6
6:1-6 Yesusi Molopa Awi Lierimu Kolea Nasarete Yembomane Yunge Ungumu Liku Su Siringi Temanemo* Mateyu 13:54-58, LLuku 4:16-31.
Yesusi molorumu koleamo mundupe siye kolopa yunge pulu kolea ⸤Nasarete⸥ purumu, yu lombili andoli yema pea puringi. bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. wendo orumu kinie eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena suku pupelie yemboma mane sipe molorumu. Yunge ungumu pilku moloringi yembo awisilini suru ningu mini-wale mundukulie ningendo: “Ne yemo aku ungume tena lsimunje? Yunge pilipe konginjelimu kinie yunge ulu tondolo telemomanga tondolomo kinie yu tena lsimuye? Yu ulkema takondorumu yemo§ Kewa ungune “kapenda” nilimele nalo Josepone sike ulkema takorumu molo unjone melema nosilimele mingi-kapote kinie kongono teko ponie telemele melema tepa mimi terimunje. Mateyu 13:55 akune “kapenda yemonga malo” nimbe molemo. moloye? Yu Maria malo moloye? Jemisi keme Josepo keme, Judasi keme Saimono keme, enonga angenu moloye? Yunge kemulupili olio kinie pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sike aku yemo molemomo⸥.” niringi. ‘Yu paa we yemo nambepa itondoloma yu-kinie pelemoye?’ ningu pilkulie eno yu kanoko keri kanoko yu-kinie paa konopu keri panjeringi.
Kanu kinie ⸤eno yu-kinie mumindili koloringimunge ulu pulumu pilipelie⸥ Yesusini enondo nimbendo:
“Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye te* bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. koleamanga pali imbi ola molemo, yembomane pali yunge ungume pilku limele. Nalo yunge koleana yu kinie pea tapu toko molemele yemboma kinie, yunge pulu lemo yemboma kinie, eno mindi yuni nilimo ungumu pilkulie ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungume naa pilku, liku su silimele.” nirimu. ⸤Yunge ungumu liku su siringi kulu⸥ kolea akune yuni ulu tondoloma manda naa terimu. Kuru torumu yembo telu telu nimbe mindi kimuni ambolopalie tepa konde lsimu.
6:6-8:21 YESUSINI YUNGE TONDOLOMO LIPE ORA SIRIMU NALO YU LOMBILI ANDOLIMENE YU SIKE MOLORUMU MELE PILKU IMBI NAA SIRINGI UNGU MARE
6:6-13,30-32 Yesusini Ye Engaki-Rurepo “engaki-rurepo” akumu Kewa ungune “tuwellepo” nilimele kanumu. Akumu ya talapemonga imbi lieringi te. “Kongono Te-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Temanemo Mateyu 9:35, 10:1-15, 11:1-2, LLuku 9:1-6.
Yu ⸤ungu nimbe ulume tepa molorumu mele⸥ ‘Sike.’ ningu tondolo munduku naa pilieringimunge yu paa konopu awisili lierimu.
Kanu kinie Yesusi kolea kanga lupe lupemanga andopalie ⸤Pulu Yemonga ungumu⸥ mane silipe andorumu.
Yesusini yu lombili andoli engaki-rurepondo “Waa.” nimbelie enone yembomanga konopune kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie eno talo talo nimbe “Koleamanga ando-paa.” nimbe lipe mundorumu.
8-9 ⸤Lipe mundupelie⸥ eno tenge mele ungu mane sipelie nimbendo:
“Pungendo eno melema naa meangi. Apulu-mingime mindi liku ambolko pangi. Kimbu-su mondonge manda nalo wale pakoli talo kepe langi kepe mele-wale kepe naa mengo, kou mone kakona kepe naa panjiku we pangi.§ ungu pulu te Mateyu 10:10.
10 “Pe kolea tenga suku pukulie akune molongendo ulke teluringe suku pukulie akune mindi peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi. ⸤Ulke pinie pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥* ‘ “Kolea tenga ulke telune mindi peangi.” nirimu akumu “Kolea akune molongendo ‘Nawene olio langi peanga te simbenje? Nawene olio nokopa kondombanje? Kanamili.’ ningu, kinié ulke tenga puku peko, opali ulke tengala puku peko teliku andonge kinie kapola naa temba kene.” nimbe nirimunje.’ nimbu pilimolo. 11 Kolea marenga suku punge kinie kolea pulu yembomane “Pea peamili waa.” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu koleana yembo kerime munduku siye kolko pungendo kanu koleana yembomane eno liku su singemonga ‘Eno kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbema kulu toko pangi.” nirimu.
