9
9:1-6,10 Yesusini Ye Engaki Rurepo* Mateyu 10:1-15, Mako 6:7-13,30-31. Pe Yesusini ye tokapu yepoko lipe mundorumu temanemo inie anjokondo 10:1-20. 9:3-4,5 kinie 10:3-8,10-11 kinie paa telu sipemo. “Kongono Te-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Temanemo “engaki rurepo” akumu Kewa ungune “tuwellepo”. Akumu ya Yesusi ou mako torumu lombili andoli ye talapemonga imbi lieringi te-inie yakondo 6:13. Bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel” kananila.
Walse Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbelie, enone yembomanga konopune kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie, yembo kuru tolime ‘Konde pangi.’ ninge nambamo sirimu. Aku sipe tepalie enondo nimbendo: “Eno puku, Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molomba bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. temane peangamo yemboma toko siliku andoko, kuru tolime teko konde liliku pangi.
“Pungendo, eno melema naa mengo we pangi. Apulu mingi kepe, mele wale kepe, langi kepe, kou mone kepe, wale pakoli talo kepe naa mengo we pangi.§ ungu pulu te Mateyu 10:10, inie anjokondo 10:71*.
“Pe kolea tenga suku pukulie akune molongendo ulke teluringe suku pukulie akune mindi peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi. ⸤Ulke pinie-pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥* inie anjokondo 10:7. Ungu pulu te Mako 6:10*. Kolea marenga suku punge kinie kolea pulu yembomane “Papu ongi. Pea peamili waa.” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu koleana yembo kerime munduku siye kolko pungendo eno liku su singemonga kanu koleana yemboma ‘Kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbema kulu tokolie pangi.” nirimu.
Aku nirimu kinie kanu yema puku, koleamanga andoko, Pulu Yemonga temane peangamo toko siliku, kuru torumu yemboma teko konde liliku, teliku andoringi.
9:7-9 Ye Nomi Kingi Erotene “Yesusi Yu Nawenje?” Nimbe Pilierimu Temanemo Mateyu 14:1-2, Mako 6:14-16. Inie anjokondo 9:18-20 telu-sipe melela.
7-8 Kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nomi kingi Erotene Yesusini terimu mele temane toringi pilipelie, ‘Iyemo nawenje?’ nimbe pilipe sundorumu. Yembo marene ningendo: “I yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤talko kolorumu kanumu⸥ lomboropa wendo omunje.” ningu moloringi. Marene ningendo: “⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainja ungu pulu te Mako 6:15*. kelepa omba molemo.” ningu moloringi.
Marene ningendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye koro ou moloringimenga ye te kolopalie lomboropa wendo orumu.” ningu moloringi.
⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene ⸤Yesusini terimu mele temane toringi⸥ pilipelie nimbendo: “⸤No Lindeli⸥ Jono ‘yunge pengemo wendo pupili.’ nimbu nomimu karu lierindu yu kolorumu§ Mateyu 14:1-12. nalo iulu tondolo lupe lupe telemopilio yemo yu nawenje?” nirimu. Aku sipe nimbelie “I ye Yesusi kanamboa!” nimbe molorumu.* Erotene pe Yesusi sike kanorumu (inie anjokondo 23:8).
9:10-17 Yesusini Ye Pape Tausini Langi Sirimu Temanemo Mateyu 14:13-21, Mako 6:30-44, Jono 6:1-13; Iulu tondolomonga temanemo mindi ye kisene pali bokune toringi. Yesusi lomboropa ola molorumu temane akumu mindi sike peala. Te pea molo.
10 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema inie yakondo 9:1-6, bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. yu molorumune kelko yando ongolie niringimuni ulu teringime yu temane toko siringi. Kanukinie kanu yema lipe memba pupe ‘Tenga oliolio molamili.’ nimbe eno Besaida taonona memba purumu.
