3
3:1-4:13 YESUSINI YUNGE KONGONOMO TEMBA AULKEMO WENDO OMBANDO ULU MARE WENDO ORUMU MELE TEMANEMA
3:1-18 No Lindeli Jono Omba Yemboma Ungume Nimbe Sipe, Konopu Alowa Teringi Yemboma No Linderimu Temanemo* Mateyu 3:1-12, Mako 1:2-8.
Ye Tapiriasi-Sisa, Romo gapomanomone nokorumu koleamanga pali, Isirele yembomanga kolea akumenga pali kepe, yu ye paa awili kumbinemo molorumu. Yu kanu koleamanga pali Romo ye paa awili kumbinemo molopili ponie tene-po omba pupe ponie tene-pape sipemo wendo orumu kinie yu aku sipe we molorumu. Kanu poniemonga Pondiasi Paillate kolea Judia disiriki yembomanga ye nomimu molorumu; Erote kolea Gallilli disiriki yembomanga ye nomimu molorumu; Erote angenu Pillipu kolea Ituria disiriki kinie Terekonaitisi disirikiselo yembomanga ye nomimu molorumu; LLaiseniasi kolea Apillini disiriki yembomanga ye nomimu molorumu.
Eno aku koleama nokoko molangi Anasi kinie Kayapasiselo Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopaselo bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. molangili Sekaraya malo Jono kolea ku lieline molorumu kinie Pulu Yemone Jono yu ungu umbu tondorumu.
Pulu Yemone ungu umbu tondorumu kinie pilipelie Jono yu pupe no Jodane nekendo yakondo andopa yemboma ungu mane sipelie nimbendo: “Eno ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa tekolie ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime ‘We manie pupili.’ nimbe siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu waa.” nirimu.
⸤Aku kongonomo Jonone terimu mele yu naa molopili koronga ou yuni yemboma Yesusinge ungume sumbi siku pilku linge aulkemo lipe nosindimbe mele⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane nimbe boku torumu akune molemo mele isipe:
“Kolea ku lieline
⸤kumbi lepa pumbe⸥ ye tenga kerena
ungu te nimbendo:
“Awilimu ombá aulkemo teko mimi teame.
Yu ombá aulke kangama toko sumbi siee.” nikimu.
“Ma pangime akuku kalalu siku,
kolo lemomanga akuku pe toko,
aulke anekale-manekale telemoma toko sumbi siku,
aulke ola manie pulimoma kolta lenge.
Aku tenge kinie
Pulu Yemone olio lipe tapondopa
‘Mindili nolemela aulkena wendo ongo
yu-kinie pea molko kondonge aulkena
pangi.’ nimbe lipe mundumbe yemo
yembomane pali kanonge.” nikimu.” Aisaya 40:3-5.
nimbe ⸤Jonone pe temba mele Aisayane ou aku sipe nimbe sipe bokune torumu molemo.⸥
Yembo awisili Jono molorumune ‘Yuni olio no lindepili.’ ningu onge oringi kinie yu kanopalie nirimumuni, eno iri topalie nimbendo:
“Kolo topa yemboma tepa kenjeli wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga nawene “Eno talopa leko paa.” nimu kinie eno ‘Pulu Yemone naa tepa kenjepili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye? Eno sumbi siku molko, ulu peangama mindi teko molonge kinie eno ulu pulu keri teringime paa sike munduku siye kolko konopu alowa tenge mele mona lemba. “Olio anda kolepa Eporayamone kalopa lsimume molemolomonga yembo peangama molemolo.” ningu aku siku ningu naa pilieme. Nane eno nimbu sikiru: ‘Pulu Yemone ikoumendo “Eporayamone kalopa lsimu yemboma a leangi.” nilkenje koume Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemela.’ nikiru. Eno Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemelemonga uluri naa telemo.§ bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.