12 ⸤Yu lombili andolime yuni aku sipe lipe mundorumu-ne pilku⸥ pukulie yembomando ningendo: “Ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa teaa.” ningu 13 yembomanga konopune kuru awisili moloringime ⸤‘Ongo wendo paa.’ ningu⸥ toko makoroko, kuru torumu yembo awisili ‘Konde pangi.’ ningu enonga kangine ollipi-kopongo ondo leko kandondoko teko konde liku, teliku andoringi.
6:14-29 Ye Nomi Kingi Erotene No Lindeli Jono Topa Kondorumu Temanemo Mateyu 14:1-12; 6:14-16 LLuku 9:7-9; 6:17-18 LLuku 3:19-20.
14 Kanu kinie Yesusi yunge imbimu yemboma pilku lieringimunge ye nomi kingi Erote Yesusini terimu mele temane toringi pilierimula.
⸤Yesusini tepa nirimu mele pilkulie⸥ yembo marene ningendo: “I ulume telemo yemo No Lindeli Jono lepamo! Yu kolopalie lomboropa wendo omumunge ulu tondoloma temba tondolomo yu-kinie pelemo.” ningu moloringi.
15 Yembo marene ningendo: “Yu ⸤ou konde molopili Pulu Yemone olando lsimu Koronga-ou mele Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Illainjanga temanemo Pe Kingime 2:9-13; ungu te Mallakai 5:45, ungu pulu te inie anjokondo 9:13*. ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.”§ bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. niringi.
Yembo marene ningendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye koro ou moloringi yema mele yu aku sipe Pulu Yemonga ungu umbu tondolemoma pilipe yando nimbe silimo yemo molemo.”* bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. niringi.
16 Nalo ye nomi kingi Erotene ⸤Yesusi yuni terimu mele temane toringi⸥ pilipelie nimbendo: “I ulume telemo yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono, ‘Yunge pengemo wendo pupili.’ nimbu nomi karu lierindu kanu yemo. Yu kolopalie lomboropa wendo omu lepamo.” nirimu.
17-18 ⸤Kingi Erotene aku sipe nirimu ungumunge pulumu i sipe:⸥ Ou walse Erotene yunge angenu Pillipunge ambo menu Erodiasi mangopa lsimu. ⸤No Lindeli⸥ Jonone Erote aku sipe terimu kanopalie yundu alieli nimbendo: “Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane te pulue toko bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. angenanga ambomo mangoko lsinu. Akumu teko kenjerinu.” nirimu kinie Erotene yu lipe ka sipe ka ulkena panjerimu. 19-20 Jonone aku nirimumunge ambo Erodiasini yu mumindili kolopa “Yu topo kondambo.” nimbe molorumu nalo Erotene ‘Jono yu konopu sumbi sipe pepa Pulu Yemonga ye kake telimu molemo.’ nimbe kanopa yu pipili kolopalie nokopa kondorumumunge ambo Erodiasini Jono-kinie ulu te manda naa terimu. Jonone ungu nirimume pilipelie ye nomi kingi Erote yu paa konopu awisili lipe mundupe mini-wale mundorumu nalo aku ungume yu paa konopu sipe pilierimu.
21 Pe walse, ⸤ambo Erodiasi⸥ konopuni pilipe molorumu ulumu manda temba walemo wendo orumu. Wendo orumu mele isipe: Kingi Erote meringi walemo wendo orumu kinie yunge kendemande awilime kinie, yunge ami yemanga ye nomime kinie, kolea Gallilli disiriki yembomanga ye nomi awilime kinie, enondo “Langi pea namili waa.” nirimu. 22 ⸤Eno ongo yu kinie pea langi nongo molangi⸥ Erodiasi lemenu ulkena sukundu omba eno moloringine denisi terimu. Erote kinie, yu kinie pea langi nongo moloringi yema kinie enone ambo wenepomo aku terimu kanoko paa peanga kanoringi. Kingimuni paa kanopa peanga kanopalie ambo wenepomondo nimbendo: “Nuni konopu mondokono melte na mawa téa. Mawa teni melemo nu simbo.” nirimu. 23 Pulu Yemonga imbi lepa mi lepalie yundu kelepa nimbendo: “Paa sike nikiru. Nuni na mawa teni mele te paa sike simbo. Nane ye nomi kingi molopo nokolio koleamo ekendo kepe “Si.” ninu liemo paa sike simbomo.” nirimu.
24 Erotene yundu nirimu mele pilipelie ambo wenepomo pena pupe, anumu molorumune pupe walsipelie nimbendo: “Mele nambolka melemo ‘Si.’ niemboye?” nirimu kinie