11 Nalo yembo paa awisili eno akune puringi mele pilkulie yu purumune akiliku lombili puringi. We yemboma oringi kanopalie Yesusini enondo “Papu ongi.” nimbelie eno Pulu Yemo omba ye nomi kingi molomba temane peangamo topa sipe, enonga yembo kuru torumume ‘Konde pangi.’ nimbe eno tepa konde lsimu.
12 Pe ipupene ena pumbe terimu kinie yu lombili andoli ye engaki rurepo yu molorumune ongo yundu ningendo: “I koleana yembo te naa pelemo kene ya maku toko molemele yemboma ‘Puku kolea marenga langi topo toko liku nongo pe-pangi.’ ni.” niringi.
13 Aku niringi kinie Yesusini lombili andolimendo nimbendo: “Enone enono yemboma langi mare liku siengi.” nirimu.
Enone yundu ningendo: “Ya langi awisili molo. Pillawa kaloli kanga kise pakera kinie oma kaloli talo kinie, aku langi pokore mindi lemo. Molo nuni ‘Olio kolea tenga puku iyembomanga langi topo toko lindi-pengi.’ ningu nikinuye?” ningu walseringi. 14 (Kanu yemboma koltalo molo, ye pape tausini mele akune moloringi.)§ Ye manjipe pape tausini (5000), ambo ambolangoma pea olandopa (Mateyu 14:21. Lipe tere lepa yembo tausini rureponga talonje?). Ye po-tausini kinie ambo ambolangoma langi sirimu temanemo Mateyu 15:32-39, Mako 8:1-10.
Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “Yembomando ‘eno tokapu talo talo* Giriki ungune “tu paono tene (50)” nimbe molemo. Umbu-Ungune “tokapu talo” akumu “tu paono eti” (48). Telu sipemo nalo Umbu-Ungune sumbi sipemo. ningu manie molangi.’ niengi.” nirimu kinie 15 enone aku siku yembomando niringi kinie yemboma pilku liku aku siku manie moloringi.
16 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli kise pakera kinie oma talo kinie kanume lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe langi akume ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anjo yemboma siee.” nirimu, ⸤enone yemboma moke teko siringi⸥. 17 Eno pali kanu langime noringi kinie olo terimu. Pe lombili andolimene langi goli lierimume liku maku toko wale basikete engaki rurepo toko peke siringi. Pe Kingime 4:42-44.
9:18-22 Pitane Yesusindu “Pulu Yemone Olio Nokopa Kondomba Ye Te Lipu Mundumbo.” Nimbe Mako Torumu Ye Nomi Akumu Nu.” Nirimu Temanemo Mateyu 16:13-16,20-21, Mako 8:27-31; 9:18-19 inie yakondo 9:7-9.
18 Walse, Yesusi yuyu Pulu Yemo-kinie ungu nimbe molorumu kinie yu lombili andoli ye pea moloringimendo walsipelie nimbendo: “Yembomane na imbi leko nawe nilimeleye?” nirimu.§ inie yakondo 9:7-9.
19 Enone yundu topondoko ningendo: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumumu kinié kelepa lomboropa ola molemomo⸥.” ningu pilku, marene “Nu, ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene “Nu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te ou kolorumumu kinié lomboropa ola molemo.” ningu pilimele.” niringi.
20 ⸤Aku niringi kinie⸥ yuni enondo walsipe pilipelie nimbendo: “⸤We yembomane aku siku nilimele⸥ nalo enone enono na nawe nilimeleye?” nimbe walserimu.
Pitane topondopa nimbendo: “Nu ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu.” nirimu.
21 Pitane aku nirimu pilipelie Yesusini enondo tondolo mundupe nimbendo: “Na molio mele ⸤Pitane kinié nikimumu⸥ enone anjo yembo telurindu kepe ⸤isili ou⸥ paanaa ningu siee!” nirimu.* ‘Juda ye awilimene aku ungumu pilkulie na-kinie mumindili kolkolie, isili outonge.’ nimbe aku “Naa niee!” nirimunje. ‘Yu sike tonge nalo ou naa tangi.’ nimbe nirimunje.