“Unjo peke tomba loumu Pulu Yemone koronga unjo pulune ambolopa ola lipe molemo. Unjo mongo peanga naa tomba unjoma* Mateyu 3:10*. yuni peke topalie tepena kalomba.” nimbe Jonone aku nirimu.
10 ⸤Yembo Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulu pulume naa telemelema Pulu Yemo yuni mongo simbe mele Jonone nimbe sirimu kinie pilkulie⸥ ongo maku toringi yembomane ningendo: “⸤‘Yuni olio mongo naa sipili.’ nimbu⸥ nambe-emoloye?” niringi.
11 Yuni enondo topondopa nimbendo: “Wale pakoli talo nosilimele yemboma enone yembo wale pakoli te naa nosingema moke teko siengi. Langime kepe aku siku teangila.” nirimu.
12 Kou takisi lili yema kepe ‘No liemili.’ ningu oringi. Yuni ungu nirimumu pilkulie yundu walsiku pilkulie ningendo: “Ungu Mane Silimu, olio nambe-emolo kinie Pulu Yemo yuni olio kanopa peanga kanombaye?” niringi.
13 Yuni enondo nimbendo: “Eno kou takisi likulie gapomano yuni “Kou i siku liee.” nimbe mako topa simbe mele liengi. Enone kolo toko mare ola panjiku limele aku mele naa liengi.” nirimu.
14 Kanu kinie ami ye mare yu walsiku pilkulie, “Olio kepe nambe-eamiliye?” niringi.
Yuni topondopa nimbendo: “Enone yembomanga kou mone wa lingendo kolo toko kopene we naa tangi. Gapomanomone mele kalomba koumu mindi liku nosiku, taka liku molangi.” nirimu.
15 Jonone terimu mele kanokolie yembomane yu-kinie konopu awisili liku munduku, ‘Pulu Yemone olionga anda kolepalimendo “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nirimu ye nomi Kirasimu bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. ? ningu pilku moloringi.
16 Ningu pilieringi mele pilipelie Jonone topondopa enondo nimbendo: “Nane yemboma no mindi lindilio. Nalo ye te ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu kinie tepemo kinie eno lindimbe ⸤linge⸥. Iombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa. Na yu-kinie manda molo. ⸤Yembo awilimenga kongono keri teli kendemande yembomane sike enonga awilimenga kongono keri tendengendo kimbu su wendo lindilimele nalo⸥ ombá yemonga kimbu su wendo lindimbo kanu kongonomo paa olandopa mele nane tendembo kapola naa telka, na ye paa keri. 17 Yuni yunge rasi-witi apuroli apulu pokomo ambolopalie yunge rasi witi mongo kinie rasi witi kilu kinie apurumbendo molemo. Yunge rasi witi apuroli polomo tepa mimi tembando rasi witi pali ‘wendo liembo.’ nimbe apurupelie mongoma lipe rasi witi nosilimo mingine ‘Liepili.’ nimbe nosimbendo mingi topa, pe kilume lipe maku topa tepe naa kumbulupe nomba pepa mindi pulimona kalomba.” nirimu.
18 ‘Yembomane “Olio yembo molopo kenjilimolo yemboma. Olio ulu pulu kerime mundupu siye kolopo konopu alowa teamili.” niengi.’ nimbe Jonone yemboma ungu mane awisili aku sipe sipe, temane peangamo topa sirimu.
3:19-20 Erotene No Lindeli Jono Ka Sirimu Temanemo Mateyu 14:3-4, Mako 6:17-18.