anumuni nimbendo: “ ‘‘No Lindeli Jononga ⸤nomimu karu leko yunge⸥ pengemo si.” ni.” nirimu.
25 Anumuni aku nirimu pilipelie yu kingimu molorumune tamburumbu lkisipe omba mawa tepalie nimbendo: “Paa isili ou No Lindeli Jono ⸤nomi karu leko⸥ ungu pulumu Mateyu 14:8*. yunge pengemo pellete tenga nosiku yando si.” nirimu. ⸤Jonone ou alieli “Erote kinie Erodiasiselone teko kenjeringili.” nirimumunge mumindili kolopalie Erodiasini ‘Yu kolopili. Sike kolomunje na kanambo.’ nimbe “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
26 Yuni aku sipe mele mawa terimu kinie pilipelie Erote paa konopu umbune terimu nalo yuni “Paa sike simbo.” nimbe, nimbe panjipe Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu alowa temba kinie yu-kinie pea langi nongo moloringi yema yu kanoko keri kanonge mele kepe, aku uluselo pilipelie, “Yuni mawa tepa “Si.” nikimu mele “Molo.” manda naa nimbo.” nimbe pilipelie 27 yu nokoringi ami yemanga te lipe mundupelie “⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤nomi karu leko⸥ yunge pengemo yando mengo ou.” nirimu kinie kanu ami yemone ka ulkena pupe Jononga nomimu karu lepalie 28 yunge pengemo pellete tenga nosipe yando memba omba ambo wenepomo sirimu kinie yuni anumu sirimu.
29 Aku teringi pilkulie Jono lombili andoringi yema ongo yunge onomo liku mengo puku ono teringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono ou aku sipe topa kondorumu kolorumumunge pe Yesusini ulu tondoloma terimu mele pilipelie “Jono nomi karu lierindu yemo lomboropa ola molemo lemo.” nirimu.⸥§ pala ⸤ ⸥ akune inie yakondo 6:14,16,17 mele.
6:30-44 Yesusini Ye Pape Tausini Langi Sirimu Temanemo* Mateyu 14:13-21, LLuku 9:10-17, Jono 6:1-13. Laye telu sipe inie anjokondo 8:2-9.
30  Eno lipe mundorumu temanemo inie yakondo 6:6-13. Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. yu molorumune kelko yando ongolie niringimuni, ulu teringime kinie yemboma ungu mane siringime kinie yu temane toko siringi. 31 Nalo yembo awisili ongo puku ongo puku ⸤teko ungu ningu panjiku⸥ teringimunge Yesusi kinie ⸤yuni lipe mundorumu ye yando oringime⸥ kinie langi nonge ena wallo-kolte kepe naa lierimumunge§ Inie yakondo 3:20. kanopalie Yesusini yemando nimbendo: “Eno enono yembo naa mololi kolea ku tenga laye-kolte mulu piliengi kene na-kinie pea pamili waa.” nirimu. 32 Kanu kinie eno enono mindi nomune andoli sipi tenga suku puku yembo naa mololi kolea ku lieli tenga puringi.
33 Nalo punge puringi kinie kanokolie yembo awisili Yesusi kinie yu lombili andolime kinie kanoko imbi siringimunge koleamanga yemboma pali kimbu kongono teko lkisiku nomu kélona makaye teko puku eno nomune wendo punge koleana kumbi leko puku nokoko angilieringi. 34 Yesusi nomu kélona ulsu omba kanopa yembo paa awisili akune ongo maku toko moloringi kanopalie eno kongi sipisipi tapu teli ye te naa mololi sipisipime mele* bokumunge alsena anjokondo “44.1. sipsip”. ku peko moloringi kulu nimbe kanopalie eno kondo kolopa ungu awisili mane simbe terimu.
35 Kanu kinie ⸤mane sipe molopili⸥ ena pumbe terimumunge yu lombili andolime yu molorumune ongo yundu ningendo: “I koleana yembo te naa pelemo, ena kamu pukumu kene 36 ya maku toko molemele yemboma “Puku kolea marenga langi topo toko li-pengi.” ni.” niringi.
37 Nalo yuni ⸤yu lombili andolimendo⸥ topondopa nimbendo: “Enone enono yemboma langi mare liku siee.” nirimu.
Enone yu walsikulie ningendo: “ ‘Kakopoi ye tene oli engaki kongono tepalie mele kalolimu limo kou monemane akumu wane tausini kina mele. olio langime topo topo lipulie yemboma siemili.’ ningu nikinuye?” niringi.
38 ⸤Aku siku niringi pilipelie⸥ yuni eno walsipe pilipelie nimbendo: “Pillawa kaloli nambepa nosikimiliye? Puku kano-paa.” nirimu.