22 ⸤Nimbelie⸥ yuni ⸤yu-kinie wendo ombá mele⸥ eno nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”. sike mindili awisili nombá. Juda yemboma nokolemele tapu yema kinie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema kinie, bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “34.2. bikpris”, “41. saveman”. enone ⸤ningendo: “Yu Pulu Yemone naa mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbé.” nirimu.§ molemo mele Yesusini sumbi sipe nirimu. Ungu lupe lupe molo.
23 Kanu kinie Yesusini akune maku toko moloringimendo pali* Lombili andolime palinje (9:18), molo yemboma palinje. Giriki ungune sumbi sipe naa nilimo. nimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni alieli yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe, yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili. 24 Yembo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo tene na konopu mondopalie nanga kongono “Tendambo.” nimbe temba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe. 25 ⸤Akumu nambemune nikiruye?⸥ Yembo tene mana melema pali yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo.
26 “Nanga yembo mare we yemboma kinie molkolie ningendo: “Olio Yesusinge ungume pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we yembomane naa piliengi!” ningulie, na kiyengo ningu lombili andolemele yemboma eno-kinie ulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo patelimu kinie ⸤mulu koleana⸥ angello kake telime kinie ⸤manie⸥ ombá temba kinie, kanu we yemboma molongena yunge yemboma mona molongendo we yemboma molongena kanokolie yu ou naa opili ‘Olio yunge yemboma molemolo mele we yembomane naa piliengi!’ ningu pipili kolko lopi teko molonge yemboma yuni lipe wekendo kanopa, “Na moliona naa waa.” nimbéla.” ⸤nirimu.⸥
27 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nomi kingimu omba molopa kolea nokombando bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom.” ombá kanonge.” nirimu. Yembo marene ‘Ya 9:28-36 molemo mele aku ulumundu nirimunje.’ ningu pilimele.
9:28-36 Yesusinge Kalumu Te Lupe A Lierimu Temanemo§ Mateyu 17:1-8, Mako 9:2-8.
28 Yesusini ⸤yu lombili andolimendo aku sipe nimbe sirimu kinie⸥* ungu pulu te Mateyu 17:1*. pe koro te omba purumu kinie Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, eno lipe meli pupe ‘Pulu Yemo kinie ungu niembo.’ nimbelie ma pangine ungu pulu te Mateyu 17:1**. ola eno lipe memba purumu. 29 Yuni akune Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopili yunge kumbikeremo alowa tepa, yu pakorumu mulumbalema ena tondolo topa yembomanga mongo takele telemo mele aku sipe kake terimu. 30-31 Yu aku sipe molopili, ⸤Juda yembomanga koronga-ou moloringili ye awili talo,⸥ Mosisi kinie Illainjaselo, ongolo paterimune ongo angilkululie elo kinie Yesusi kinie enone Yesusi yu kolea awili Jerusalleme akune Pulu Yemone yundu ‘Tei.’ nirimu mele tepa kolomba mele ningu moloringi.
32 Pita kinie, yu pea akune moloringi yeselo kinie, eno siye tepa uru ombá terimu nalo pe eno makiliku umbu konopu pepili molkolie Yesusi yunge kangi alowa tepa molorumu mele kinie, yunge tondolo paterimu mele kinie, yu kinie angilieringili yeselo pea kanoringi.
33 Kanu kinie aku yeselo pungele puringili kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu, bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”. olio ya molopamolo peanga lepamo. Olione ulke takaye yepoko takondamili. Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takondamili.” nirimu. (Nalo aku nirimumu ⸤pipili paa kolopalie⸥ yuni nimbé mele naa pilipe ungu te walu nirimu.) 34 Pitane aku sipe nimbe molopili kupe te omba eno aki torumu. Kupena sukundu puringi kinie eno pipili terimu. 35 Kupe torumune sukundu ungu te wendo ombalie nimbéndo: “I yemo nangaa Nane ⸤‘Enonga’ nimbu⸥ yu mako topo lipu mundorundu. Yuni ungu nimbéma pilku liengi.” nirimu. 36 Aku ungumu nimbe kelierimu kinie Yesusi yu mindi molorumu kanoringi.