19 Walse, pe mele, Jonone kolea Gallilli disiriki yembomanga ye nomi kingi Erote iri torumula. Yu angenunge ambo menu Erodiasi ⸤mangopa lsimu⸥ ulumu kinie ulu pulu keri lupe awisili terimume kinie nimbe para sipe yu iri torumu. 20 Jonone yu iri torumumunge Erotene mumindili kolopalie yu ka sipe ka ulkena panjerimu. Yuni aku terimumu tepa kenjerimula.
3:21-23 Jonone Yesusi No Linderimu Temanemo§ Mateyu 3:13-17, Mako 1:9-11.
21 ⸤Erotene Jono ou ka naa sipili⸥ yembo awisili Jono no lindipe molorumune ongo no lsingi kinie Yesusi kepe omba no lsimula. No lipelie Pulu Yemo kinie ungu nimbe angilierimu kinie mulumu kengeya lepa anjo yando purumu, 22 Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manie omba Yesusi molorumune pupe kangine ola molorumu. Mulune ungu te wendo ombalie nimbendo: “Nu nanga konopu mondolio kangomo. Nu-kinie konopu sipu molio.” nirimu.
3:23-38 Yesusi Nokorumu Ye Joseponga Anda Kolepalimenga Temanemo* Mateyu 1:1-17.
23 Yesusi yu mana molopili ponie wane paono tene mele omba purumu kinie yunge kongonomo pulu polopa terimu.
Yembomane Yesusindu ‘Josepo malo.’ ningu pilieringi.
Josepo yunge lapa Illai.
24 Illai lapa Matate.
Matate lapa LLipai.
LLipai lapa Melkai.
Melkai lapa Janai.
Janai lapa Josepo.
25 Josepo lapa Matatayasi.
Matatayasi lapa Emosi.
Emosi lapa Neame.
Neame lapa Esillai.
Esillai lapa Nakai.
26 Nakai lapa Meate.
Meate lapa Matatayasi.
Matatayasi lapa Semene.
Semene lapa Joseke.
Joseke lapa Joda.
27 Joda lapa Joanane.
Joanane lapa Resa.
Resa lapa Serapapele.
Serapapele lapa Sialtele.
Sialtele lapa Nerai.
28 Nerai lapa Melkai.
Melkai lapa Edai.
Edai lapa Kosame.
Kosame lapa Ellemadame.
Ellemadame lapa Ere.
29 Ere lapa Josua.
Josua lapa Elliesa.
Elliesa lapa Jorimu.
Jorimu lapa Matate.
Matate lapa LLipai.
30 LLipai lapa Simiono.
Simiono lapa Juda.
Juda lapa Josepo.
Josepo lapa Jonamo.
Jonamo lapa Ellayakimu.
31 Ellayakimu lapa Mellia.
Mellia lapa Mena.
Mena lapa Matata.
Matata lapa Netane.
Netane lapa ⸤Ye Nomi Kingi⸥ Depisi. ungu pulu te inie yakondo 2:4*.
32 Depisi lapa Jesi.
Jesi lapa Opete.
Opete lapa Boasi.
Boasi lapa Sallimono.
Sallimono lapa Nasono.
33 Nasono lapa Aminadape.
Aminadape lapa Ramo.
Ramo lapa Esirono.
Esirono lapa Peresi.
Peresi lapa Juda.
34 Juda lapa Jekopo.
Jekopo lapa Aisake.
Aisake lapa Eporayamo.
Eporayamo lapa Tira.
Tira lapa Neyo.
35 Neyo lapa Serake.
Serake lapa Reu.
Reu lapa Pelleke.
Pelleke lapa Epe.
Epe lapa Silla.
36 Silla lapa Kenane.
Kenane lapa Apakisate.
Apakisate lapa Seme.
Seme lapa Noa.
Noa lapa LLameke.
37 LLameke lapa Metusalla.
Metusalla lapa Inoke.
Inoke lapa Jarete.
Jarete lapa Mallallele.
Mallallele lapa Kenane.
38 Kenane lapa Inosi.
Inosi lapa Sete.
Sete lapa Adame.
Adame lapa Pulu Yemo.
Adame Pulu Yemonga malo.

*^ Mateyu 3:1-12, Mako 1:2-8.

3:2: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.

3:6: Aisaya 40:3-5.

§3:8: bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.

*3:9: Mateyu 3:10*.

3:15: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.

3:18: Mateyu 14:3-4, Mako 6:17-18.

§3:20: Mateyu 3:13-17, Mako 1:9-11.

*3:22: Mateyu 1:1-17.

3:31: ungu pulu te inie yakondo 2:4*.