Puku koroko kanoko lendeko yu molorumune kelko ongolie ningendo: “Ya langi awisili molo. Pillawa kaloli kanga kise pakera kinie oma kaloli talo kinie ⸤aku langi pokore mindi lemo⸥.” niringi.
39 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Yembomando “Era kondili niline maku toko manie molangi.” niee.” nirimu kinie 40 yemboma tokapu talo molo tokapu kise ningu maku toko moloringi.
41 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli kise pakera kinie oma talo kinie kanume lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe pillawa kalolime ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anjo yemboma siee.” nirimu, ⸤enone⸥ yemboma ⸤moke teko siringi⸥. Oma talo kepe lipe moke tepa yemboma pali sirimula. 42 Eno pali kanu langime noringi kinie olo terimu. 43 Kanu kinie lombili andolimene pillawa kaloli kinie oma kinie kanumenga goli lierimume liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi. 44 Langi noringi yema manjipe pape tausini mele. Ambo ambolango mare pea langi noringi akume olandopamonga langi noringi yemboma pali lipe tere lepa tene tausini (10 000) mele moloringinje. Mateyu 14:21 kana.
6:45-52 Yesusi Nomune Ola Kimbu Kongono Tepa Orumu Temanemo§ Mateyu 14:22-33, Jono 6:15-21.
45 ⸤Yemboma langi sirimu noringi⸥ kinie Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipe nimbendo: “Maku toko molemele yemboma nane “Pangi.” niembo. Eno nona andoli sipine ola puku no nekendo, Besaida taono lemona, kumbi leko paa.” nirimu. 46 Kanu kinie yemboma mundupe siye kolopalie yu yuyu Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ma pangine ola purumu. 47 Kanu kinie ena pupe kolea kala torumu kinie sipimu nomu awi suku singine purumu, Yesusi yuyu ma ⸤pangi⸥.ne molorumu. 48 Sipi kumbikundu mendo sipe poporomene torumumunge ⸤yu lombili andoli yema sipine suku molkolie⸥ sipimu nomu kélona mengo pungendo pereringi kanopalie ipulueli kolea muni naa liepili eno puringine yu nona ola kimbu kongono tepa ombá ombalie eno sipine puku molangi yuni eno topa akili lendepa yu kumbi lepa pumbe orumu. 49-50 Nalo yu lombili andolimene pali yu nona ola kimbu kongono tepa orumu kanokolie niringimuni, paa pipili awili teko kolkolie “Kuru te okomaa!” ningu mini-wale mundoringi kinie Yesusini tamburumbu enondo nimbendo: “Eno konopu tondolo pupili molayo. Na mindi okoro. Pipili naa kolaa.” nirimu.
51-52 Kanu kinie yu sipine suku purumu kinie poporome topa kelierimu. Aku terimu-ne kanokolie paa mini-wale mundoringi. Yuni ⸤ou tangoli⸥ pillawa kalolime ⸤moke⸥ terimumunge pulumu naa pilku we konopu lou leko moloringi. Yu-kinie tondolo te perimu-ne pillawa kalolime-kinie ulu tondolo te terimu mele mimi siku naa pilkulie eno konopu naa perimu-ne kanu tondolomone poporomemo topa kelierimu mele kepe naa pilkulie* inie anjokondo 8:17. poporomemo topa kelierimu kinie kanokolie eno paa mini-wale mundoringi. inie yakondo 4:35-41.
6:53-56 Yesusini Kolea Geneserete Kuru Torumu Yembo Awisili Tepa Konde Lsimu Temanemo Mateyu 14:34-36.
53 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo pukulie nomu kélona kolea Geneserete lierimune wendo ongolie sipimu ka teringi. 54 Sipine manie oringi kinie akune moloringi yembomane Yesusi tamburumbu kanoko imbi sikulie 55 akundu lierimu koleamanga pali lkisiku puku yu andorumu koleama pilkulie enonga kuru torumu yemboma liku taropola teko yu andorumune mengo oringi. 56 Yu andorumu koleamanga pali, kolea kangamanga kinie, kolea awilimenga kinie, kolea wemanga kinie, aku koleamanga yemboma maku toko moloringi koleamanga kuru torumu yemboma mengo ongo nosikulie, “ ‘Nunge wale-pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa teringi. Kanukinie kuru torumu yembomane yunge wale-pakolimu amboloringi yemboma pali kamu konde puringi.§ inie yakondo 3:9-10, 5:24-34.