Enone aku siku kanoringi mele anjo naa ningu para siku, yembo teluri kepe ou naa ningu siringi.
9:37-43 Yesusini Kuru Te Makororumu Temanemo§ Mateyu 17:14-20, Mako 9:14-29.
37 Opali, ipulueli-ou ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie⸥ eno ma pangine maniendo onge oringi kinie yembo awisili yu linge oringi. 38 Oringi yembomanga ye tene Yesusindu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nanga kango nanamo, yu nanga kango telumu mindi, kondo kolko liku tapondani.’ nimbu mawa tekero. 39 Yunge konopune kuru te pelemomone yu lipe mindili sipe tolemo kinie kangomone kalle nimbe, yu kuru kopari topalie apoupu memba molemo. Yu aku sipe taki teki telemo-na kangomo yu kangime pange-mange telemola. 40 Nu lombili andolimendo aku temanemo topo sipu enone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa tendu nalo eno manda naa tengi.” nirimu.
41 ⸤Aku nirimu kinie⸥ pilipelie Yesusini ⸤yemboma iri topalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yemboma eno ⸤‘Pulu Yemone ulume sike manda temba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilimele. Eno konopu karaye tepa pepili molemele yemboma, na eno-kinie molopo, wale nambepo molopo mane sipu ulu mare lipu ora simbo kinie mimi siku pilingeye? ⸤Na eno-kinie siye tekemo.⸥” nimbelie pe kanu yemondo nimbendo: “Nunge kangomo na moliona mengo ou.” nirimu. 42 Memba ombá orumu kinie kanu kurumuni kango kanumu topa lipe manie mundupelie yu torumu kinie Yesusini kurumu iri topa kangomo tepa konde lipelie, yu konde molorumu kinie lapa sirimu.
9:43-45 Yesusini Yu Tonge Kinie Kolopa Lomboropa Ola Molomba Mele Wale Talo Sipe Nimbe Sirimu Temanemo* Mateyu 17:22-23, Mako 9:30-32. Inie yakondo 9:22 aku sipe ou nimbe, anjokondo 18:31-34 aku sipela nirimu.
43 Aku sipe terimu kanokolie yemboma Pulu Yemonga tondolomo konopuni pilkulie mini-wale mundoringi.
Yuni terimu mele eno suru ningu mini-wale munduku molangi Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: 44 “I nikiru mele pilku kondayo. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ⸤ka sikulie yu tonge⸥ yema anjo singe.” nirimu.
45 Nalo yuni nirimu ungumu pilku sundukulie ‘Iungumunge pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi nalo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi. Pulu Yemone ‘Eno kanu ungumunge pulumu isili ou naa piliengi!’ nimbe terimu kanumu.
9:46-48 Pulu Yemo Ye Nomi Kingi Molopa Nokolemo Yembomanga Yembo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Te Mateyu 18:1-5, Mako 9:33-37.
46 ⸤Walse Yesusi lombili andolimene⸥ eno enono anjo yando ungu mele tekolie ningendo: “Olionga ye nawe paaolandopa molemoye?” niringi. inie anjokondo 22:24.
47 Enone konopu lieringi mele pilipelie, Yesusi ambolango kanga te lipe yu molorumune nondopa mondopalie 48 enondo nimbendo: “Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbe i ambolangomo§ bokumunge alsena anjokondo “31. tok bokis bilong pikinini”. lipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala. Kanu kinie na lipe tapondomba yembomone na lipe mundorumu yemo lipe tapondombala. Enonga ye tene ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ nimbe, ‘Ye tenga lupe imbi ola molopili.’ nilimo yemo yu enonga paa olandopa molombamonga ⸤aku sipe ulumu pemba⸥.” nirimu.
