge alsena anjokondo “32.1. Pikinini Bilong Devit”.

*21:9: inie anjokondo 23:39, Konana 118:26 ekendo, bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

21:11: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

21:11: Mako 11:15-17(18), LLuku 19:45-46(-48). Ou kumbi lepa aku terimumu Jono 2:13-22.

§21:13: Aisaya 56:7.

*21:13: Jeremaya 7:11.

21:13: LLuku 9:47-48, Mako 11:17-18.

21:15: inie nondopa 21:9*.

§21:15: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.

*21:16: Pulu Yemone ‘Eno nokomba ye te mako topo lipu mundumbo.’ nimbe, nimbe panjerimu ye nomi Kirasimu omb kinie kapi ninge mele Yesusi kapi niringi pilku keri pilkulie ‘Yesusi yu ye Kirasimu molo. Pe nambemune ambolangomando “Naa niee!” nimbe iri naa tolemonje?’ ningulie niringi.

21:16: Konana 8:2.

21:17: Mako 11:12-14,20-24.

§21:21: inie yakondo 17:20.

*21:22: ungu pulu te inie yakondo 7:7-8*.

21:22: Mako 11:27-33, LLuku 20:1-8.

21:23: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “16. hetman”.

§21:26: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

*21:27: ungu pulu te inie 21:46.

21:27: Mako 12:1-12, LLuku 20:9-19.

21:28: inie yakondo 21:23.

§21:31: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

*21:32: LLuku 7:29-50, 18:9-14, Jono 8:1-11. Kou-takisi lili yemanga ungu pulu te inie yakondo 11:19*. Bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “38. Sadyusi”, “41. saveman”.

21:33: inie yakondo 21:23.

21:39: Yesusi ulsukundu mengo puku toringi temanemo inie anjokondo 27:32, Mako 15:20-21, Jono 19:17. Ungu pulu te Ipuru 13:11-12, 13:11-12*.

§21:41: Ungu iko palimunge ungu pulume LLuku 20:16*.

*21:42: inie nondopa 21:46, Jono 11:45-53,57.

21:42: Konana 118:22-23.

21:43: ungu pulu mare LLuku 2:32, 3:6, Lipe Mundorumu Yema 9:15, 18:6, 26:15-23.

§21:44: akumu pala isipe mele () sukundu molemo akumu yembo marene ‘Mateyuni naa torumu.’ ningu pilimele. Sikenje? Aku ungumu LLuku 20:18 molemola.

*21:45: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “11. Farisi”.

21:46: LLuku 7:16, Jono 4:19, 9:17. Bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.