*^ Mateyu 13:54-58, LLuku 4:16-31.

6:1: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

6:2: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

§6:3: Kewa ungune “kapenda” nilimele nalo Josepone sike ulkema takorumu molo unjone melema nosilimele mingi-kapote kinie kongono teko ponie telemele melema tepa mimi terimunje. Mateyu 13:55 akune “kapenda yemonga malo” nimbe molemo.

*6:4: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

6:5: “engaki-rurepo” akumu Kewa ungune “tuwellepo” nilimele kanumu. Akumu ya talapemonga imbi lieringi te.

6:5: Mateyu 9:35, 10:1-15, 11:1-2, LLuku 9:1-6.

§6:8-9: ungu pulu te Mateyu 10:10.

*6:10: ‘ “Kolea tenga ulke telune mindi peangi.” nirimu akumu “Kolea akune molongendo ‘Nawene olio langi peanga te simbenje? Nawene olio nokopa kondombanje? Kanamili.’ ningu, kinié ulke tenga puku peko, opali ulke tengala puku peko teliku andonge kinie kapola naa temba kene.” nimbe nirimunje.’ nimbu pilimolo.

6:13: Mateyu 14:1-12; 6:14-16 LLuku 9:7-9; 6:17-18 LLuku 3:19-20.

6:15: Koronga-ou mele Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Illainjanga temanemo Pe Kingime 2:9-13; ungu te Mallakai 5:45, ungu pulu te inie anjokondo 9:13*.

§6:15: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

*6:15: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

6:17-18: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

6:25: ungu pulumu Mateyu 14:8*.

§6:29: pala ⸤ ⸥ akune inie yakondo 6:14,16,17 mele.

*6:29: Mateyu 14:13-21, LLuku 9:10-17, Jono 6:1-13. Laye telu sipe inie anjokondo 8:2-9.

6:30: Eno lipe mundorumu temanemo inie yakondo 6:6-13.

6:30: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

§6:31: Inie yakondo 3:20.

*6:34: bokumunge alsena anjokondo “44.1. sipsip”.

6:37: akumu wane tausini kina mele.

6:44: Ambo ambolango mare pea langi noringi akume olandopamonga langi noringi yemboma pali lipe tere lepa tene tausini (10 000) mele moloringinje. Mateyu 14:21 kana.

§6:44: Mateyu 14:22-33, Jono 6:15-21.

*6:51-52: inie anjokondo 8:17.

6:51-52: inie yakondo 4:35-41.

6:51-52: Mateyu 14:34-36.

§6:56: inie yakondo 3:9-10, 5:24-34.