9:49-50 Yesusini Nimbendo: “Olio-Kinie Opa Pulue Naa Molemele Yemboma ‘Olionga Opa Lkerayema.’ Niemili.” Nirimu Temanemo* Mako 9:38-41.
49 Yesusi lombili andoli ye Jonone Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu, bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”. olio kanomulu, ye tene nunge imbi lepa bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.
kuru mare yembomanga konopune molongime “Ongo wendo paa.” nimbe topa makoropa molomu kanomulu. Kanopolie yu olio pea tapu topo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa tei.” nimulu.” nirimu.
50 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu ⸤kanu yemone terimu ulumundu⸥ nimbendo: “Yembo te olio-kinie opa pulue naa molemo yembomo olionga opa lkerayemo molemo kene enone yundu “Molo.” naa niengi.” nirimu.
51 Kanu kinie Yesusi kolea awili Jerusalleme yu kolopalie pe mulu koleana olando pumbe walemo nondopa wendo orumu pilipelie konopu tondolo mundupe ‘Jerusallemendo pambo.’ nimbelie pumbe purumu.
52 Yu lombili andoli ye mare lipe mundupelie nimbendo: “Kinié ipulueli kolea Sameria lierimu taono te nondopa lembana peamili kene eno akune puku olio manda pemolo ulke te koroko liengi.” nirimu kinie puku kororingi. 53 Nalo kanu Sameria yemboma ⸤eno kinie Isirele yemboma kinie opa pulue molkolie⸥§ bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria” ungupulu te inie anjokondo 10:33* yu Jerusallemendo pumbe purumu kanokolie enone “Molo, yamanda naa penge.” niringi.
54 Aku siku niringi kanokolie yu lombili andoli ye Jemisi kinie Jonoselone yundu ningelendo: “Awilimu, ‘oltone ‘Mulu koleana tepe wendo omba i Sameria yemboma nomba kondopili.’ niembili.’ konopu lekenoye?” ningu walseringili.
55 Nalo yu topele topa elo kanopa iri topa “Aku ningu kenjikimbili.” nirimu kinie 56 yu kinie eno kinie kolea tenga puku pe-poringi.
9:57-62 Yesusi Lombili Andolemolomonga Ungu Te* Mateyu 8:19-22.
57 Eno aulkena punge puringi kinie ye te omba Yesusindu nimbendo: “Nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu kinie
58 Yesusini yundu nimbendo: “Pílie! Owa takerama ulke pelemelemanga pelemele; kerama enonga mi takolemelemanga pelemele; nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemonga bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”. pelemo kolea te naa lemo ⸤kene, nu ‘Yu lombili pupulie kapola naa molombo.’ ningu pilkulie na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
59 Kanu kinie yuni ye tendo nimbendo: “Na pea pambili lombili ou.” nirimu kinie kanu yemone yundu topondopa nimbendo: “Awilimu, ⸤nu kamu lombili wambo mangali⸥ ou pupu nanga lapamo-kinie pea molambo. Pe yu kolomba kinie ono tepolie nu lombili ombó.” nirimu. Ya ungu pulumu sumbi sipe molemo. “ “Ou lapamo ono teambo.” nirimu.” nalo lapamo sike ou naa kolorumu.
60 Nalo Yesusini yundu altopa nimbendo: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yembo kololi ⸤none teli⸥ yembomane yembo kolongema ono teangi.§ Yesusini nirimu ungu pulumu sumbi sipe molemo. Nu ‘Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba* bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. temane peangamo yemboma piliengi!’ ningu toko siliku andani.” nirimu.
61 Kanu kinie ye tene yundu nimbendo: “Awilimu, nu lombili ombó nalo ou pupu nanga yemboma kondo kolopo ‘Molaa.’ nimbulie pe nu lombili ombó.” nirimu kinie
62 Yesusini yundu nimbendo: “Na ‘Lombili ombómo.’ nimbe ombalie nondopa siye kolomba yembo te yu Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokomba koleamonga kongonomo manda naa temba.” nirimu.

*^ Mateyu 10:1-15, Mako 6:7-13,30-31. Pe Yesusini ye tokapu yepoko lipe mundorumu temanemo inie anjokondo 10:1-20. 9:3-4,5 kinie 10:3-8,10-11 kinie paa telu sipemo.

^ “engaki rurepo” akumu Kewa ungune “tuwellepo”. Akumu ya Yesusi ou mako torumu lombili andoli ye talapemonga imbi lieringi te-inie yakondo 6:13. Bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel” kananila.

9:2: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§9:3: ungu pulu te Mateyu 10:10, inie anjokondo 10:71*.

*9:4: inie anjokondo 10:7. Ungu pulu te Mako 6:10*.

9:6: Mateyu 14:1-2, Mako 6:14-16. Inie anjokondo 9:18-20 telu-sipe melela.

9:7-8: ungu pulu te Mako 6:15*.

§9:9: Mateyu 14:1-12.

*9:9: Erotene pe Yesusi sike kanorumu (inie anjokondo 23:8).

9:9: Mateyu 14:13-21, Mako 6:30-44, Jono 6:1-13; Iulu tondolomonga temanemo mindi ye kisene pali bokune toringi. Yesusi lomboropa ola molorumu temane akumu mindi sike peala. Te pea molo.

9:10: inie yakondo 9:1-6, bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

§9:14: Ye manjipe pape tausini (5000), ambo ambolangoma pea olandopa (Mateyu 14:21. Lipe tere lepa yembo tausini rureponga talonje?). Ye po-tausini kinie ambo ambolangoma langi sirimu temanemo Mateyu 15:32-39, Mako 8:1-10.

*9:14: Giriki ungune “tu paono tene (50)” nimbe molemo. Umbu-Ungune “tokapu talo” akumu “tu paono eti” (48). Telu sipemo nalo Umbu-Ungune sumbi sipemo.

9:17: Pe Kingime 4:42-44.

9:17: Mateyu 16:13-16,20-21, Mako 8:27-31; 9:18-19 inie yakondo 9:7-9.

§9:18: inie yakondo 9:7-9.

*9:21: ‘Juda ye awilimene aku ungumu pilkulie na-kinie mumindili kolkolie, isili outonge.’ nimbe aku “Naa niee!” nirimunje. ‘Yu sike tonge nalo ou naa tangi.’ nimbe nirimunje.

9:22: bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.

9:22: bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”, “34.2. bikpris”, “41. saveman”.

§9:22: molemo mele Yesusini sumbi sipe nirimu. Ungu lupe lupe molo.

*9:23: Lombili andolime palinje (9:18), molo yemboma palinje. Giriki ungune sumbi sipe naa nilimo.

9:27: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom.”

9:27: Yembo marene ‘Ya 9:28-36 molemo mele aku ulumundu nirimunje.’ ningu pilimele.

§9:27: Mateyu 17:1-8, Mako 9:2-8.

*9:28: ungu pulu te Mateyu 17:1*.

9:28: ungu pulu te Mateyu 17:1**.

9:33: bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.

§9:36: Mateyu 17:14-20, Mako 9:14-29.

*9:42: Mateyu 17:22-23, Mako 9:30-32. Inie yakondo 9:22 aku sipe ou nimbe, anjokondo 18:31-34 aku sipela nirimu.

9:45: Mateyu 18:1-5, Mako 9:33-37.

9:46: inie anjokondo 22:24.

§9:48: bokumunge alsena anjokondo “31. tok bokis bilong pikinini”.

*9:48: Mako 9:38-41.

9:49: bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.

9:49: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

§9:53: bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria” ungupulu te inie anjokondo 10:33*

*9:56: Mateyu 8:19-22.

9:58: bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.

9:59: Ya ungu pulumu sumbi sipe molemo. “ “Ou lapamo ono teambo.” nirimu.” nalo lapamo sike ou naa kolorumu.

§9:60: Yesusini nirimu ungu pulumu sumbi sipe molemo.

*9:60: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.